LJUBIČASTA KOPRENKA

Cortinarius violaceus (L.) Gray

Sinonimi: prikaži

Taksonomija (GBIF ID 2529040): Carstvo: Fungi / Koljeno: Basidiomycota / Razred: Agaricomycetes / Red: Agaricales / Porodica: Cortinariaceae / Rod: Cortinarius

Etimologija: violaceus (lat.) = ljubičasto. Po boji.

Engleski naziv: Violet Webcap

Klobuk: 3-8 (12) cm širok, mesnat, prvo je skoro loptast pa spljošten, ispupčen na sredini, suh; plavo-ljubičast ili tamnoljubičast, u starosti je ljubičasto-smeđ, baršunast-čehast, nije vodenast.

Stručak: 6-14 (18) cm visok i 1-4 (6) cm debeo, baza je batinasto zadebljana, sužava se prema vrhu, isprva je pun, a poslije šupalj; tamnoljubičaste je boje klobuka, prošaran uzdužnim vlaknima poput zmijske kože, baza je maljava od bijelog micelija.

Listići: Isprva su uski, a u starosti su širi, izmiješani s lamelulama, oštrica je nazubljena, zaokruženi su uz stručak, prirasli, prekriveni su ljubičastom koprenom koja se brzo izgubi i na stručku ostavi tek neznatan trag; tamnoljubičasti, kada se klobuk spljošti hrđastosmeđi od poispadalog praha spora.

Spore: Eliptične, bradavičave, (11) 11.4 - 14.1 (17.7) × (6.3) 6.7 - 7.9 (8.7) µm, Q = (1.4) 1.6 - 2 (2.3), N = 120, Me = 12.8 × 7.3 µm, Qe = 1.8; otrusina je hrđastosmeđa

Meso: Mekano, vlaknasto, ljubičasto, neujednačeno je mramorirano; miriše na cedrovinu, a okus podsjeća na plijesan.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u vlažnim i sjenovitim bjelogoričnim šumama, najčešće u simbiozi s hrastom, bukvom, brezom i grabom, na vapnenastom tlu, a po višim planinskim predjelima i u šumama smreke; rijetka je vrsta i nalazi se na listi zaštićenih vrsta.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete jer je vrlo pljesnivog okusa. Skuhana je ljubičaste boje. Pojedinačni primjerci u mješavini s drugim vrstama gljiva su prihvatljivi. Ima vrlo visok sadržaj željeza od oko 7-8 mg/g suhe težine, zbog čega se njezino konzumiranje smatra zdravim.

Napomena: Slična je kozja koprenka (Cortinarius traganus) koja je u mladosti čitava svijetloljubičasta, ali joj meso nije ljubičasto, već je na prerezu žuto, a i listići su joj smeđežuti. Sličnu boju i miris ima mirisna vlažnica (Cuphophyllus russocoriaceus). Rod koprenki je prepoznatljiv po ostacima koprene po stručku. Boja listića kod koprenke varira od vrste do vrste i može biti smeđa, crvena, ljubičasta, žuta, zelena, i slično, ali kod odraslih gljiva poprime tipičnu okerastu boju. U determinaciji vrsta pomaže i vrijeme rasta, jer dosta različito rastu. Ispod crnogoričnog drveća raste i crnogorična koprenka (Cortinarius hercynicus) koja se razlikuje po drugačijim sporama.

DNA sekvenca: prikaži