ŽELATINOZNA JASTUČNICA

Hypocrea gelatinosa (Tode) Fr.

Etimologija: gelatinosus (lat.) = želatinozan. Po teksturi.

Plodno tijelo: 1-3 (5) mm široko i 1-1.5 (2) mm visoko, može biti okruglasto ili jastučasto; u mladosti je bjelkasto, kasnije je žutćkasto, a na kraju je žuto-zelenkasto zbog sazrijevanja spora, prekriveno je sitnim zelenim bradavičavim ostiolarnim točkicama kroz koje se oslobađaju spore, često je dlakavo i maljavo, osnova široko naliježe na podlogu.

Spore: Kuglaste, bradavičave, 4-4.5 × 3.5-4.5 µm; otrusina je žuto-zelena.

Meso: Želatinozno, skoro prozirno, žućkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, skupno, kao saprofit vlažnih krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi, trupci) raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Najznačajnija je karakteristika mješinarki iz roda Hypocrea što imaju zelenkaste spore. Karakteristična je vrsta po želatinoznom i gotovo prozirnom mesu i po izraženo bradavičastoj površini plodnog tijela.

Najvažnije za determinaciju: 1. plodno tijelo je jastučasto do okruglasto i do 5 mm široko; 2. površina je bjelkasta, žućkasta do žuto-zelenkasta; 3. površina je bradavičavo točkasta; 4. meso je žućkasto, skoro prozirno i želatinozno; 5. raste na krupnim drvnim ostacima bjelogoričnog i crnogoričnog drveća

CRVENKASTOSMEĐA JASTUČNICA

Hypocrea rufa Pers.

Etimologija: rufa (lat.) = crvenkasto, crvenkasto-smeđe. Po boji.

Plodno tijelo: 2-6 (8) mm široko i 1-2.5 (3.5) mm visoko, formirano je od nepravilnih okruglastih ili jastučastih diskova; u ranoj je mladosti bijelo, a poslije postane žuto-smeđe, žuto-narančasto, narančasto, crveno-smeđe ili maslinasto-smeđe, pojedinačni disk naraste 1-1.5 mm široko, katkad diskovi rastu združeno i tako mogu narasti nekoliko centimetara široko, površina je pokrivena sa zelenim ili maslinasto-crnim ostiolarnim točkicama peritecija, rub je bjelkast.

Spore: Kuglaste, točkaste, prozirne, 4-4.5 x 3.5-4 µm; otrusina je smećkasta.

Meso: Narančasto, više je ili manje blago želatinozno, poslije je tvrdo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u skupinama, kao saprofit vlažnih krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi, trupci) raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, a može rasti i na starim plodnim tijelima lignikolnih gljiva. Primjerke na slici snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Glogovac pokraj Koprivnice.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta, a sumnja se da ova i slične vrste mogu sadržavati vrlo otrovne toksine koji još nisu potpuno istraženi.

Napomena: Konidijalni stadij razvoja koji ima izgled plijesni češće se pronađe u prirodi. Smećkasta boja plodnog tijela označava stadij askusa. Lako je prepoznatljiva i nije moguća zamjena s drugim mješinarkama iz roda Hypocrea zbog boje plodnog tijela čija je površina tamno točkasta.

Najvažnije za determinaciju: 1. plodno tijelo je nepravilno okruglasto do jastučasto i do 8 mm široko; 2. površina je žuto-smeđa, narančasta do crveno-smeđa; 3. površina je bradavičavo točkasta; 4. meso je narančasto i blago želatinozno; 5. raste na krupnim drvnim ostacima bjelogoričnog i crnogoričnog drveća ili na starim plodnim tijelima lignikolnih gljiva