CROmushrooms - Rod: Steccherinum

Rod: Steccherinum Gray

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Polyporales

Porodica: Steccherinaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Nejestiva gljiva

BOURDOTOVA BODLJARICA

Steccherinum bourdotii Saliba & A.David

Etimologija: U čast francuskog mikologa Huberta Bourdota (1861-1937), koji je dao značajan doprinos proučavanju gljiva, osobito kortikoidnih. Sufiks -ii je uobičajeni latinski genitivni završetak koji se koristi za označavanje predanosti ili pripisivanja osobi. Po osobi.

Plodno tijelo: 3-10 (25) cm široko, posve je prilegnuto na supstrat, razrašteno ili kasnije može imati oblik poluklobučića, čvrsto je srašteno s podlogom, pojedinačni se klobuci izdignu do oko 1 cm od podloge; površina je svijetlosmeđa, ružičasto-smeđa do oker-smeđa, u starosti je zelenkasta od alga, pojasasta, himenij je sa sitnim šiljcima različite dužine, rub je svjetliji, bjelkast, kasnije je sivkast do svijetlosmeđ.

Šiljci: Žućkasti, kasnije su narančasto do svijetlosmeđi.

Spore: Eliptične, jajolike, glatke, prozirne, 4.5-6.5 x 3-4.5 µm; otrusina je smećkasta.

Meso: Bjelkasto do svijetložućkasto, žilavo, kožasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, rijetko panjevi) raznog bjelogoričnog drveća. Primjerke na slici snimio je Matija Josipović.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Vrlo su slične oker bodljarica (Steccherinum ochraceum), međutim, koja ima manje spore, te mliječnobijela zuboporka (Irpex lacteus), čiji se himenij sastoji od šiljaka i labirintnih rupica.


*Steccherinum fimbriatellum* - created in Estonia by Urmas Ojango

Nejestiva gljiva Zaštićena gljiva Kritično ugrožene vrste

RESASTA POROKOŠKA

Steccherinum fimbriatellum (Peck) Miettinen

Etimologija: fimbria (lat.) = mali obrub, vlaknasti rub + -ellum (lat.) = sugerira da je to malo ili manje izdanak toga. Po vlaknastom rubu.

Plodno tijelo: 2-10 cm široko, razrašteno, lako se odvaja od podloge, ima prošireni bijeli do kremasti rub s jako razgranatim micelijskim vlaknima (rizomorfima), koja mu daju tipičan izgled, unutarnja je plodna himenijalna površina kremasta do blijedosmeđa, himenij je porozan.

Rupice/cjevčice: Višekutne, sitne, 3-5/mm², u početku su tanko raspršene, u starosti su duboko razderane; cjevčice su do 2 mm duge, jednobojne, naslanjaju se na subikulum.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 3-3.5 x 1.5-2 µm; otrusina je bijela.

Meso: Donji sloj ili subikulum je debljine manje od 1 mm, mekan, vlaknast, krem; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine u bjelogoričnim šumama kao saprofit krupnih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, obično bukve ili jasena, rijetko crnogoričnog drveća, obično se razvija na donjoj strani drva, također se može razvijati na starim plodnim tijela rupičarki, kao što je primjerice plosnata sjajnica (Ganoderma applanatum); uzrokuje bijelu trulež drva. U Hrvatskoj je poznata samo s dva lokaliteta, oba u Nacionalnom parku Plitvička jezera, na trupcima bukve, u šumi bukve i u šumi bukve, jele i smreke.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Zaštita: ZAŠTIĆENA - KRITIČNO UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Vrlo je prepoznatljiva po bijelom resastom rizomorfnom rubu.

Znanstveni naziv uzorka: Junghuhnia fimbriatella
Lokacija uzorka: Russian Federation
Sekvencionirano područje: ITS1, 5.8S, ITS2
Sekvenca (2014 bp): AGTGGGGTTGTAGCTGGCCTTTCATCGGGCATGTGCACACTTTATTCGACCACCTCTACACCTCTGTGCACTTCTCATGGGTTGGATTGTGTCTGAAATATTGACAGGATCCCTCTCATGTGTTTTATACACACGATTATGTTTAAGAATGTCAATACAATGCGTAAATGCATATAATACAACTTTCAACAACGGATCTCTTGGCTCTCGCATCGATGAAGAACGCAGCGAAATGCGATAAGTAATGTGAATTGCAGAATTCAGTGAATCATCGAATCTTTGAACGCACCTTGCGCTCCTTGGTATTCCGAGGAGCATGCTTGTTTGAGTGTCATGGTATTCTCAACCCTTCTGTTTCTTTTGAAGCAGTTGGGCTTGGACTTGGAGGCTTTGCTGGTGTCTGAGTAATTTATTACTCAGATGTGGGCTCCTCTGAAATACATTAGCTTGAATAAAATCAAGTATGATTCAGCGTGATAATTGTCTACGTTGCTTTGTCTTGGTGAATAAAAATTCTAGCTTCAAACCGTCCCTCGGGACAATTTTTGAAAATCTGACCTCAAATCAAGTAGGACTACCCGCTGAACTTAAGCATATCAATAAGCGGAGGAAAAGAAACTAACAAGGATTCCCCTAGTAACTGCGAGTGAAGCGGGAAAAGCTCAAATTTAAAATCTGGCAGCTTTGGCTGTCCGAGTTGTAGTCTGGAGAAGCGCTTTCTGTGCTGGACCGTGTACAAGTCTCTTGGAATAGAGCGTCATAGAGGGTGAGAATCCCGTCTTTGACACGGACTGCCAGTGCTATGTGATGCGCTCTCAAAGAGTCGAGTTGTTTGGGAATGCAGCTCAAAATGGGTGGTAAATTCCATCTAAAGCTAAATATTGGCGAGAGACCGATAGCGAACAAGTACCGTGAGGGAAAGATGAAAAGCACTTTGGAAAGAGAGTTAAACAGTACGTGAAATTGTTGAAAGGGAAACGATTGAAGTCAGTCGCGTTGATCAGAACTCAGCCTGGCTTTTGCTTGGTGCATTTTCTGATTGACGGGCCAGCATCAGTTTTGACCGCTGGATAAAGGTCTTAGGAATGTGGCACCTTCGGGTGTGTTATAGCCTAGGGTTGTATACAGTGGTTGGGACTGAGGATCACAGCATGCCTTTACGGCCGGGGTTCGCCCACGTTCATGCTTAGGATGCTGGCGTAATGGCTTTAAACGACCCGTCTTGAAACACGGACCAAGGAGTCTAACATGCCTGCGAGTGTTTGGGTGGAAAACCCGAGCGCGTAATGAAAGTGAAAGTTGGGATCCCTGTCGTAGGGAGCACCGACGCCCGGACCAGACCTTCTGTGACGGTTCCGCGGTAGAGCATGTATGTTGGGACCCGAAAGATGGTGAACTATGCCTGAATAGGGTGAAGCCAGAGGAAACTCTGGTGGAGGCTCGTAGCGATTCTGACGTGCAAATCGATCGTCAAATTTGGGTATAGGGGCGAAAGACTAATCGAACCATCTAGTAGCTGGTTCCTGCCGAAGTTTCCCTCAGGATAGCAGAAACTCATGTCAGATTTATGTGGTAAAGCGAATGATTAGAGGATTTGGGGTTGAAACAACCTCAACCTATTCTCAAACTTTAAATATGTAAGAACGAGCCGTCACTTGATTGGACCGCTCGGCGATTGAGAGTTTCTAGTGGGCCATTTTTGGTAAGCAGAACTGGCGATGCGGGATGAACCGAACGCGAGGTTAAGGTGCCGGAATACACGCTCATCAGACACCACAAAAGGTGTTAGTTCATCTAGACAGCAGGACGGTGGCCATGGAAGTCGGAATCCGCTAAGGACTGTGTAACAACTCACCTGCCGAATGAACTAGCCCTGAAAATGGATGGCGCTCAAGCGTGTTACCCATACCTCGCCGTCAGTGTTGAAGTGACACACTGACGAGTAGGCAGGCGTGGAGGTTTGTGAAGAAGCCTAGGCAGTGATGCTGGGTGAAACAGCCTCTAGTGCAGATCT
Izvor: UNITE (CC BY 4.0)

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Resasta porokoška (Junghuhnia fimbriatella (Peck.) Ryvarden)


*Steccherinum fimbriatum* - created on October 2022 in Storvatnet nord, Trøndelag, Norway by Norwegian University of Science and Technology

Nejestiva gljiva

RESASTA BODLJARICA

Steccherinum fimbriatum (Pers.) J.Erikss.

Etimologija: fimbria (lat.) = vlakno, vlaknasti rub. Po vlaknastom rubu.

Plodno tijelo: 4-20 (50) cm široko, posve je prileglo na supstrat, razrašteno, labavo srašteno s podlogom, formira membranozne plahtice, ima prošireni bijelo-krem rub s micelijskim vlaknima (rizomorfima), koja mu daju tipičan izgled, unutarnja je plodna himenijalna površina neravna, grbavo naborana, kasnije je hrapava, bradavičava, bjelkasta, žućkasta, mesnatoružičasta, sivo-ljubičasta, crveno-smeđa do tamnosmeđa i u kontrastu s bjelkastim rubom, sredina je često sa zrnastim ispupčenjima, himenij je fino bradavičavo-šiljast i pomalo hrapav, bradavice su 0.2-0.3 mm duge.

Spore: Eliptične, glatke, s prozirnom glatkom membranom, prozirne, slabo amiloidne, 2.9-5.7 x 1.9-3.4 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, opnasto, odvaja se od podloge, prilično je mekano, ali žilavo, bijelo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine u bjelogoričnim šumama kao saprofit krupnih drvnih ostataka (grane, panjevi, trupci) raznog bjelogoričnog drveća, obično graba, bukve, hrasta, lipe, jasena ili jasike, rijetko crnogoričnog drveća, obično se razvija na donjoj strani drva, pronađe se i na biljnim ostacima. U Hrvatskoj je poznata samo s dva lokaliteta, oba u Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana je vrsta lako prepoznatljiva po sivo-ljubičastoj boji i jako izraženim rozomorfima. Kako raste ispod ležećih krupnih drvnih ostataka potreban je određeni napor da se pronađe pomoću poluge ili jake sjekire. Na Medvednici kraj Zagreba raste masovno.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1411. Steccherinum fimbriatum (Pers.: Fr.) Erikss.


*Steccherinum lacerum* - created in Estonia by Urmas Ojango

Nejestiva gljiva

RASTRGANA POROKOŠKA

Steccherinum lacerum (P.Karst.) Kotir. & Saaren.

Etimologija: lacer (lat.) = rastrgan, pocijepan. Po izgledu.

Plodno tijelo: 2-5 (10) cm široko i do 2 mm debelo, posve je prileglo na supstrat, razrašteno, nije čvrsto srašteno s podlogom i lako se odvaja, formira male plahtice na drvu bez kore, žuto-oker, rub je bijel s pahuljičastim rizomorfima, himenij je porozan.

Rupice/cjevčice: Blijedoružičaste ili žuto-oker, višekutne ili duguljaste i raspuknute; cjevčice su 1-3 mm duge.

Spore: Široko eliptične, glatke, prozirne, 3.5-5 x 2.5-3.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Mekano, kada se posuši postane tvrdo i lomljivo, bijelo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane) raznog bjelogoričnog drveća, osobito breze, bukve i hrasta.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana vrsta raste ispod otpale grane bez kore, a ako i postoje dijelovi kore, tada raste ispod kore. Da se otkrije njezino lice, moraju se prevrtati ležeće grane na tlu. Vrlo je slična lijepa porokoška (Junghuhnia nitida) koja nema izrazito pahuljičast i bijeli rub, ali se mikroskopski bitno razlikuju.

Znanstveni naziv uzorka: Junghuhnia lacera
Lokacija uzorka: Finland
Sekvencionirano područje: ITS1, 5.8S, ITS2
Sekvenca (2022 bp): AGTGGGGTTGTCGCTGGCCTTTCAACGGGCATGTGCACACCTTGTTCAACCATCTCTATACCACTGTGCACTTCTCATGGGTTAGGTTGCGTCTGAAATATTGACGGGACCTCTCCTGTGTTGCCTTATACACACGCTTATGTTTTAGAATGTCAATACAATGCATGAATGCATATAAATACAACTTTCAACAACGGATCTCTTGGCTCTCGCATCGATGAAGAACGCAGCGAAATGCGATAAGTAATGTGAATTGCAGAATTCAGTGAATCATCGAATCTTTGAACGCACCTTGCGCTCCTTGGTATTCCGAGGAGCATGCTTGTTTGAGTGTCATGGTATTCTCAACCCTTCAGTGTTTTTTATTAAGCACGGTTGGGCTTGGACTTGGAGGCTTTTGCTGGTGTTTAGATTAATTTATTAGTCTTGGACGTCGGCTCCTCTGAAATGCATTAGCTTGAATGAAACCAAGCATGATTCAGCGTGATAATTGTCTAGCTGCTTCGTCTCGGTGAATAATATTCTAGCTTCAAACCGTCCCTTGGGACAACTTCTGAAAATCTGACCTCAAATCAAGTAGGACTACCCGCTGAACTTAAGCATATCAATAAGCGGAGGAAAAGAAACTAACAAGGATTCCCCTAGTAACTGCGAGTGAAGCGGGAAAAGCTCAAATTTAAAATCTGGCAGCTTTGGCTGTCCGAGTTGTAGTCTGGAGAAGCATTTTCTGTGCTGGACCGTGTACAAGTCTCTTGGAATAGAGCGTCATAGAGGGTGAGAATCCCGTCTTTGACACGGACTGCCAGTGCTATGTGATGTGCTCTCAAAGAGTCGAGTTGTTTGGGAATGCAGCTCAAAATGGGAGGTAAATTCCTTCTAAAGCTAAATATTGGCGAGAGACCGATAGCGAACAAGTACCGTGAGGGAAAGATGAAAAGCACTTTGGAAAGAGAGTTAAACAGTACGTGAAATTGTTGAAAGGGAAACGATTGAAGTCAGTCGCGTTGACCAGAACTCAGCCTGGCTTTTGCTTGGTGCATTTTCTGGTTGACGGGCCAGCATCAGTTTTGAYCGCTGGATAAAGGCCTTAGGAATGTGGCATCTTCGGATGTGTTATAGCCTAGGGTTGTATACAGTGGTTGGGACTGAGGATCTCAGCATGCCTTTACGGTCGGGGTTCGCCCACGTTCATGCTTAGGATGCTGGCGTAATGGCTTTAAACGACCCGTCTTGAAACACGGACCAAGGAGTCTAACATGCCTGCGAGTGTTTGGGTGGAAAACCCGAGCGCGTAATGAAAGTGAAAGTTGGGATCTCTGTCATGGAGAGCACCGACGCCCGGACCAGACCTTTTGTGACGGCTCCGCGGTAGAGCATGTATGTTGGGACCCGAAAGATGGTGAACTATGCCTGAATAGGGTGAAGCCAGAGGAAACTCTGGTGGAGGCTCGTAGCGATTCTGACGTGCAAATCGATCGTCAAATTTGGGTATAGGGGCGAAAGACTAATCGAACCATCTAGTAGCTGGTTCCTGCCGAAGTTTCCCTCAGGATAGCAGAAACTCATGTCAGATTTATGTGGTAAAGCGAATGATTAGAGGCCTTGGGGTTGAAACAACCTTAACCTATTCTCAAACTTTAAATATGTAAGAACGAGCCGTCACTTGATTGGACCGCTCGGCGATTGAGAGTTTCTAGTGGGCCATTTTTGGTAAGCAGAACTGGCGATGCGGGATGAACCGAACGCGAGGTTAAAGTGCCGGACTACACGCTCATCAGACACCACAAAAGGTGTTAGTTCATCTAGACAGCAGGACGGTGGCCATGGAAGTCGGAATCCGCTAAGGAGTGTGTAACAACTCACCTGCCGAATGAACTAGCCCTGAAAATGGATGGCGCTCAAGCGTGTGACTCATACCTCGCCGTCAGTGTTGAAGTGACACACTGACGAGTAGGCAGGCGTGGAGGTTTGTGAAGAAGCCTAGGCAGTGATGCTGGGTGAAACAGCCTCTAGTGCAGATCT
Izvor: UNITE (CC BY 4.0)

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1296. Junghuhnia separabilima (Pouzar) Ryv.

Nejestiva gljiva

OKER BODLJARICA

Steccherinum ochraceum (Pers. ex J.F.Gmel.) Gray

Etimologija: ochraceus (lat.) = oker boje, žućkasto-smeđe boje. Po boji.

Engleski naziv: Ochre Spreading Tooth

Plodno tijelo: 2-9 (30) cm široko, posve je prilegnuto na supstrat, razrašteno ili kasnije može imati oblik poluklobučića naslaganih poput crijepa na krovu kuće, čvrsto je srašteno s podlogom, formira vrlo nepravilne plahtice; himenijalna je površina oker, blijedonarančasta, narančasta, kasnije smećkasta ili tamnosmeđa, rubna je zona bijela i paučinasto-resasta, kada je u obliku poluklobučića, tada je gornja površina baršunasta, a ponekad ima i narančasteo-oker zone, himenij je sa sitnim šiljcima.

Šiljci: 1-2.5 mm dugi, gusti, po suhom vremenu izblijede, žućkasti, kasnije su narančasti do smeđi.

Spore: Eliptične, glatke, poneke s uljnom kapljom, prozirne, 3-5.8 x 1.7-3 µm; otrusina je bijela do svijetlosmeđa.

Meso: Bjelkasto, svijetložućkasto, oker, blijedonarančasto do narančasto, žilavo, kožasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, rijetko panjevi) raznog bjelogoričnog drveća, osobito hrasta i bukve; uzrokuje bijelu trulež drva.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana vrsta na ležećim trupcima i granama formira vrlo nepravilne plahtice koje posve prilegnu na supstrat. Međutim, ako raste na panjevima ili stojećim stablima, tada formira poluklobučiće čija je gornja površina sivo-narančasta i baršunasta. Po boji plodnog tijela je vrlo slična lijepa porokoška (Junghuhnia nitida), međutim, ona ima poroznu površinu himenija.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1408. Steccherinum ochraceum (Pers. apud Gmelin) S.F.Gray; 1412. Steccherinum dichroum (Pers.) Pat., Sinonim: Mycoleptodon dichroum (pers.) Pat.


*Steccherinum robustius* - created in Estonia by Allar Antson

Nejestiva gljiva

ROBUSTNA BODLJARICA

Steccherinum robustius (J.Erikss. & S.Lundell) J.Erikss.

Etimologija: robustus (lat.) = čvrst, snažan. Po konzistenciji.

Plodno tijelo: 2-20 (30) cm široko, posve je prileglo na supstrat, razrašteno ili formira poluklobučiće, čvrsto je srašteno s podlogom; himenijalna je površina sa šiljcima, smeđa, žuto-smeđa do hrđastosmeđa, u starosti izblijedi u žućkasto-sivu boju, subiculum je bjelkast, rub je pamučast, gornja je površina klobučića sivkasto-ružičasta i baršunasta.

Šiljci: Oštri, 2-3 (4) mm dugi, teško se uklanjaju s površine, smećkasti su do crveni.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 3.5-4.4 x 2.2-3.2 µm; otrusina je bijela.

Meso: Smećkasto, žuto-narančasto do žuto-oker; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnih drvnih ostataka (grane, panjevi, obrađeno drvo) raznog bjelogoričnog drveća, osobito hrasta, s korom i bez nje.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Rod Steccherinum ima šiljati himenij i cystide su na gornjem dijelu obložene krastavom masom. Opisana se vrsta ističe narančasto-crvenkastom bojom himenija, koja poslije izblijedi te po znatno dužim šiljcima (3 mm) u usporedbi s drugim sličnim vrstama spomenutog roda. U slučaju kada raste na okomitom supstratu, plodno tijelo je formirano u obliku poluklobučića.