Russula melzeri - created on July 2014 in Le Rive, Caldonazzo, Italy by Marco Floriani

MELZEROVA KRASNICA

Russula melzeri Zvára

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula melzeri Zvára (GBIF ID 2551175)

Etimologija: U čast češkog mikologa Václava Melzera (1878.–1968.), koji je bio posebno poznat po svom doprinosu proučavanju roda Russula, te po izumu Melzerovog reagensa 1924. godine, koji je kombinacija joda, kalijeva jodida i kloral-hidrata, a izuzetno je koristan u mikroskopiji, jer otkriva amiloidne i dekstrinoidne reakcije spora. Po imenu.

Engleski naziv: Scurfy Brittlegill

Klobuk: 2-6 cm širok, prvo je gotovo polukuglast, zatim je konveksan, kasnije se izravna i ulegne na sredini, nepravilan, valovit, kožica se guli, suh i fino baršunast, ponekad je nježno pahuljast na sredini, više je ili manje zasićene svijetlocrvene boje, s laganom je ljubičastom nijansom na sredini, na rubu je općenito nešto svjetliji, gdje lako prelazi u ružičastu, u tonovima sitne krasnice (Russula minutula), također može biti smeđ, rub je gladak, kasnije je kratko narebran, nazubljen ili malo raspucan.

Stručak: 3-6 cm visok i 1-2 cm debeo, često je ekscentričan, lomljiv, valjkast ili zadebljan prema dnu, gotovo batinast, pun, srž je u starosti šuplja, naboran, sjajan, bijel, umjereno požuti samo na dnu.

Listići: Široki, trbušasti, tanki, zaokruženi su uz stručak, prirasli, malo su razmaknuti u zrelosti, izgledaju gotovo slobodni, povezani su poprečnim žilicama na bazi, nisu račvasti, lomljivi, bjelkasti, kasnije su oker, oštrica je iste boje.

Spore: Široko su eliptične, s gustim tupim, stožastim, izoliranim bradavicama visokim do 1.15 μm, povezanim kratkim rijetkim grebenima koji tvore djelomični zebrasti uzorak, amiloidne, 6.6-9 x 5.6-7.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-44 x 10-13 μm, cheilocistide su gotovo vretenaste, 40-80 x 6-12 μm, pileipelis se sastoji od kratkih hifa, širokih 4-10 μm, s tupim, valjkastim vršnim segmentom i zadebljanim bazalnim segmentom, te prilično brojnih, valjkastih, višesegmentnih dermatocistida, širokih 4-8 μm, malo suženih na spoju segmenata; otrusina je oker (IIIb).

Meso: Tanko, mekano, vrlo je lomljivo, bijelo, vrlo slabo mijenja boju, uglavnom ne požuti; miris nije izražen ili je slab na voće tijekom truljenja, a okus je blag ili vrlo slabo ljutkast u djeliću sekunde.

Kemijske reakcije: Meso stručka u dodiru sa fenolom vrlo sporo postane vinski crveno-ljubičasto, sa željeznim sulfatom (FeSO4) svijetlo crveno-smeđe, a reakcija s gvajakovom tinkturom je varijabilna, obično je vrlo slaba, ali ponekad vrlo snažna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u kontinentalnim bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično s kestenom grabom ili bukvom, često na vlažnom tlu obraslom mahovinom.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete.

Napomena: Prepoznatljiva je po sitnoj veličini, relativno zdepastom izgledu, baršunastoj, fino istočkanoj i raspucanoj površini klobuka, širokim listićima, zaokruženim uz stručak, s prilično jasnim oker odsjajem u zrelosti, sukladnom boji otrusine, tankom, lomljivom mesu, s laganim mirisom na voće, blagom okusu, eventualno prolazno ljutkastom u nezrelim listićima, a reakcija na gvajakovu tinkturu može biti jaka i brza ili slaba, pa čak i negativna. Mikroskopski je karakteristična po sporama dekoriranim s izoliranim bradavicama, za razliku od veličine, koja je varijabilnija. Po veličini, baršunastom klobuku i crvenoj boji je slična sitna krasnica, koja se lako razlikuje po mirisu na ružmarin koji je uvijek prisutan kada se ubere, te potpuno bijelim listićima i otrusini. Russula rhodella je sa sličnom oker otrusinom, ali je površina klobuka prilično glatka i sjajna. Mrežastosporna krasnica (Russula arpalices) prepoznatljiva je po izraženom žućenju mesa, mirisu na voće i pelargonije, te relativno sjajnoj, neraspucanoj kožici klobuka. Opisana vrsta izbjegava toplu klimu mediteranskog područja.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Sarnari, Mauro. 2005. Monografia illustrata del Genere Russula in Europa, Tomo Secondo. A.M.B. Fondazione Centro Studi Micologici. Vicenza. – 1207. str. Russula melzeri Zvára