Phlegmacium cliduchus - created on October 2022 in Provincia di Piacenza, Italy by Federico Calledda

TOLJAGASTA KOPRENKA

Phlegmacium cliduchus (Secr. ex Fr.) Niskanen & Liimat.

Klobuk: 3-7 (9) cm širok, u početku polukuglast, poslije konveksan i rijetko raširen, gladak, po vlažnom vremenu mazav; žumanjčanožut do oker-smećkast, koprena je bijela, na sredini čehast.

Stručak: 4-7 cm visok, valjkast ili batinasto zadebljan na bazi, pun, lomljiv; bijel sa žutim pojasevima od vlaknaste koprene, na kraju bjelkast.

Listići: Izrezani uz stručak, slobodni, vijugavi, oštrica sitno pilasta; u početku krem boje, poslije svijetlosmeđi i u starosti cimetastosmeđi.

Spore: Eliptične, sitno bradavičave, 11-12 x 6-6.5 µm; otrusina je hrđastosmeđa.

Meso: Bijelo, debelo; miriše neugodno na plijesan ili plin, a okus je blag.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, u skupinama, u bjelogoričnim šumama u simbiozi s bjelogoričnim drvećem, najčešće bukvom i grabom, na vapnenastom tlu.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Opisana je vrsta lako prepoznatljiva po neugodnom mirisu i žutih prstenastih pojaseva na stručku. Pripada skupini Triumphans, kao i slične sluzave koprenke (Cortinarius cephalixus), koja ima bijelo meso, miriše na suhu travu i raste u crnogoričnim šumama i Cortinarius papulosum, koja ima bazu zadebljanu poput buzdovana, kao i prva slična vrsta.

Phlegmacium glaucopus - created in Finland by Tapio Kekki

SMEĐOMASLINASTA KOPRENKA

Phlegmacium glaucopus (Schaeff.) Wünsche

Etimologija: glaukos (gr.) = modar, plav(kast) + pous (gr.) = noga, stručak. Po stručku i plavkastom mesu.

Engleski naziv: Greenfoot Webcap

Klobuk: 4-11 (14) cm širok, mesnat, čvrst, prvo je polukuglast pa se raširi, rub je malo podvrnut, po vlažnom vremenu je mazav; kasnije postane vlaknast, dosta je promjenljive boje, najprije je oker, oker-zelenkast ili sivkasto-crvenkast, zatim je sivo-smećkast, do hrđastosmeđ.

Stručak: 4-5 (7) cm visok i 3-4 cm debeo, čvrst, debeo, pun, crtast, prvo je dosta zadebljan na bazi pa se izduži, a na bazi ostane obrubljeni i stisnuti gomolj; u mladosti je plavkast, zatim oker-smeđ i prekriven s dosta crveno-smeđeg praha od spora, koprena je bjelkasto-ružičasta.

Listići: Osrednje su gusti, široki, prirasli, izmiješani s lamelulama; najprije su svijetloljubičasti, zatim sivo-ljubičasti i u starosti sivo-smeđi do cimetastosmeđi.

Spore: Bademaste, hrapave, 6.5-8.5 x 4.5-5 µm; otrusina je hrđastosmeđa.

Meso: Bijelo i blago ljubičasto u stručku, poslije posmeđi, bjelkasto-smećkasto u bulbi, u klobuku je bjelkasto, debelo, čvrsto; miriše na plijesan ili svježi kvasac, a okus je blag.

Kemijske reakcije: Dodavanjem kapi kalijeve lužine na površinu klobuka, kožica postane hrđastosmeđa.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u skupinama ili krugovima, u miješanim i crnogoričnim šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, najčešće smrekom, na tlu bogatom mahovinom, voli vapnenasto tlo.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete, ali kako dosta podsjeća na mnoge druge vrste, uključujući i neke smrtno otrovne, bolje je izbjegavati ovu vrstu.

Napomena: Ova koprenka uglavnom raste u crnogoričnim šumama, ima karakterističnu obrubljenu bulbu koja se sužava u šiljak, dosta je dobre kvalitete.

POLUPLAVA KOPRENKA

Phlegmacium hemicaeruleum (Brotzu, Lorenzon, Padovan, Bellù & Dima) Brandrud, Dima, G.Saar & Schmidt-Stohn

Etimologija: hemi (gr.) = polu, djelomično + caeruleus (lat.) = plavo, plavkasto. Po plavljenju mesa samo u klobuku.

Klobuk: 3-12 cm širok, u početku je polukuglast, poslije je konveksan, na kraju je izravnat i manje ili više tupo ispupčen na sredini, gladak, kožica se lako guli, po vlažnom vremenu je mazav, a kasnije suh i sjajan; u početku je crvenkasto-ljubičast, prema rubu je dugo vremena intenzivno ljubičast, u starosti se smeđa ili tamnosmeđa boja širi po cijeloj površini, rub je isprva jako podvijen, kasnije se izravna.

Stručak: 4-12 cm visok i do 4 cm debeo, valjkast ili vretenast, nešto je širi na sredini, pun, suh, na gornjem je dijelu ispod listića ljubičast, ostali je dio bljeđi, bjelkast, u starosti je oker, sa izraženim oker pojasevima od bjelkasto-ljubičaste koprene.

Listići: Gusti, široki, prirasli na stručak, vijugavi, oštrica je malo nepravilno nazubljena, prvo su purpurno-sivi ili ljubičasti, u starosti su oker-smeđi do smeđi.

Spore: Eliptične do bademaste, zašiljene na jednom kraju, sitno bradavičave, 9-11 x 5-6.5 µm, Q = 1.7-2; otrusina je hrđastosmeđa.

Meso: Debelo, čvrsto, bjelkasto, na prerezu u klobuku postane ljubičasto, a u stručku ostane bjelkasto, primjerak prikazan na posljednjoj slici je nešto slabije poljubičastio, jer je prerezan 24 sata nakon branja; ima dosta intenzivan miris na zemlju, a okus nije izražen.

Kemijske reakcije: Meso u klobuku u dodiru sa KOH postane žućkasto, a u dodiru sa amonijakom žuto ili narančasto.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, karakteristično busenasto, u crnogoričnim šumama, na kiselom tlu. Vrlo je rijetka i nova vrsta, u Europi je prijevljen samo jedan lokalitet u Škotskoj, kao i u Hrvatskoj pa je potrebna zaštita. Primjerke na slikama snimio je Danijel Mulc, 22. rujna 2024. na lokalitetu Brod Moravice u Gorskom kotaru, u šumi jele (Abies alba).

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Opisana je vrsta lako prepoznatljiva po intenzivnom mirisu na zemlju i po plavljenju mesa samo u klobuku.

Phlegmacium mussivum - created in Finland by Tapio Kekki

SMRDLJIVA KOPRENKA

Phlegmacium mussivum (Fr.) Niskanen & Liimat.

Engleski naziv: Stinking Webcap

Klobuk: 3-8 (11) cm širok, konveksno-rašireno-ispupčen, oblik je najčešće nepravilan i promjenljiv, mazav je po vlažnom vremenu, a sjajan po suhom vremenu; žuto-smeđ, smeđ ili crvenkasto-smeđ, sredina je tamnija, površina je sitno čehasta, rub je svjetliji i ponekad vlaknast, žućkast do žućkasto-smećkast.

Stručak: 4-10 cm visok i 0.7-2 cm debeo, valjkast je i proširen na bazi, nekad je batinast, zdepast, nešto je tanji, pun je pa šupalj; žut do žuto-zelenkast, vlaknast, posmeđi prema bazi.

Listići: Najprije su žuti do žućkasto-zelenkasti, kasnije žuto-smeđi do maslinasto-smeđi, promjenljivog su oblika, tanki su ili debeli, kukasti, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku, nisu gusti, oštrica je nešto svjetlija i uglavnom pilasta.

Spore: Kobasičaste do eliptične, bradavičave, 4-10 x 0.6-2 µm; otrusina je hrđastosmeđa.

Meso: Žućkasto, u stručku je tamnožuto; karakterističnog je neugodnog mirisa, a okus je blag, na klip nedozrelog kukuruza.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s kalijevom lužinom postane tamnomaslinasto i smeđe nahukano.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u crnogoričnim, a rijetko bjelogoričnim i miješanim šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, najčešće sa smrekom, na vapnenastom tlu.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Od sličnih vrsta se nepogrešivo razlikuje po karakterističnom i trajnom neugodnom mirisu.

Cortinarius percomis - created in Norway by Inger Kristoffersen

AROMATIČNA KOPRENKA

Phlegmacium percome (Fr.) A.Blytt

Etimologija: percomis (lat.) = vrlo ugodno. Po odličnom mirisu.

Klobuk: 4-9 (13) cm širok, prvo je okruglast pa konveksno-raširen, rub je u mladosti podvijen, kožica se teško guli, sluzav i mazav po vlažnom vremenu, a sjajan po suhom vremenu; limunastožut, zlatnožut ili narančasto-smeđ na sredini.

Stručak: 4-7 cm visok i 1-2 cm debeo, batinast je ili valjkast, zadebljan je na bazi ili je nekad bulbozan; najprije je žućkast, djelomično i bjelkast, sa žuto-zelenkastim vlaknastim ostacima ovoja, na gornjem dijelu je prekriven crvenkasto-smeđom koprenom.

Listići: Gusti, odmaknuti su ili izrezani uz stručak; najprije su žuti, zatim žuto-maslinasti i na kraju cimetastosmeđi.

Spore: Eliptične do bademaste, bradavičave, 10-11.5 x 6-6.7 µm; otrusina je hrđastosmeđa.

Meso: Svijetložuto do žuto-narančasto, sumporastožuto u stručku, na prerezu ili ozlijeđenom mjestu postane crvenkasto; miriše ugodno na mažuran, voće ili mandarine, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u miješanim i crnogoričnim šumama, u simbiozi s različitim crnogoričnim drvećem, najčešće sa smrekom, na vapnenastom tlu.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete.

Napomena: Karakteristična je vrsta po svom napadnom mirisu koji podsjeća na mažuran ili timijan. Slična je nancyjska koprenka (Cortinarius nanceiensis) koja ima izraženiju crvenkastu boju klobuka, kao i smrdljiva koprenka (Cortinarius mussivus) koja je prvo bez mirisa, a malo poslije miris postane jači, oštriji i prodorniji, nijedna od navedenih vrsta nije jestiva.

Cortinarius triumphans - created in Finland by Tapio Kekki

POBJEDNIČKA KOPRENKA

Phlegmacium triumphans (Fr.) A.Blytt

Etimologija: triumphans (lat.) = pobjedničko. Po rastu i lijepom izdašnom izgledu gljive.

Engleski naziv: Birch Webcap

Klobuk: 5-11 (13) cm širok, prvo je okruglast pa raširen, po vlažnom vremenu je mazav, a bez sjaja po suhom vremenu; žuto-oker ili žuto-narančast ili crvenkasto-smeđ, u mladosti prekriven smećkastim ostacima ovoja, vlaknasto-čehast, rub je samo na početku podvijen.

Stručak: 6-15 cm visok i 1.5-2 cm debeo, valjkast, malo je zadebljan na bazi; bjelkast je ili žuto-okerast, s čehastim je ostacima ovoja na gornjem dijelu, koprena je smeđa.

Listići: Zaokruženi su uz stručak, prirasli; prvo su krem-sivkasti ili sivo-okerasti, često s ljubičastim ili ružičastim odsjajem, poslije su okerasto-smeđi ili hrđastosmeđi.

Spore: Eliptične do bademaste, s relativno krupnim bradavicama, 10-12.5 x 5.5-7 µm: otrusina je oker-smeđa.

Meso: Bijelo do svijetlookerasto; miriše slabo na svježi kvasac, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama, po parkovima i vrtovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće brezom, voli tresetišta i vlažnija mjesta.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete.

Napomena: Prepoznatljiva je po vlaknastom i čehastom klobuku, batinastom stručku opasanom ovojem i po sivkasto-plavkastim listićima u mladosti. Ipak, sakupljanje ove vrste za konzumiranje zahtijeva veliko iskustvo i nije prikladno za početnike.