NARANČASTA ČEKINJARICA

Humaria aurantia (Clem.) Häffner, Benkert & Krisai

Plodno tijelo (apotecij): 0.5-2.5 cm široko, u obliku je zdjelice ili šalice koja se u starosti spljošti pa poprimi oblik diska; unutarnja je himenijalna površina blijedožuta, oker-žuta ili oker s izrazitim narančastim nijansama, žive narančaste do smećkasto-narančaste boje, ponekad je s maslinastom nijansom, izvana je iste boje, oker, oker-narančaste ili svijetlosmeđe, rub je tamniji, prekriven brojnim dugim dlačicama; nema stručka ili je u zametku.

Spore: Eliptične, prozirne, 15-19 x 6.8-9.5 µm; askusi su s 8-spora, 200-256 x 8-12 µm; parafize 2.3-5 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Jako je oskudno meso, ima 2 sloja, jedan je bjelkast a drugi je žut; miriše na humus, a okus je slab.

Stanište: Raste u jesen i u vlažnom dijelu zime (kod nas u rujnu i listopadu) uz prirodne obalne zone velikih rijeka kao saprofit vrlo trulih krupnijih drvnih ostataka topole ili jasena, na vlažnom, pjeskovitom priobalnom tlu uz drvne ostatke ili bez njih te natopljenim dijelovima drvene građe mostova, uvijek uz prisutnost mahovina. Kod nas je poznata samo s dva lokaliteta, u gornjem toku rijeke Kupe i u okolici Koprivnice. Primjerke na slikama snimio je Danijel Balaško, početkom prosinca, na lokalitetu Glogovac pokraj Koprivnice.

Doba rasta: 9, 10, 11, 12

Zaštita: ZAŠTIĆENA - KRITIČNO UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Karakteristična je po čekinjastom rub i staništu na kojem raste.

POLUOBLA ČEKINJAVICA

Humaria hemisphaerica (F.H.Wigg.) Fuckel

Engleski naziv: Glazed Cup

Plodno tijelo (apotecij): 1-2.5 (3) cm široko, posve mlado je okruglo, a poslije se otvori i postane polukuglasto slično zdjelici, na osnovi plodnog tijela nema batrljka (stručka), nego raste izravno na tlu, unutarnja je himenijalna strana glatka i blijedožuta do sivkasta, a katkad je s plavkastom nijansom, vanjska je strana žućkasta do smećkasta i obrasla smeđim čekinjama, rubne su dlačice duge 800 µm.

Stručak: Smećkast, kratak i gotovo odsutan, na sredini je vrlo sitan batrljak s kojim je apotecij urašten u tlo.

Spore: Široko eliptične, bradavičave, s dvije uljne kaplje, prozirne, 20-24 x 10-12 µm; askusi su valjkasti, 230-270 µm duge i 19-23 µm debele, sadrže 8 spora u jednom redu; parafize su cilindrične i pregrađene te na vrhu batinasto zadebljane, dlačice su višestruko pregrađene, tamnosmeđe i glatke te 200-230 µm duge; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Tanko, svijetlosmećkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u svim tipovima šuma kao saprofit na sjenovitome golom tlu ili na krupnijim drvnim ostacima (panjevi) raznog drveća.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Poluobla se čekinjavica lako može zamijeniti sa sličnom dvojnom čekinjavicom (Trichophaea hemisphaerioides) koja raste u ljeto i s boudierovom čekinjavicom (Paratrichophaea boudieri) koja raste od proljeća do listopada na opožarenim mjestima. Obje su spomenute čekinjavice znatno dlakavije, a sigurna je determinacija moguća samo pomoću mikroskopa. Rod Humaria bitno se razlikuje od roda Trichophaea po tome što vrste imaju bradavičave spore, dok vrste roda Trichophaea imaju glatke spore.