Narcissea cardiaspora - created on February 2022 in Meijendel - Kijfhoek, Netherlands by Arie Benschop

SRCOLIKOSPORNA GNOJIŠTARKA

Narcissea cardiaspora (Bender) Voto

Etimologija: kardia (gr.) = srce + spora (gr.) = sjeme, spora. Po obliku spora.

Engleski naziv: Ticker inkcap

Klobuk: 0.4-1 cm širok, prvo je eliptičan ili valjkast i visok do 7 mm, zatim je stožast ili konveksan, kasnije je izravnat, potpuno je prekriven praškastim, bijelim, krem ili svijetlo oker-ružičastim ovojem, lagano je zrnasto-pahuljast na sredini, brazdasto narebran, u starosti je gol.

Stručak: 2-3.5 cm visok i oko 1 mm debeo, valjkast, batinasto zadebljan na bazi i širok do 1.5 mm, bijel, pomalo je proziran, često je svijetlosmeđ, sitno pahuljast.

Listići: 18-25 ih dopire do stručka, slobodni ili usko prirasli, široki su oko 1 mm, isprva su bijeli, kasnije su sivkasti do crni.

Spore: Srcolike, sa središnjim su kličnim otvorom, 5.5-8.5 x 4.8-6.5 (f) x 3.7-4.5 µm, Q = 1-1.4, Qav = 1.1-1.2, bazidije su 4-sporne, 12-28 x 7-8 µm, cheilocistide su kuglaste, eliptične ili u obliku boce, 25-50 x 15-30 µm, pleurocistide su u obliku boce ili eliptične, 30-55 x 15-26 µm; otrusina je crna.

Meso: Tanko, smećkasto, staklasto, prvo povene pa se rastopi; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili u malim skupinama, kao saprofit na kompostu, konjskom gnoju pomiješanom sa zemljom i sitnim drvnim ostacima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je Patouillardova gnojištarka (Narcissea patouillardii), koja ima zaobljene i višekutne spore, dok se spore kod opisane vrste sužavaju prema kličnom otvoru.

Narcissea cordispora - created on May 2018 in Solemsvatnet, Ørland, Tø, Norway by Kirsti Anne Mandal

VUNASTA GNOJIŠTARKA

Narcissea cordispora (T.Gibbs) D.Wächt. & A.Melzer

Klobuk: 0.5-2.5 cm širok, prvo je kuglast, eliptičan ili valjkasto-eliptičan i visok do 1.2 cm, zatim je stožast ili konveksan, kasnije je izravnat, oker, svijetlosmeđ do siv, potpuno je prekriven praškastim, svijetlosmeđim ovojem, sa malim stožastim nakupinama na sredini, brazdasto narebran, u starosti je gol, rub je u ranoj mladosti sa nešto dlakavijim pahuljastim ostacima ovoja.

Stručak: 2-6 cm visok i 0.5-1 mm debeo, valjkast, batinasto zadebljan na bazi i širok do 2.5 mm, bijel, često je smećkast, prekriven je sa bijelim nakupinama od ovoja, koje često tvore mali uspravni ovratnik, sličan volvi.

Listići: 18-24 ih dopire do stručka, slobodni, široki do 1.5 mm, isprva su bijeli, kasnije su sivkasti do crni.

Spore: Pravokutno limunaste, sa središnjim su kličnim otvorom, 7.3-11.6 x 6.5-10.1 µm, Q = 1-1.25, Qav = 1.05-1.2, bazidije su 4-sporne, 12-32 x 7-10 µm, cheilocistide su u obliku boce, gotovo kuglaste, eliptične ili valjkaste, 20-50 x 17-32 µm, pleurocistide su u obliku boce, kuglaste, eliptične ili valjkaste, 40-80 x 16-28 µm; otrusina je crna.

Meso: Tanko, smećkasto, staklasto, prvo povene pa se rastopi; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili u malim skupinama, kao saprofit na životinjskom izmetu.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Najvažnija karakteristika je prisutnost cheilocistida u obliku boce. Slične su Patouillardova gnojištarka (Narcissea patouillardii), koja raste na kuhinjskom otpadu, silaži, slami i tlu pomiješanom sa starim gnojem, te srcolikosporna gnojištarka (Narcissea cardiaspora), koja ima spore u obliku srca.

Narcissea ephemeroides - created on April 2024 in Duderstadt-Werxhausen, Germany by coebert97

PROLAZNA GNOJIŠTARKA

Narcissea ephemeroides (DC.) T.Bau, L.Y.Zhu & M.Huang

Etimologija: ephemeros (gr.) = kratkotrajan, dnevni, prolazan. Po kratkom životnom ciklusu.

Engleski naziv: Diaphanous inkcap

Klobuk: 0.4-1.3 cm širok, prvo je kuglast, eliptičan, valjkasto-eliptičan ili jajolik i visok do 7 mm, zatim je stožast ili konveksan, kasnije je izravnat, siv, potpuno je prekriven praškastim, svijetlo ružičasto-smeđim ili žućkastim ovojem, sa malim stožastim nakupinama na sredini, brazdasto narebran.

Stručak: 2-5 cm visok i 0.5-1 mm debeo, valjkast, batinasto zadebljan na bazi i širok do 1.5 mm, lomljiv, bijel, djelomično je proziran, prekriven je sa žućkastim ili svijetlosmeđim nakupinama od ovoja; u mladosti je sa malim uspravnim ovratnikom, kasnije je sa tankim, pokretnim, bjelkastim vjenčićem oko polovice stručka ili niže, ponekad je bez vjenčića.

Listići: 14-23 ih dopire do stručka, slobodni, isprva su bjelkasti, kasnije su crni.

Spore: Pravokutno limunaste do srcolike, sa središnjim su kličnim otvorom, 6-9 x 5.5-8 (f) x 4.5-5 µm, Q = 1-1.2, Qav = 1.05-1.15, bazidije su 4-sporne, 13-28 x 7-9 µm, cheilocistide su u obliku boce, gotovo kuglaste ili eliptične, 20-60 x 15-35 µm, pleurocistide su u obliku boce, eliptične ili valjkasto eliptične, 30-60 x 20-35 µm; otrusina je crna.

Meso: Tanko, smećkasto, staklasto, prvo povene pa se rastopi; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, od svibnja do studenog, pojedinačno ili u malim skupinama, kao saprofit na gnoju, osobito konjskom ili kravljem, kompostu, na obilno pognojenom tlu i u lončanicama sa cvijećem.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slične su Patouillardova gnojištarka (Narcissea patouillardii) i vunasta gnojištarka (Narcissea cordispora), od kojih se razlikuje po malom vjenčiću i boji klobuka, koja je obično žućkastija.

Narcissea patouillardii - created on August 2016 in Gjøkåsen, Sør-Varanger, Fi, Norway by Dag Hovind

PATOUILLARDOVA GNOJIŠTARKA

Narcissea patouillardii (Quél.) D.Wächt. & A.Melzer

Etimologija: Po odgovarajućem imenu. U čast franuskog farmaceuta i mikologa Narcisse Théophile Patouillarda (1854. - 1926.). U Parizu je 1884. godine stekao diplomu s doktorskom tezom o strukturi i klasifikaciji Hymenomycetes. Iste je godine bio jedan od osnivača Francuskog mikološkog društva i bio njegov treći predsjednik od 1891. do 1892. godine, a 1920. godine postao je počasni član Britanskog mikološkog društva. Jako je cijenjen zbog svog taksonomskog rada u mikologiji, a tijekom svoje karijere opisao je brojne rodove i vrste gljiva, a bio je taksonomski autoritet za rodove Guepiniopsis, Hirsutella, Lacrymaria, Leucocoprinus, Melanoleuca i Spongipellis. Cjepača Inocybe patouillardii jedna je od vrsta nazvanih po njemu. Bio je autor gotovo 250 radova i bio je vodeći autoritet za tropsku mikologiju, a više od 100 njegovih publikacija uključivalo je studije gljiva s različitih lokaliteta kao što su Brazil, Java, Guadeloupe, Meksiko, Nova Kaledonija, otočje Gambier, Filipini, itd.

Engleski naziv: Composting Incap

Klobuk: 0.4-2.2 cm širok, prvo je kuglast, eliptičan ili valjkasto-eliptičan i visok do 8 mm, zatim je stožast ili konveksan, kasnije je izravnat, siv, na sredini je žuto-smeđ, potpuno je prekriven praškastim, svijetlo ružičasto-smeđim ovojem, tvori male stožaste pahulje na sredini, ovoj je na rubu, osobito u ranoj mladosti, nešto dlakavije-pahuljast, jasno je radijalno narebran sve do sredine.

Stručak: 2-5 cm visok i 0.5-1 mm debeo, valjkast, batinasto zadebljan na bazi i širok oko 1.5 mm, bijel, djelomično je proziran, često je sivkast ili smećkast, prekriven je s bijelim pahuljama od ovoja, koje često tvore mali uspravni ovratnik.

Listići: 16-22 ih dopire do stručka, slobodni, široki su do 1.5 mm, isprva su bijeli, zatim sivkasti do crni.

Spore: Pravokutno limunaste, sa središnjim kličnim otvorom, 6-8.9 x 5.8-7.8 µm, Q = 1-1.35, Qav = 1.05-1.2, bazidije su 4-sporne, 15-30 x 7-8 µm, cheilocistide su gotovo kuglaste do eliptične, 20-45 x 15-35 µm, pleurocistide iste kao cheilocistide, 30-50 x 35-40 µm; otrusina je crna.

Meso: Bijelo, sivo, tanko, staklasto, crnkasto, brzo se rastapa, po suhom vremenu više ili manje poveni; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili u malim skupinama, kao saprofit na pognojenoj zemlji, zemlji sa biljnim otpadom, te u posudama s cvijećem.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Skoro je opnaste konzistencije i teško se raspoznaje po izgledu, a karakteristična je eventualno po rastu na izmetu, a primjećeno je da raste i na biljnim ostacima, odnosno na ostacima trulog voća.