Ukupno vrsta gljiva: 2423

Rod: Hymenoscyphus Gray, 1821

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Ascomycota

Razred: Leotiomycetes

Red: Helotiales

Porodica: Helotiaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Cyathicula cyathoidea

Nejestiva gljiva

ČAŠASTI PEHARČEK

Cyathicula cyathoidea (Bull.) Thüm.

Etimologija: cyathus (lat.) = čaša + -oidea (lat.) = sličnost, oblik. Po obliku.

Plodno tijelo (apotecij): 0.5-2 (3) mm široko, u obliku je pehara, čašice ili je izravnato; gornja je himenijalna strana bjelkasta, svijetlooker, također je više ili manje žut i s crvenkastom nijansom, rub je krunasto nazubljen.

Stručak: Valjkast, bjelkast do oker.

Spore: Vretenaste, glatke, s po jednom uljnom kapljom na svakom kraju, djelomično su spljoštene na jednoj strani, prozirne, 8-11 x 1.6-2.2 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, gotovo i ne postoji, žućkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit na prošlogodišnjim biljnim ostacima (stabljikama) različitog bilja, najčešće koprive (Urtica dioica).

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana je mješinarka lako prepoznatljiva po staništu i krunasto nazubljenom rubu apotecija.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Hymenoscyphus calyculus

Hymenoscyphus calyculus - created in Finland by Tapio Kekki

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva

ČAŠASTA ČAŠICA

Hymenoscyphus calyculus (Fr.) W.Phillips

Etimologija: calyx (lat.) = čaša, ljuska + -culus (lat.) = deminutiv, odnosno oblik koji označava malu ili umanjenu verziju osnovne riječi. Po obliku.

Plodno tijelo (apotecij): 1-3 (5) mm široko, u obliku je čašice, pehara, zdjelice ili je himenij izravnat;  gornja je himenijalna površina glatka i svijetlokerasta, kasnije je limunastožuta, a kada se osuši i crvenkasta, na kraju je smeđa; vanjska je sterilna strana bjelkasta i katkad je fino dlakava.

Stručak: 2-6 mm dug, valjkast; najprije je svijetlooker, kasnije je limunastožut, katkad s finim dlačicama, baršunasta.

Spore: Vretenaste, glatke, s nekoliko sitnih uljnih kaplji, ponekad s jednom pregradom, prozirne, amiloidne, 15-24 x 3-4 µm; otrusina bijela, prozirna.

Meso: Žućkasto, miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, osobito bukve i johe.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Na istom staništu raste i slična žuta glatkočaška (Calycina citrina) s kojom se može lako zamijeniti. Međutim, spomenuta je mješinarka znatno manja (1-3 mm), ima žumanjčanožutu boju plodnog tijela, na osnovi gotovo mda nema stalak te ima manje spore i koje su uvijek na sredini pregrađene. Opisana se vrsta također može zamijeniti s kasnom čašicom (Hymenoscyphus serotinus), koja redovito ima zaravnan himenij, stalak joj je bijel, a spore znatno veće (18-28 x 3-4 µm).

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1788. Hymenoscyphus conscriptum (Karst.) Karst.; 1791. Hymenoscyphus calyculus (Sow. ex Fr.) Phill.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Hymenoscyphus fructigenus

Nejestiva gljiva

ŽIROVA ČAŠICA

Hymenoscyphus fructigenus (Bull.) Gray

Etimologija: fructus (lat.) = plod, plodonosan + genus (lat.) = potomstvo, podrijetlo, pokretanje. Po rastu na plodovima različitog drveća.

Engleski naziv: Nut Disco

Plodno tijelo (apotecij): 1-2 (3) mm široko, u obliku je pehara, zdjelice ili je izravnato; gornja je himenijalna strana bjelkasta, po vlažnom je vremenu svijetložuta, a osušena je žućkasta, zlatnožuta, oker ili narančasta, glatka; donja je sterilna strana bjelkasta; rub je zakrivljen i oštar.

Stručak: Do 5 mm dug, valjkast, gladak; bjelkaste je ili oker boje donje strane apotecija.

Spore: Nepravilno vretenaste, glatke, s nekoliko uljnih kaplji, ponekad s pregradom na sredini, prozirne, 13-25 x 3-5 µm; otrusina je bjelkasta, bezbojna.

Meso: Bjelkasto, prozirno; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u jesen i zimu kao saprofit na čaškama, žirovima i lišću hrasta, čaškama lijeske, a rjeđe na otpalim plodovima bukve i graba.

Doba rasta: 9, 10, 11, 12, 1

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana je mješinarka lako prepoznatljiva zbog specifičnoga staništa. Raste masovno u maksimirskom parku u Zagrebu ispod starih hrastova. Na istome se staništu mogu pronaći i drugi sitni peharčići iz roda Dasyscyphus koji uvijek imaju dlakav rub apotecija. Najčešće se pronađe djevičanska čašica (Lachnum virgineum), koja ima posve bijelo plodno tijelo, a vanjska je strana peharčića uvijek dlakava.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1790. Hymenoscyphus fructigenus (Bull. ex Mérat) S.F.Gray

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Hymenoscyphus imberbis

Nejestiva gljiva

BEZBRADA ČAŠICA

Hymenoscyphus imberbis (Bull.) Dennis

Etimologija: in (lat.) = označava negaciju + barba (lat.) = brada. Po odsustvu dlačica na površini apotecija.

Plodno tijelo (apotecij): 3-5 (7) mm širok, isprva je okruglast, kasnije se raširi i ulegne na sredini, tanjurast, s kratkim stalkom, površina je malo ljepljiva; bjelkasto, limunastožuto, često je s ružičastim tonom, prozirno, kasnije izblijedi, starenjem ili na dodir postane crvenkasto-smeđe, rub je često iskrivljen.

Stručak: Kratak ili nije izražen, bjelkast ili s ružičastom nijansom.

Spore: Eliptične do vretenaste, s po jednom malom uljnom kapljom na krajevima, prozirne, amiloidne, 11.3-13.4 x 4-5.7 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Gotovo je nepostojeće, tanko, voštano, mekano, žućkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće i početkom ljeta u aluvijalnim bjelogoričnim šumama kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, trupci) raznog bjelogoričnog drveća, najčešće jasena. Primjerke na slici snimio je Mladen Matišić, u drugoj polovici lipnja.

Doba rasta: 3, 4, 5, 6, 7

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisanoj vrsti prilično sliči žuta gltkočaška (Calycina citrina), koja nema izražen stalak.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Hymenoscyphus menthae

Nejestiva gljiva

ZAČINSKA ČAŠICA

Hymenoscyphus menthae (W.Phillips) Baral

Etimologija: Mentha (lat.) = metvica. Po povezanosti s biljkom.

Plodno tijelo (apotecij): 2-5 (7) mm širok, isprva je okruglast, kasnije se raširi i ulegne na sredini, tanjurast, sa stalkom, gornja je himenijalna strana žućkasta, donja je strana malo svjetlija, površina je malo baršunasta.

Stručak: Duži je od širine apotecija, valjkast, malo zadebljan na vrhu, tanak, žuto-smeđ, tamniji je od apotecija, na bazi je tamnosmeđ do crn.

Spore: Vretenaste, duguljaste, 16-20 x 3.5-4.5 µm; otrusina je bijela, prozirna.

Meso: Tanko, mekano, kožica apotecija je vrlo žilava, žućkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi, trupci) raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, te na trulim stabljikama biljaka. Primjerke na slikama snimio je Mladen Matišić, početkom rujna na biljnim ostacima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisanoj vrsti sliči valovita čašica (Hymenoscyphus repandus), koja ima svjetliji stručak i manje spore.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Hymenoscyphus monticola

Phaeohelotium monticola - created on September 2018 in Бежаницкий р-н, Псковская обл., Russian Federation by Eugene Popov

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva

PLANINSKA ČAŠICA

Hymenoscyphus monticola (Berk.) Baral

Etimologija: mons (lat.) = planina + cola (lat.) = stanovnik, koji obitava. Po staništu.

Plodno tijelo (apotecij): 1-3 (4) mm široko, u ranoj je mladosti u obliku zvrka, a poslije se izravna i sliči disku ili može biti čak konveksan, izravno je spojen sa supstratom, kasnije formira stalak; unutarnja je himenijalna strana glatka, žuta ili žuto-narančasta, a u starosti posmeđi; vanjska je sterilna strana svjetlija ili čak bjelkasta.

Stručak: Najprije ne postoji, formira se nešto kasnije, svijetložut.

Spore: Eliptične do vretenaste, duguljaste, glatke, sitno točkaste, najčešće s jednom pregradom, ali mogu imati i tri, prozirne, 8.8-18 x 2.9-5.5 µm; otrusina je smeđa.

Meso: Sočno, žuto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u kasnu jesen i zimu kao saprofit na krupnijim drvnim ostacima (panjevi, trupci, plodovi) raznog bjelogoričnog drveća, najčešće hrasta, voli vlažna mjesta, često se pronađe i u vodi stajaćici.

Doba rasta: 10, 11, 12, 1

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana se mješinarka lako zamijeni s nizom žutih mješinarki, osobito sa žutom glatkočaškom (Calycina citrina), ali ona na bazi ima vrlo kratak stalak i himenij u obliku plitke zdjelice ili tanjurića. Za sigurnu determinaciju žutih i drugih sitnih mješinarki nužno je utvrditi mikrostrukturu plodnog tijela.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1793. Phaeohelotium monticola (Berk.) Dennis

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Hymenoscyphus repandus

Hymenoscyphus repandus - created in Finland by Stefan Jakobsson

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva

VALOVITA ČAŠICA

Hymenoscyphus repandus (W.Phillips) Dennis

Etimologija: repandus (lat.) = valovit, naboran. Po rubu apotecija.

Plodno tijelo (apotecij): 2-4 (6) mm široko, slično je sitnom peharu, čašici ili tanjuriću sa stalkom; unutarnja je himenijalna strana glatka i žućkasta do blijedooker; vanjska je sterilna strana slične boje; rub je bjelkast i malo baršunast.

Stručak: 0.5-1 mm visok, valjkast, relativno je dug, duži je od širine apotecija; nešto je svjetliji od čašice, bjelkast je do svijetložućkast.

Spore: Nepravilno eliptične, glatke, ponekad sa sitnim uljnim kapljama, prozirne, 12-13 x 2.7-3 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Gotovo je nepostojeće, bjelkasto je do svijetložuto, mekano; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, od svibnja do listopada, kao saprofit krupnijih biljnih ostataka (stabljike, grane) osjaka (Cirsium), kupine i drugog bilja, kao i različitog drveća.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Na otpalim cvjetovima (resama) johe raste sličan vrlo sitan peharčić Hymenoscyphus immutabilis. Plodno tijelo naraste samo 0.2-0.5 mm široko, unutarnja je himenijalna strana bijela i glatka, a na osnovi je izražen stalak. Na ostacima raznih biljaka raste i donekle sličan peharčić Hymenoscyphus scutula, čiji peharčić naraste 1-4 mm široko, unutarnja je himenijalna strana žuto-oker ili krem, a stalak je na bazi plodnog tijela 1-7 mm visok. Njegove su spore velike 18-27 x 3.5-5 µm i na sredini su pregrađene, imaju eliptičan oblik i na oba kraja sadrže po jednu oštru bodlju.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1789. Hymenoscyphus repandus (Phill.) Dennis

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Hymenoscyphus serotinus

Nejestiva gljiva

KASNA ČAŠICA

Hymenoscyphus serotinus (Pers.) W.Phillips

Etimologija: serus (lat.) = kasno, prošlo. Po vremenu rasta.

Plodno tijelo (apotecij): 1-4 mm široko, već je u ranoj mladosti izravnato ili konveksno, nikada nije u obliku pehara; unutarnja je himenijalna strana glatka, žuta, ali i bijela ili krem, u starosti je crvenkasto-smeđa.

Stručak: 0.5-4 (8) mm visok i 0.25-0.6 (0.9) mm debeo, valjkast, na bazi je malo zakrivljen, bijel.

Spore: Vretenaste, glatke, imaju po nekoliko uljnih kaplji, prozirne, 21-28 x 3.5-4 µm.

Meso: Gotovo je nepostojeće, bjelkasto je ili žućkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, trupci) raznog bjelogoričnog drveća, najčešće bukve. Primjerke na slici snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Glogovac pokraj Koprivnice.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisanoj vrsti prilično sliči čašasta čašica (Hymenoscyphus calyculus), koja raste na istome staništu. Međutim, spomenuta mješinarka ima unutarnju himenijalnu stranu u obliku pehara ili zdjelice, dok opisana mješinarka ima uvijek izravnat ili konveksan himenij.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1792. Hymenoscyphus serotinus (Pers. ex Fr.) Fries

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Hymenoscyphus umbilicatus

Hymenoscyphus umbilicatus - created in Netherlands by ieko staal

Info
CC-BY-NC-ND

Nejestiva gljiva

PUPČASTA ČAŠICA

Hymenoscyphus umbilicatus (Le Gal) Dumont

Etimologija: umbilicus (lat.) = pupak, središte. Po obliku klobuka.

Plodno tijelo (apotecij): 0.4-3 (5) mm široko, u ranoj je mladosti u obliku zvrka, a poslije tanjurasta s produbljenom sredinom i na kraju se izravna ili čak ispupči, na bazi gotovo da nema stalak, već prianja na supstrat; unutarnja je himenijalna strana glatka i žuta do žuto-narančasta; vanjska je sterilna strana nešto svjetlija i kod zrelih plodnih tijela sitno maljava; rub je katkad blago zasječen ili zupčast.

Stručak: Vrlo kratk ili ne postoji, često koničnog oblika; bjelkast je do svijetložut.

Spore: Vretenaste, sa zaobljenim krajevima, skoro u obliku banane, glatke, s dvije velike i mnogo malih uljnih kapljica, prozirne, 14-17 x 4-4.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Gotovo nepostojeće, bjelkasto je do žuto-narančasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi, trupci) raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, te na plodovima drveća.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je žuta glatkočaška (Calycina citrina).

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1794. Phaeohelotium umbilicatum (Le Gal) Dennis, Sinonim: Pachydisca umbilicata Le Gal.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži