MORSKA ZAKOPANKA

Geopora arenicola (Lév.) Kers

Etimologija: arena (lat.) = pijesak. Po staništu.

Plodno tijelo (apotecij): 2-5 (7) cm široko, u obliku je pehara ili priljepka, nema stručka već je izravno spojeno sa supstratom, najprije je kuglasto zatvoreno pa se otvori u obliku zvijezde; unutarnja je himenijalna površina bjelkasta, sivkasta ili svijetložuta, kasnije je sivo-kremasta, oker ili smećkasta, glatka; vanjski je dio vunast, odmah je potpuno pjeskovito-hrapava, rub je često prekriven žutim ili hrđastosmeđim dlačicama, često je rascijepljen.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, s jednom uljnom kapljom, rjeđe s dvije, 18-24 x 10-14 µm; otrusina je bijela do svijetlosmeđa.

Meso: Bijelo do svijetložuto, ponekad s ljubičastom nijansom, lomljivo; miriše na zemlju, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, kao saprofit tla na tlu po grmlju, posebno na obalama rijeka, voli pjeskovito tlo. Primjerke na slikama snimio je Danijel Balaško, u listopadu i studenom, na lokalitetu Kloštar Podravski kod Đurđevca.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer joj je okus mesa previše jak na zemlju. Sirova je otrovna.

Napomena: Za ovu je vrstu karakterističan osobiti način rasta, jer najprije raste podzemno, ukopana u zemlji. Od ostalih je vrsta slična pjeskovita zakopanka (Geopora arenosa) koja raste na sličnim terenima, a po izgledu se teško razlikuje od ove vrste. Malo je drugačijeg oblika, često manje veličine plodnih tijela i ima nešto manje spore.

Geopora arenosa - created on November 2023 in ΚΗΠΟΥΡΙΟ-ΓΟΡΓΙΑΝΗ, Greece by g_konstantinides

PJESKOVITA ZAKOPANKA

Geopora arenosa (Fuckel) S.Ahmad

Etimologija: arena (lat.) = pijesak. Po staništu.

Engleski naziv: Mountain Cup

Plodno tijelo (apotecij): 2-5 (7) cm široko, u obliku je nepravilno rascijepane šalice, nema stručka već je izravno spojeno sa supstratom, najprije je skoro zatvoreno i ukopano pa se izdigne i napola otvori, pojedinačna su plodna tijela često nagurana jedno uz drugo; unutarnja je himenijalna površina bjelkasta, sivo-okerasta ili smećkasta; vanjska je površina smeđa ili sivo-smeđa, zrnasta, prekrivena je gustim smeđim dlačicama i okružena pijeskom i zemljom, rub se zvjezdasto raspuca.

Spore: Eliptične, glatke, 22.5-29.8 x 14-18.1 µm; otrusina je bijela.

Meso: Uvijek je smeđe do crvenkasto-smeđe, više-manje s bijelom ili prljavobijelom zonom, lomljivo; miriše na zemlju, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen u šumama uz morsku obalu, voli blizinu borova, najčešće se pronađe na mahovini ili goloj zemlji, voli naplavine na pjeskovitom tlu; dosta je raširena vrsta.

Doba rasta: 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta jer joj je okus mesa previše jak na zemlju. Sirova je otrovna.

Napomena: Nešto je većih dimenzija morska zakopanka (Geopora arenicola). Dosta se teško međusobno razlikuju bez mikroskopske analize spora. Lako je prepoznatljiva po smećkastoj boji mesa. Ostale slične vrste obično imaju bijelo do žuto meso.

PRIMORSKA ZEMLJOPORKA

Geopora nicaeensis (Boud.) M.Torre

Plodno tijelo (apotecij): 2-5 (7) cm široko, u početku je gotovo kuglasto zatvoreno, kasnije se otvori, u obliku je pehara, nema stručka već je izravno spojeno sa supstratom; unutarnja je himenijalna površina kremasto-žuta, sivo-oker do ružičasto-smeđa, kasnije je smećkasta, često je s tamnijim mrljama; vanjska je strana vunasta, smeđa, pjeskovito hrapava, rub se uglavnom zvjezdasto rascjepljuje, krakovi su uglavnom zakrivljeni prema vani, često je prekriven žutim ili tamnosmeđim dlačicama.

Spore: Široko eliptične, 23.8-30 x 13-21 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bjelkasto, u starosti je svijetlosmeđe, do 2.5 mm debelo, lomljivo; miriše na zemlju, a okus je blag, ne smije se kušati jer je sirovo otrovno.

Stanište: Raste u jesen, zimu i proljeće, od listopada do travnja, pojedinačno ili u skupinama, kao saprofit tla na otvorenim, kamenitim i vapnenačkim mjestima, uz putove i staze, u pojasu sredozemnih zimzelenih šuma s hrastom crnikom (Quercus ilex) i alepskim borom (Pinus halapensis) te u alpskoj zoni srednje i sjeverne Europe u pojasu drijasa (Dryas octopetala) i zeljastih vrba (Salix spp.). U Hrvatskoj je poznata s dva lokaliteta, na otoku Braču i u Istri.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 10, 11, 12

Zaštita: ZAŠTIĆENA - NEDOVOLJNO POZNATA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog potencijalne ugroženosti.

Napomena: Prepoznatljiva je po zvjezdasto raspucanom rubu apotecija, koji je s vanjske strane dlakav.

POLUURONJENA ZAKOPANKA

Geopora semi-immersa (P.Karst.)

Etimologija: semi- (lat.) = polu, djelomično + immersa (lat.) = uronjeno. Po staništu.

Plodno tijelo (apotecij): 2-4 (10) mm široko, u obliku je čašice bez stalka, izravno je spojeno sa supstratom, najprije je kuglasto zatvoreno pa se otvori; unutarnja je himenijalna površina narančasta do oker-narančasta, vanjska je površina iste boje, rub je zupčasto rascijepljen, često je sa sitnim bjelkastim dlačicama.

Spore: Usko eliptične do vretenaste, glatke, prozirne, s dvije uljne kaplje, rjeđe samo s jednom, 21-25 x 9.5-11.5 µm, askusi su valjkasti, sa 8 spora, 180-250 x 13-20 µm; otrusina je bijela do svijetlosmeđa.

Meso: Bijelo do svijetložuto, lomljivo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, kao saprofit tla na tlu ispod bora, hrasta oštrike (Quercus coccifera) ili vrbe, voli pjeskovito tlo. Primjerke na slikama snimila je Ivana Mandić Mihaljević.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Za ovu je vrstu karakterističan poluukopani način rasta. Od ostalih je vrsta slična morska zakopanka (Geopora arenicola), čija je unutarnja himenijalna površina dosta svjetlija od vanjske, bjelkasta ili sivkasta.

SUMNERIJANOVA ZAKOPANKA

Geopora sumneriana (Cooke ex W.Phillips) M.Torre

Etimologija: Po odgovarajućem imenu.

Engleski naziv: Cedar Cup

Plodno tijelo (apotecij): 2-4 (6) cm široko, najprije je poluukopano i skoro zatvoreno poput na sredini prošupljene lopte, poslije se na gornjem dijelu otvori pri čemu se rub najčešće zvjezdasto raspuca, jako se raširi, stručak nije izražen ili je jedva uočljiv; unutarnji je dio gladak i svijetložut, kasnije je smećkast; vanjski je dio smeđ i vunast, zrnast, uvijek je prekriven s ostacima pijeska.

Spore: Eliptične, 20-22 x 10 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tvrdo, lomljivo, bjelkasto do svijetložuto; miriše na zemlju, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit tla ispod cedra, ali i ispod drugog crnogoričnog drveća, voli pjeskovito i kiselo tlo. Treću sliku snimila je Tihana Prcić, na lokalitetu u blizini Poreča.

Doba rasta: 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti, a sirova je otrovna.

Napomena: Dio je roda Geopora u kojem se nalaze vrste u obliku čašice s rubom koji manje ili više izgleda poput krune kada se gljiva razvije, unutarnji je dio gladak, a vanjski je dio prekriven tamnijim paperjem, s ostacima je pijeska iz kojega gljiva izrasta. Slična je pjeskovita zakopanka (Geopora arenosa), ali je nešto manja rastom.