|
PRLJAVOCRVENA KRASNICA
Russula vinososordida Ruots. & Vauras
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula vinososordida Ruots. & Vauras (GBIF ID 3359526)
Etimologija: vinosus (lat.) = vinski + sordidus (lat.) = prljav, tmuran. Po boji. Klobuk: 5-12 cm širok, prvo je polukuglast do konveksan, kasnije je raširen i ulegnut na sredini, kožica se guli do 1/2 promjera, vlažan i sjajan kada se ubere, vrlo je promjenjivih boja, krvavocrven do bakrenocrven kao kod močvarne krasnice (Russula paludosa), ponekad je hrđastosmeđ ili brončanosmeđ kao kod planinske krasnice (Russula integriformis), nekad je tamniji na sredini, gotovo crnkast, ali također može biti i svjetliji, žuto-zelen, ponekad čak i čitav, s nešto tamnijom sredinom, rub je narebran u dužini od oko 5-6 mm. Stručak: 5-12 cm visok i 1.8-3 cm debeo, valjkast ili malo batinast, malo je ili nimalo raširen na vrhu, pun, srž je kasnije omekšana, bjelkast, bez tragova ružičaste nijanse, s oker-smeđim mrljama, polako postaje pepeljastosiv. Listići: Prilično su gusti, tanki, rijetko su zaokruženi uz stručak, prirasli, s nekoliko su dugih ili račvastih lamelula, nekad su s gustim anastomozama uz stručak, lomljivi, žuti, na oštećenim mjestima su sa smeđim mrljama, sušenjem polako posive i mogu biti sa zelenkastim odsjajem, kao kod primorske krasnice (Russula seperina). Spore: Široko su eliptične, prekrivene su tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.8 µm, povezanim grebenima i tankim spojnim linijama koje tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 6.5-8 x 5.6-6.8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 34-47 x 8.4-12 μm, cheilocistide su vretenaste, sa većim ili manjim produžetkom na vrhu, 40-86 x 6.5-13 μm, pileipelis se sastoji od valovitih, prilično kratkih hifa, širokih do 7 μm, te valjkastih ili malo batinastih, neinkrustriranih dermatocistida, širokih do 7 μm, 1-2-segmentnih; otrusina je oker (IIIa-b). Meso: Umjerene je debljine, nije čvrsto, brzo je napadnuto crvima, bijelo, ispod kožice klobuka je više ili manje crvenkasto, na prerezu posivi, a zatim polako pocrni; miris je barem djelomično na voće, možda čak i malo smolast ili slab na cedrovinu, a okus je blag, minimalna ljutina u listićima obično nestaje nakon sazrijevanja. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane sivkasto-ružičasto, sa formolom ružičasto-narančasto, a reakcija sa gvajakovom tinkturom je prilično brza i pozitivna. Stanište: Raste u ljeto i jesen, u šumama breze, u simbiozi sa brezom, na ne previše vlažnom tlu, uglavnom na sjeveru Europe. Doba rasta: 8, 9, 10 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete. Napomena: Prepoznatljiva je po srednjoj veličini, vlažnom i sjajnom klobuku, umjerenoj polikromiji, unutar iznad spomenute gradacije, vrlo gustim listićima koji oslobađaju oker otrusinu, mesu koje na prerezu polako posivi pa pocrni, sa formalinom postane ružičasto-narančasto, jedva primjetnom ljutkastom okusu u listićima i rastu ispod breze. Zbog pileipelisa s neinkrustiranim dermatocistidama i reakciji na kemijske reagense, kao kod vrsta iz podroda Compactae, tipična je predstavnica linije Decolorans unutar podsekcije Integriforminae. Polikromna je vrsta, s krvavocrvenim, crveno-ljubičastim, žuto-smeđim ili djelomično žutim klobukom, s ponekad crnkastom ili čak oker sredinom. Uočena je tendencija prema zasićenoj crvenoj boji tijekom kišnih razdoblja što podrazumijeva proširenje broja sličnih vrsta koje rastu ispod breza. Među njima su raskošna krasnica (Russula intermedia), koja se razlikuje po narančastoj nijansi zrelih listića, gorkom i ljutom okusu, te drugačijoj promjeni boje na prerezu, vinskicrvena krasnica (Russula vinosa), koja je slična po izgledu, žutoj otrusini i reakciji s kemijskim reagensima, a zbog primordijalnih hifa svrstana je u podsekciju Integroidinae. Razlike su u ujednačenijoj smećkastoj boji klobuka, bjelkastim ostacima ovoja na rubu, potpuno blagom okusu mesa i rastu ispod crnogoričnog drveća. Druga vrsta koja crni i koja također raste ispod breze je dlakava krasnica (Russula pubescens), koja se razlikuje po većoj mesnatosti i tvrdoći, manje gustim listićima i pahuljastom klobuku po suhom vremenu. Dosta je slična planinska krasnica, kojoj meso na prerezu ne pocrni, reakcija s formalinom je negativna, površina klobuka je bez sjaja, a listići i otrusina su u zrelosti žuti.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Sarnari, Mauro. 2005. Monografia illustrata del Genere Russula in Europa, Tomo Secondo. A.M.B. Fondazione Centro Studi Micologici. Vicenza. – 956 str. Russula vinososordida Routs. & Vauras
Prirodoslovni muzej - Split
