NARANČASTOCRVENA ZDJELIČARKA

Aleuria aurantia (Pers.) Fuckel

Etimologija: aurantio (lat.) = narančasto. Po narančastoj boji.

Engleski naziv: Orange Peel Fungus

Plodno tijelo (apotecij): 1-10 (12) cm široko, tanko, prvo je zdjeličasto, zatim nepravilno i valovitia ruba, na osnovi gotovo da nema stalka; unutarnja strana je žuta, žuto-narančasta, svijetlonarančasta ili narančasto-crvena i glatka, vanjska je sterilna strana nešto svjetlija, blijedoružičasta i zrnasta; himenij se nalazi na unutarnjoj strani i na dodir izbaci oblačić lebdjećih spora.

Stručak: Vrlo kratak ili ne postoji, već je samo u obliku korijenčića.

Spore: Eliptične do vretenaste, mrežasto ornamentirane, 17-25 x 9-11 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Voštano, tanko, ružičasto ili narančasto-žuto, čvrsto; miris nije izražen, a okus je blag ili nije izražen.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno ili u svežnjićima, kao saprofit tla u šumama, vrtovima, parkovima, uz ceste, na travnjacima, na golom suhom tlu, često na pjeskovitom tlu.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete. Nema nikakvog okusa, ali je jestiva sirova, a pomiješana sa šećerom i likerom predstavlja pravi gljivarski specijalitet.

Napomena: Po obliku i boji je veoma slična chaterijeva zdjeličarka (Melastiza chateri), koja je do 2 cm široka, vanjska i unutarnja površina su iste boje, a rub je sa sitnim dlačicama, sjajna pozelenka (Caloscypha fulgens), koja naraste do 15 cm široko, vanjska je površina svjetlija, maljava i zrnasta, te zvjezdani tanjurić (Pulvinula convexella), koji je do 3 cm širok, a vanjska je strana glatka i nešto svjetlija.

Najvažnije za determinaciju: 1. plodno tijelo je zdjeličasto, nepravilno, valovitog ruba; 2. unutarnja je strana narančasta do narančasto-crvena, a vanjska nešto svjetlija, blijedoružičasta; 3. stručak je vrlo kratak ili ne postoji

Aleuria boudieri - created in Spain by Mikel Tapia

JARKOCRVENA TANJURICA

Aleuria boudieri (Höhn.) J.Moravec

Klobuk (apotecij): 0.5-1.2 cm je širok, u obliku zdjelice; unutarnja strana je crvena do crna, crveno-narančasta, a vanjska strana je približno iste boje, odmah ispod ruba se nalazi tanki prsten crno-smeđih dlačica koje ne prelaze rub.

Stručak: Gotovo da i ne postoji, raste izravno iz tla.

Spore: Eliptične, prozirne, 16-17 x 9.5-10.5 µm; askusi 250-290 x 14-16 µm, cilindrični, s 8 spora u nizu, suženi prema osnovi; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, krhko; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste od srpnja do listopada u kontinentalnim gorskim krajevima, a na sredozemnom području u siječnju, samo na golom šumskom tlu, uz rubove puteva i staza na obalama slatkovodnih površina u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama. Kod nas je poznata samo s jednog lokaliteta, u okolici Delnica.

Doba rasta: 1, 7, 8, 9, 10

Zaštita: ZAŠTIĆENA - UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Slične su boje chaterijeva zdjeličarka (Melastiza chateri), koja je mnogo većih dimenzija, žutocrvena tanjurica (Melastiza flavorubens), šiljatosporna tanjurica (Ramsbottomia asperior), cejpijeva tanjurica (Scutellinia hirta), tikvastoparafizna tanjurica (Scutellinia olivascens), dugodlaka trepavičarka (Scutellinia pilatii), trepavičava tanjurica (Scutellinia scutellata), čekinjasta tanjurica (Scutellinia setosa), kvrgavosporna tanjurica (Scutellinia trechispora) i sjenovita tanjurica (Scutellinia umbrorum). Većinu je malih tanjurica nemoguće međusobno razlikovati bez mikroskopske analize spora.

Najvažnije za determinaciju: 1. zdjeličasto plodno tijelo do 1.2 cm široko; 2. unutarnja i vanjska strana su narančaste do narančasto-crvene boje; 3. rub je sa sitnim dlačicama; 4. stručak ne postoji