|
Cryptomarasmius minutus - created on June 2003 in Maribo Søndersø, Denmark by Jens H. Petersen |
![]() |
![]() |
|

MALA PRITAJNICA
Cryptomarasmius minutus (Peck) T.S.Jenkinson & Desjardin
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Physalacriaceae >
Rod: Cryptomarasmius >
Vrsta: Cryptomarasmius minutus (Peck) T.S.Jenkinson & Desjardin (GBIF ID 8246276)
Etimologija: minutus (lat.) = vrlo mali, sićušan. Po veličini Klobuk: 0.4-3 mm širok, isprva je gotovo polukuglast do duboko konveksan, zatim je stožast do konveksan, kasnije se izravna i često ulegne na sredini, svijetlo crvenkasto-smeđ, na sredini je tamniji, tamnosmeđ kada je suh, rub je u mladosti podvijen, kasnije se izravna, narebran, u starosti je valovit. Stručak: 5-10 mm visok i 0.1-0.25 mm debeo, končast, ujednačene deblljine, zakrivljen, pun, gladak, smeđ do crnosmeđ, nešto je svjetliji do bjelkast na vrhu. Listići: U mladosti su gotovo neuočljivi, razmaknuti, slobodne do usko prirasli, bez ovratnika, bjelkasti do svijetlosmeđi. Spore: Eliptične, rijetko su bademaste, glatke, prozirne, neamiloidne, 6-9.5 x 2.5-4 μm, bazidije su valjkasto-batinaste, 4-sporne, s bazalnim kopčama, 16-23 × 5-7.5 μm, bazidiole su valjkasto-batinaste do batinaste, 11-19 x 3.5-8.5, dva su tipa cheilocistida: 1. u obliku metlice, široko batinaste do napuhane s izraslinama dugim 0.7-2 μm, 10-16.5 x 6-11 μm, 2. vretenaste do oblika boce, obično su s dugim vratom, sa sitnim bradavicama na vrhu, glatke, 20-31 × 6.5-13 μm, pleurocistide su vretenaste, trbušaste ili oblika boce, 17-30 × 4-8 μm, pileipelis je himeniforman, uglavnom se sastoji od široko batinastih do kruškolikih, napuhanih ili valjkastih metličastih segmenata, 10-21 × 6-15 μm, s brojnim, 0.8-2.3 μm dugim izraslinama, pileocistide su 17-26 x 4-6.5 μm, nalaze se među hifama pileipelisa; otrusina je bijela. Meso: Tanko, hrskavičavo, žućkasto, u stručku je smećkasto do crno-smeđe; miris o okus nisu izraženi. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do listopada, kao saprofit na otpalom ili trulom lišću raznog bjelogoričnog drveća, najčešće vrbe ili topole, ali i jasena, brijesta, javora ili jorgovana, na vlažnim i sjenovitim mjestima. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti. Napomena: Smatra se da je opisana vrsta široko rasprostranjena vrsta u umjerenom pojasu sjeverne hemisfere i zabilježena je u mnogim europskim zemljama, osobito u mediteranskom području. Zbog sitnih plodnih tijela se teško uočavaju na supstratu. Slične su korbarijska pritajnica (Cryptomarasmius corbariensis), koja ma veće plodno tijelo (klobuk širok 2-9 mm i stručak 1-3 cm visok i 0.2-0.3 mm debeo), veće bazidije (22-30 x 8-9.5 μm), veće spore (8-10 x 3.5-5.5 μm), raste na trulom lišću masline, te močvarna pritajnica (Marasmius limosus), koja ima listiće prirasle na ovratnik i raste na biljkama jednosupnicama, kao što su razne trave, trska i šaš.
DNA sekvenca:
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.



Prirodoslovni muzej - Split