Ukupno vrsta gljiva: 2171

Rod: Paxina

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Ascomycota

Razred: Pezizomycetes

Red: Pezizales

Porodica: Helvellaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Paxina queletii

Paxina queletii - created in Netherlands by Ton en Karin Hermans

Info
CC-BY-NC-ND

Nejestiva gljiva

QUELETIJEV HRČAK

Paxina queletii (Bres.) Stangl

Etimologija: Po odgovarajućem imenu. U čast francuskog mikologa Luciena Queleta.

Plodno tijelo (apotecij): 1-4 (5) cm širok, najprije je skoro kuglast, zatim se raširi; tamnosmeđ, sivo-smeđ do crno-smeđ, unutarnja je himenijalna površina gola, vanjska je strana sa stršećim sivkasto-smeđim čehicama.

Stručak: 2-3 cm visok i 4-7 mm debeo, šupalj, užlijebljen, gotovo je trbušast, gol; bjelkast je do žuto-smećkast, maljav, na vrhu je obično nešto tamniji i sivkasto pahuljast.

Spore: Eliptične, s nešto tamnijom jezgrom, prozirne, nisu amiloidne, 17-22 x 11-14 µm; askusi su valjkasti, sa stalkom, 320-350 x 14-18 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, voštano, bjelkasto, u mladosti na prerezu stručka poružičasti; miris nije izražen, a okus je blag, ne smije se kušati jer je sirovo otrovno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla miješanim i crnogoričnim šumama, obično šumama ariša.

Doba rasta: 7, 8, 9

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom, jer vjerojatno sadrži male količine toksina giromitrina. Sirova je otrovna.

Napomena: Veoma sliči jamičastom hrčku (Helvella lacunosa) koji se razlikuje po dimenzijama, boji i staništu. Također je slična i vrsta Helvella pezizoides koja je nešto veća rastom, čitav stručak je brazdast i ima sočno meso.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1695. Queletijev hrčak (Helvella queletii Breaadola); 1694. Potamnjelonogi hrčak (Helvella monachella var. fuscescens); 1710. Obična rebrašica (Paxina vulgaris Fuckel)

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži