Peziza celtica - created in Norway by Perry Gunnar Larsen |
|
KELTSKA ZDJELIČARKA
Pachyella celtica (Boud.) Häffner
Etimologija: Po prastanovnicima Francuske (Keltima).
Plodno tijelo (apotecij): 1.5-3.5 cm je široko, u obliku je zdjelice bez stručka koja se izravno naslanja na zemlju; unutarnja je himenijalna površina glatka, po vlažnom je vremenu blistava, plavo-ljubičasta je ili nešto tamnija u starosti, također može biti i svjetlija; vanjska je površina nešto svjetlija, siva do sivo-ljubičasta, glatka je ili lagano pahuljasta, rub je valovit, u mladosti je podvijen prema unutarnjoj strani.
Spore: Eliptične, duguljaste, bradavičave i sitno šiljaste, 17-21 x 9-11 µm; otrusina je bijela.
Meso: Tanko, lomljivo, voštano; miris i okus nisu izraženi.
Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla po šumskim stazama, na zemlji.
Doba rasta: 9, 10, 11
Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.
Napomena: Po boji su slične ljubičasta zdjeličarka (Geoscypha violacea) i Peziza praetervisa, ali se razlikuju po staništu, rastu po opožarenim terenima.
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1727. Keltska zdjeličarka (Peziza celtica (Boud.) Moser)
Pachyella peltata - created in Estonia by Irma Zettur |
|
ŠTITASTA VODOLJUPKA
Pachyella peltata Pfister & Cand.
Plodno tijelo (apotecij): 1-7 cm široko, u obliku je diska, gornja je himenijalna površina smeđa, tamnosmeđa ili crno-smeđa.
Spore: Eliptične, glatke, 27-30 x 13-15 µm; otrusina je bijela.
Meso: Želatinozno, do 3 mm debelo; miris i okus nisu izraženi.
Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit na povremeno ili stalno natopljenim, vrlo trulim trupcima i uspravnim suhim stablima i na tlu oko njih u šumama s vrbama, johama i poljskim jasenom; supstrat čine trupci vrbe, crne johe ili sremze (Prunnus padus); vrsta je strogo vezana uz vodena staništa sporih i brzih tekućica te uz jezera. U Hrvatskoj je pronađena na 3 lokaliteta, na područjima slijeva donjeg toka rijeke Kupe, srednjeg toka rijeke Korane i Plitvičkih jezera.
Doba rasta: 8, 9, 10
Zaštita: ZAŠTIĆENA - KRITIČNO UGROŽENA VRSTA
Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.
Napomena: Slična je babingtonova vodoljupka (Adelphella babingtonii) koja je mnogo manjih dimenzija.
Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Štitasta vodoljupka (Pachyella peltata Pfister et Cand.)
LJUBIČASTOCRNA VODOLJUPKA
Pachyella violaceonigra (Rehm) Pfister
Engleski naziv: Midnight Disco
Plodno tijelo (apotecij): 5-12 cm široko, u obliku je vrlo otvorenog i nepravilnog diska ili čašice bez stalka; unutarnja je himenijalna površina blago valovita, naborana, grbava, smeđa do tamnocrvenkasto-smeđa, s ljubičastim odsjajem; vanjska je strana je svjetlija, blijedokremasta, glatka i sluzava.
Spore: Eliptične, velike, glatke, fino bradavičave, 21-30 x 10-18 µm; otrusina je bijela.
Meso: Voštano, debelo, bjelkasto; miris i okus nisu izraženi.
Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, od svibnja do studenog, u planinskom području, a na sredozemnom području od ožujka do travnja, kao saprofit na ležećim, povremeno ili stalno natopljenim, vrlo trulim trupcima, često obraslim mahovinom, te na tlu oko njih; strogo je vezana uz vodena staništa sporih i brzih tekućica. U Hrvatskoj je do sada pronađena samo na krupnim drvnim ostacima vrbe, a poznata je samo s jednog lokaliteta, iz srednjeg toka rijeke Krke.
Doba rasta: 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11
Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA
Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.
Napomena: Slične su žilasta tavica (Disciotis venosa) koja miriše na klor, biserna pločarica (Discina ancilis) koja ima ornamentirane spore, nisu glatke i valovita pločarica (Rhizina undulata) koja je manje lomljiva i mesnata.
Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Ljubičastocrna vodoljupka (Pachyella violaceonigra (Rehm) Pfister)