Lamproderma cristatum - created in Norway by Per Vetlesen |
|
GREBENASTA SJAJNOKOŠKA
Lamproderma cristatum Meyl., 1921
Etimologija: crista (lat.) = greben, češalj + -atum (lat.) = tvorba participa ili glagolskih oblika u latinskom jeziku. Po obliku.
Plodno tijelo (sporangij): 1.5-2 mm visoko i 1-1.5 mm široko, može biti okruglasto ili jajoliko i nema stalka; peridij je tamnosiv ili sivo-smeđ, kasnije je crnkast ili se prelijeva duginim bojama, opnast, tanak, brzo je prolazan, columella je valjkasta, a na gornjem je dijelu tanja, kapilicij je blijed, siv ili purpuran i na krajevima je bezbojan te izbija kroz columellu vitkim anostomozirajućim filamentima.
Spore: Kuglaste, bradavičave, 12-15 µm; otrusina je ljubičasto-smeđa.
Stanište: Raste u proljeće, pojedinačno ili raštrkano, na krupnim drvnim ostacima (grane, grančice) te na lišću dok se topi snijeg.
Doba rasta: 3, 4, 5
Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.
Napomena: Na istom se staništu može pronaći Lamproderma echinosporum, čiji je sporangij jajolik te ima stalak. Naraste 2-4 mm visoko, peridij joj je blještav, kromplavkast i prelijeva se sivo-zelenkastom bojom, a spore su velike 15-20 µm i jako šiljate. Spomenimo i prekrasnu vrstu Lamproderma sauteri, koja najčešće raste na krupnim drvnim ostacima crnogoričnog drveća. Njezin sporangij naraste 1-4 mm visoko i 1-2 mm široko, ima istaknut crni stalak na kojem se nalazi okrugla sivo-crna glavica ili se prelijeva duginim bojama. Njezine su spore bradavičave ili šiljate te okrugle, velike su 12-16 µm i otrusina je crna. Cijelo plodno tijelo podsjeća na vodotoranj s okruglim rezervoarom.
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1928. Lamproderma cristatum Meylan