
NABORANA SUŠIČARKA
Rhizomarasmius undatus (Berk.) R.H.Petersen
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Physalacriaceae >
Rod: Rhizomarasmius >
Vrsta: Rhizomarasmius undatus (Berk.) R.H.Petersen (GBIF ID 2537097)
Etimologija: undatus (lat.) = valovit, naboran. Po dekoraciji. Klobuk: 0.8-2.5 cm širok, prvo je konveksan, zatim je spljošten, površina je pahuljasta, bjelkast do kremast, zatim je svijetlo žućkasto-smeđ, svijetlo maslinasto-smeđ do sivkasto-smeđ, često je tamniji u sredini, vremenom postaje hrđastosmeđ, rub je kasnije prozirno narebran i naboran. Stručak: 5-12 cm visok i 1.5-2.5 mm debeo, dug, dosta je lomljiv, valjkast, duboko je ukorijenjen, prekriven je kratkim bijelim dlačicama na bjelkastoj osnovi prema vrhu, krem, tamnosmeđ, crvenkasto-smeđ do crn prema bazi, često izlučuje kapljice kada je vlažan. Listići: Razmaknuti, uglavnom su prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, bjelkasti do svijetložuti. Spore: Eliptične, bademaste do limunaste, neamiloidne, 8-12 x 4-6 µm, Q = 1.4-1.8, cheilocistide su različitih oblika, gotovo valjkaste, blago batinaste, oblika boce ili vrča, neke su gotovo glavičaste, pileipelis se sastoji od gotovo kuglastih do kruškolikih segmenata, uspravnih, uskih hifa i pileocistida, pileocistide su brojne, uspravne, vretenaste, s dugim vratom; otrusina je bijela. Meso: Tanko, bijelo u klobuku, smećkasto u stručku; miris i okus nisu izraženi. Stanište: Raste u jesen, od rujna do prosinca, pojedinačno ili skupno, kao saprofit na podzemnim rizomima paprati (Pteridium aquilinum) i vjerojatno drugih paprati, na vapnenastom tlu. Doba rasta: 9, 10, 11, 12 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti. Napomena: Ovu sušičarku karakteriziraju sitna plodna tijela, pahuljasta i sivkasto pjegava površina svih dijelova plodnog tijela, risutnost brojnih pileocistida i caulocistida, dugi i vrlo lomljivi stručak koji je duboko ukorijenjen u tlu i dijeli isto podzemno korijenje s drugim plodnim tijelima, limunaste spore i rast u kolonijama od po nekoliko plodnih tijela zajedno. Teško se zamijeni nekom drugom vrstom, ali može sličiti maloj šljemovki iz roda Mycenella, koje se razlikuju po uglavnom kuglastim i nekad grubo bradavičavim sporama.
DNA sekvenca:
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.



Prirodoslovni muzej - Split