CRVENKASTA CRNOČAŠKA

Plectania melastoma (Sowerby) Fuckel

Engleski naziv: Corona Cup

Plodno tijelo (apotecij): 1-2 (4) cm široko, s kratkim je stručkom, u obliku je vrča, kasnije je poluloptasto; unutarnja je himenijalna strana sjajna i crna, vanjska je strana smeđe zrnasta, crnkasta i u početku naborana.

Stručak: Crno-smeđ, sa sitnim je dlačicama.

Spore: Eliptične, 23-28 x 10-11 µm; otrusina je smeđa.

Meso: Smećkasto; miris je neugodan, a okus gorkast.

Stanište: Raste od prosinca do svibnja, kao saprofit tla i sitnijih drvnih ostataka različitih vrsta borova, ariša, lijeski, grabova, breza, ruža, kupina, vrijesa (Calluna vulgaris), planike (Arbutus unedo), hrasta plutnjaka i japanske kriptomerije (Cryptomeria japonica); pojavljuje se u vrlo različitim šumama, na njihovim rubovima te u vrištinama. U Hrvatskoj je poznata sa šest lokaliteta, na području Gorskog kotara, Korduna i šire okolice Zagreba.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 12

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Slične su crnkasta zdjeličarka (Pseudoplectania nigrella) i bugarkinja (Bulgaria inquinans).

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Crvenkasta crnočaška (Plectania melastoma (Sowerby: Fr.) Fuckel)

JUŽNJAČKA CRNOČAŠKA

Plectania rhytidia (Berk.) Nannf. & Korf

Etimologija: rytis (gr.) = bora, nabor. Po naboranom rubu apotecija.

Plodno tijelo (apotecij): 5-15 mm široko, u obliku je čašice, izravno je spojeno na supstrat ili preko kratkog stalka; unutarnja je himenijalna strana glatka i crna, vanjska je strana dlakavo-baršunasta, s velikim uzdužnim i ponekad račvastim naborima, također je crna, rub je narebran zbog valovitih nabora.

Spore: Eliptične do vretenaste, prozirne, s poprečnim brazdama na konveksnom dijelu, 21-24 x 10-12.5 µm, askusi su sa 8 spora, 300-450 x 12-18 µm; otrusina je smeđa.

Meso: Crno; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste od siječnja do lipnja, u šumama, posebno u submediteranskim šumama eukaliptusa, hrasta crnike, bijelog graba i hrasta medunca, kao saprofit otpalih drvnih ostataka i ovoja plodova različitog bjelogoričnog drveća. U Hrvatskoj je poznata samo s tri lokaliteta, na otoku Rabu, u okolici Dubrovnika i u blizini Pule. Primjerke na slikama snimio je Safet Omerović - Basso sredinom veljače na lokalitetu Šišan kod Pule, na drvu lijeske.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Slična je crvenkasta crnočaška (Plectania melastoma), koja je mnogo većih dimenzija i raste na krupnim drvnim ostacima raznog crnogoričnog drveća.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Južnjačka crnočaška (Plectania platensis (Speg.) Rifai)