Ukupno vrsta gljiva: 2168

Rod: Mollisia (Fr.) P.Karst., 1871

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Ascomycota

Razred: Leotiomycetes

Red: Helotiales

Porodica: Mollisiaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Mollisia caespiticia

Mollisia caespiticia - created in Norway by unknown

Info
CC-BY-SA

Nejestiva gljiva

SIVA LONČICA

Mollisia caespiticia (P.Karst.) P.Karst.

Etimologija: caespiticus (lat.) = rasprostranjen u gustom naselju, rasprostranjen u travnjacima. Po staništu.

Plodno tijelo (apotecij): 0.5-1 mm široko, u mladosti je u obliku pehara ili plitke zdjelice, kasnije se raširi i poprimi nepravilan oblik diska, na osnovi nema stalak, nego se izravno drži za supstrat, glatka; unutarnja je himenijalna površina svijetlosiva, rub je bjelkast, vanjska je sterilna strana slične boju kao himenijalna površina.

Spore: Eliptične do vretenaste, zadebljane na jednom kraju, glatke, amiloidne, 4-6 x 1-1.5 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Tanko, sivkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i ranu jesen kao saprofit krupnih drvnih ostataka (trupci, grane) vrbe bez kore, a prema podacima iz literature može rasti i na krupnim drvnim ostacima drugog bjelogoričnog drveća.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana se mješinarka može zamijeniti s brojnim sličnim mješinarkama, osobito s johinom tvrdočaškom (Pyrenopeziza benesuada), koja najčešće raste na krupnim drvnim ostacima johe. Spomenuta mješinarka ima veće spore (7-9 x 1.5-2 µm) i veće askuse (50-70 x 5-5.5 µm).

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1829. Mollisia caespitica (Karst.) Karst.

Mollisia cinerea

Nejestiva gljiva

PEPELJASTA LONČICA

Mollisia cinerea (Batsch) P.Karst.

Etimologija: cinerea (lat.) = pepeljastosiva, sivosmeđa. Po boji.

Engleski naziv: Common Grey Disco

Plodno tijelo (apotecij): 0.5-2 mm široko, u ranoj mladosti je u obliku zdjelice, a kasnije se nepravilno pločasto raširi, na osnovi nema stalak, glatko; unutarnja je himenijalna površina siva ili oker-siva, često je naborana, vanjska je sterilna strana iste boje ili je sivo-smećkasta s finim pahuljama, rub je izraženo bjelkast, valovit i uvijen tako da može sličiti rozeti.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, s dvije uljne kaplje, slabo amiloidne, 7-9 x 2-2.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, sivkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine s donje strane ležećih trupaca ili grana raznog bjelogoričnog drveća, osobito javora.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana se mješinarka lako može zamijeniti sa sličnim mješinarkama, kao što su crno-bijela lončica (Mollisia melaleuca) koja raste od listopada do ožujka na sličnom staništu, te drvna lončica (Mollisia ligni) koja najčešće raste na mrtvom drvu hrasta i kestena. Obje spomenute mješinarke imaju eliptično-vretenaste spore i na krajevima nemaju uljne kaplje.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1823. Mollisia cinerea (Batsch ex Mérat) Karst.

Mollisia discolor

Mollisia discolor - created in Norway by Siv Moen

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva

DVOBOJNA LONČICA

Mollisia discolor (Mont. & Fr.) W.Phillips

Etimologija: dis- (lat.) = različit odvojen + color (lat.) = boja. Po različitim bojama.

Plodno tijelo (apotecij): 0.5-1 mm široko, u ranoj mladosti je u obliku pehara ili plitke zdjelice, poslije se nepravilno raširi, na osnovi nema stalak, nego se izravno drži za supstrat; unutarnja je himenijalna strana glatka i svijetlosiva, poslije izblijedi, vanjska je sterilna strana malo smećkasta, rub je valovit i svjetliji.

Spore: Eliptične, glatke, sadrže nekoliko uljnih kapljica, prozirne, 7-9.5 x 2-3 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Tanko, sivkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u jesen i zimu na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, osobito drijenka (Cornus).

Doba rasta: 1, 2, 3, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisanu je mješinarku lako zamijeniti s tamnosivom zdjeličarkom (Tapesia fusca) koja se može pronaći na istome staništu i u isto vrijeme. Međutim, njezino plodno tijelo (apotecij) poslije poprimi žućkasto-oker boju.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1825. Mollisia discolor var. longispora Le Gal; 1830. Mollisia discolor (Montagne) Phillips

Mollisia ligni

Mollisia ligni - created in Netherlands by Ruud en Betty van Middelkoop

Info
CC-BY-NC-ND

Nejestiva gljiva

DRVNA LONČICA

Mollisia ligni (Desm.) P.Karst.

Etimologija: lignum (lat.) = drvo, stablo. Po staništu.

Plodno tijelo (apotecij): 0.2-1 (1.5) mm široko, u ranoj je mladosti okruglasto, ubrzo poprimi oblik pehara, šalice ili plitke zdjelice, poslije postane nepravilno, na osnovi nema stalak, nego se izravno drži za supstrat; unutarnja je himenijalna površina glatka, bijela, siva i tamnosiva s blagom plavkastom nijansom, vanjska je sterilna strana tamnosmeđa i sitno pahuljičasta, rub je bjelkast, što se osobito ističe kod u mladosti.

Spore: Vretenaste do eliptične, zadebljane na jednom kraju, glatke, prozirne, 18-21 x 4-5 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Bijelo, prozirno, elastično; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine u razdobljima bez mraza na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća bez kore, osobito hrasta i pitomog kestena.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Na navedenom staništu rastu brojne vrste mješinarki s kojima se opisana mješinarka može zamijeniti. Vrlo su slične mješinarke Mollisia cinerea, te crno-bijela lončica (Mollisia melaleuca) koje se uglavnom razlikuju po boji plodnog tijela. Opisana se mješinarka osobito ističe bjelkastim rubom i nikada nije tako nepravilno pločasto raširena kao spomenuta Mollisia cinerea.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1828. Mollisia ligni (Desm.) Karst.

Mollisia melaleuca

Mollisia melaleuca - created in Netherlands by Cor Noorman

Info
CC-BY-NC-ND

Nejestiva gljiva

CRNO-BIJELA LONČICA

Mollisia melaleuca (Fr.) Braunaud

Etimologija: melas (gr.) = crn + leukos (gr.) = bijel. Po kontrastu boja.

Plodno tijelo (apotecij): 0.3-1.5 (2) mm široko i 0.5-2 mm visoko, najprije je u obliku zdjelice, zatim se raširi u obliku diska i poprimi vrlo nepravilan i valovit izgled, na osnovi nema stalak, nego se izravno drži za supstrat; gornja je himenijalna površina glatka, bijela, sivkasta, kremasta do blijedooker, kada se osuši postane blijedožućkasto, vanjska je strana crno-smeđa do crnkasta.

Spore: Vretenaste, glatke, prozirne, slabo amiloidne, 7-13.8 x 2.4-3 µm, otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Tanko, bijelo, prozirno; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine u razdobljima bez mraza kao saprofit krupnih drvnih ostataka (trupci) raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća bez kore.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Rijetka je vrsta. Postoji čitavo mnoštvo sitnih mješinarki od kojih je većina jedva vidljiva bez povećala i obično se mogu determinirati samo pomoću mikroskopa.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1826. Mollisia melaleuca (Fr.) Sacc.

Mollisia olivascens

Mollisia olivascens - created on July 2013 in Дмитровский р-н, Орловская обл., Russian Federation by Eugene Popov

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva     Zaštićena gljiva     Nedovoljno poznata vrsta

MASLINASTA PLOČICA

Mollisia olivascens (Feltgen) Le Gal & F.Mangenot

Plodno tijelo (apotecij): 1-6 (8) mm široko, u mladosti je zatvoreno, kasnije se spljošti u obliku diska, na osnovi nema stalak, nego se izravno drži za supstrat; unutarnja je himenijalna površina plava do sivo-plava, vanjska je površina prekrivena smeđim hifama, rub je bjelkasto obrubljen, djelomično je malo ružičasto-plav, dugo je vremena savijen prema gore.

Spore: Vretenaste, glatke, prozirne, 10.8-13.5 x 2.7-4.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, sivo-plavo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, u kontinentalnim i mediteranskim listopadnim šumama od svibnja do listopada, a u mediteranskim zimzelenim šumama tijekom veljače i ožujka, kao saprofit na trulim trupcima i mrtvim uspravnim stablima te na ostacima žilišta panjeva različitih vrsta hrastova i breza, u listopadnim i zimzelenim starim šumama je uvijek u prisutnosti mahovine. U Hrvatskoj je poznata samo s jednog lokaliteta, na planini Medvednici. Rijetka je vrsta.

Doba rasta: 2, 3, 5, 6, 7, 8, 9, 10

Zaštita: ZAŠTIĆENA - NEDOVOLJNO POZNATA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog potencijalne ugroženosti.

Napomena: Za točnu je determinaciju potrebna mikroskopska analiza spora.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Maslinasta pločica (Mollisia olivascens (Feltgen) Le Gal et F.Mangenot)

Mollisia rosae

Mollisia rosae - created on June 2022 in Tampere, Härmälänsaari, Finland by Unto Söderholm

Info
CC0

Nejestiva gljiva

RUŽINA LONČICA

Mollisia rosae (Pers.) P.Karst.

Etimologija: rosa (lat.) = roza, ruža. Po boji.

Plodno tijelo (apotecij): 0.3-1.5 (2) mm široko, u ranoj mladosti je u obliku mjehurića, kasnije sliči peharu ili je nepravilno stisnuto, ako raste zbijeno na osnovi nema stalak, nego raste na tamnosmeđem subiculumu; unutarnja je himenijalna površina glatka, sivkasta, krem-smeđa, okerasto-smeđa, svijetlosmeđa i tamnosiva, u starosti je crno-smeđa do sivo-crna, vanjska je sterilna strana bijelo do smeđe dlakava, rub je bjelkast, resast i valovit.

Spore: Valjkaste, glatke, na oba kraja sadrže po jednu uljnu kaplju, prozirne, 6-8 x 1.9-2.5 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Tanko, bijelo, prljavo bijelo do kremasto-žuto, prozirno; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće i ljeto, od travnja do lipnja, kao saprofit krupnih drvnih ostataka (grane) ruže ili šipka (Rosa canina) koji leže na tlu.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Na otpalim češerima bora i ariša raste vrsta Tapesia strobilicola, koja naraste 0.5-1.5 mm široko, himenijalna jepovršina glatka i blijedooker do žućkasta, a vanjska je sterilna strana smeđa i dlakava. Na mrtvim stabljikama trstike (Phragmites communis) u proljeće i ljeto rastu žuta Tapesia retincola i mješinarka Mollisia hydrophila kojoj je himenijalna površina siva do blijedoplavkasta, a vanjska je sterilna strana tamnija i na osnovi smećkasta.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1831. Tapesia rosae (Pers. ex Fr.) Fuckel

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži