|
POSIVJELA KRASNICA
Russula grisescens (Bon & Gaugué) Marti
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula grisescens (Bon & Gaugué) Marti (GBIF ID 3360048)
Etimologija: grisescere (lat.) = postajati siv, sivkast + -escens (lat.) = tendencija prema nečemu. Po mesu koje posivi. Klobuk: 3-6.5 cm širok, prvo je konveksan, kasnije se raširi i ulegne na sredini, mazav, sjajan, kožica se lako guli od 2/5 do 3/5 promjera, prekrasne je čiste crvene boje kao kod paprene krasnice (Russula emetica), nekad je čitav ili samo na sredini fino hrapav, više ili manje blijedi do ružičastih tonova počevši od ruba, ponekad izblijedi do kremaste ili sivkaste boje na većoj ili manjoj površini, rijetko je sa žuto-zelenom nijansom na sredini, rub je jasno narebran. Stručak: 3-6 cm visok i 0.7-1.5 cm debeo, valjkast, ponekad je lagano proširen na vrhu, pun, kasnije je u sredini mekan i grudast, bijel, po vlažnom vremenu ili u starosti posivi. Listići: Gusti, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, široki su 3-5 mm, rijetko su račvasti, lomljivi, bijeli, sa sivkasto-crvenkastim odsjajem, oštrica je nekad nazubljena. Spore: Široko eliptične, sa izoliranim su bradavicama visokim 0.6-0.7 µm, povezanih kratkim grebenima koji tvore prilično razvijeni mrežasti uzorak, 7-9 x 5.7-7.3 µm, bazidija su 4-sporne, batinaste, 30-40 x 10-13 μm, cheilocistide su vretenaste, 45-75 x 8-14 μm, kožica je s tupim valjkastim dlačicama, širokim 2.5-4 μm; otrusina je bijela. Meso: Vodenasto i lomljivo, bijelo, kasnije posivi kada je promočeno, osobito u stručku, gdje može biti i blago žućkasto; miriše slabo na voće ili kokos poput paprene krasnice, a okus je veoma ljut. Kemijske reakcije: Listići u dodiru s amonijakom ne mijenjaju boju, a površina stručka u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane ružičasto-narančasta, sa gvajakolom sporo poplavi, a sa formalinom ne mijenja boju. Stanište: Raste u ljeto i ranu jesen u močvarnim miješanim i crnogoričnim šumama, u simbiozi s različitim crnogoričnim drvećem, najčešće smrekom, borom ili brezom, osobito u tresetnoj mahovini (Sphagnum). Doba rasta: 8, 9, 10 Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom, kao i sve vrste u skupini bljuvara, jer sadrži određene nepoznate toksine, uključujući crustulinol, koji uzrokuju gastrointestinalni sindrom trovanja, odnosno slabije probavne smetnje, s latencijom od 30 minuta do 4 sata. Veće količine ove gljive kod osjetljivih osoba može izazvati proljev, mučninu i povraćanje dok jedan primjerak kuhan u mješavini s drugim vrstama jestivih gljiva kod većine ljudi obično neće uzrokovati nikakve probavne tegobe. Ljute ili gorke krasnice su nejestive. Napomena: Često se pronađe zajedno sa sličnom paprenom krasnicom (Russula emetica), koja se razlikuje po mesu koje ne posivi i večim sporama. Na istom staništu u tresetnoj mahovini raste i slična hrenova krasnica (Russula aquosa), koja se razlikuje po nešto većoj prosječnoj veličini, pravilnijim nijansama ružičaste ili smeđe boje i blagom ili samo blago paprenom mesu.
DNA sekvenca:
Prirodoslovni muzej - Split
