|
TRESETNA KRASNICA
Russula robertii J.Blum
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula robertii J.Blum (GBIF ID 3359217)
Etimologija: Po imenu. Klobuk: 3-8 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je konveksan do brzo proširen i blago ulegnut na sredini, može biti s više ili manje uočljivom sitnom grbicom na sredini, kožica se guli do 1/2 promjera ili malo više, ljepljiv je i sjajan, malo je mazav po vlažnom vremenu, izraženo je hrapav, dosta je promjenjivih boja, najčešće je smeđ, ljubičast, bakrenosmeđ, zasićeno žućkasto-smeđ do ljubičasto-smeđ, lako izblijedi do ružičasto-ljubičaste boje, na sredini također može lagano postati žuto-zelen do maslinastozelen ili je s većim zelenim mrljama, vrlo je rijetko tamnoljubičast, u tonovima breganke (Russula nitida), rub je neravan i izraženo narebran u dužini od 8-11 mm. Stručak: 3-7 cm visok i 0.6-1.3 cm debeo, vitak, batinast, nije proširen na vrhu, pun, srž je kasnije šuplja, bjelkast, rijetko je s ružičastom nijansom, prema dnu je sa žuto-oker mrljama. Listići: Osrednje su gusti, široki, tanki, kasnije su relativno su široko razmaknuti, usko su prirasli, nisu račvasti, povezani su s poprečnim žilicama na bazi, lomljivi, bjelkasti, zatim su svijetlokrem, ponekad su sa slabim žućkastim odsjajem u zrelosti, oštrica je cjelovita i iste boje. Spore: Široko su eliptične, s gotovo stožastim, djelomično izoliranim bradavicama ili bodljama visokim 0.6-0.8 µm, donekle povezanim spojnim linijama koje tvore djelomični do jasni mrežasti uzorak, umjereno su amiloidne, 8.4-10.4 x 6.4-8.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-46 x 10-13 μm, cheilocistide su više ili manje sužene, široke 10-12 μm, pileipelis se sastoji od vrlo tupih hifa, širokih 3-4.5 μm, te djelomično valjkastih, batinastih ili gotovo vretenastih dermatocistida, s jasnim produžetkom na vršnom segmentu, podijeljenih na nekoliko dugih segmenata, uglavnom 0-1-segmentnih, s trbuhom širokim 5-12 μm; otrusina je tamnokrem (IId). Meso: Mekano, vrlo je lomljivo, vodenasto, bijelo, blago požuti na dnu sručka; miris nije izražen, pri truljenju slabo na kvasac, a okus je blag ili prolazno malo ljutkast u listićima u mladosti. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) odmah postane ružičasto, a reakcija sa gvajakovom tinkturom je vrlo spora i slaba. Stanište: Raste u ljeto i jesen, u bjelogoričnim i miješanim šumama, parkovima i močvarama, u simbiozi s brezom, ali i topolom trepetljikom (Populus tremula), u tresetnoj mahovini (Sphagnum), na kiselom tlu. Doba rasta: 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete. Napomena: Prepoznatljiva je po općenito maloj veličini, vlažnom i sjajnom klobuku, vrlo promjenjivih boja, najčešće ružičasto-ljubičastom, brončano ljubičastom ili blago izblijeđenom zelenom sredinom, dugo narebranom rubu, dobro razmaknutim listićima, tamnokrem otrusini, malo vodenastom mesu, bez mirisa i blagog okusa, najviše nakratko ljutkastog u nezrelim listićima, vrlo lomljivom stručku, općenito vitkom i batinastom. Najčešće raste u močvarnim područjima u tresetnoj mahovini i ispod breza. Čini se da partnerstvo s brezom nije isključivo, jer je pronađena i u blizini topola trepetljika i drugog bjelogoričnog drveća. Po staništu i vanjskom izgledu je slično nekoliko vrsta, a najlakše se međusobno razlikuju po boji otrusine, boji mesa i mikroskopskim karakteristikama. U tom kontekstu su osobito važne spore koje su prosječno prilično velike, s dekoracijom povezanom u različito razvijeni mrežasti uzorak. Među srodnim vrstama, breganka (Russula nitida) je prepoznatljiva po oker otrusini, relativno čvršćem mesu, prilično čestoj i ponekad izraženoj grbici na sredini klobuka, te velikoj učestalosti crvene pigmentacije na stručku. Šarolika krasnica (Russula versicolor) je jedna od najčešćih vrsta iz sekcije Tenellae koja raste ispod breze, a prepoznatljiva je po živoj žućkastoj boji, općenito izraženijoj trpkosti, te vrlo malim i duguljastim sporama. Graciozna krasnica (Russula gracillima) je mnogo bliža nego što bi se moglo zamisliti na temelju međuprostora između sekcija Russula i Tenellae, jer je relativno čvrsta, sa slabo narebranim rubom klobuka, a stručak je s više ili manje izraženom karmin ružičastom nijansom. Russula fusconigra je s tamno maslinastosmeđim klobukom, otrusinom oko IIIa-c, sporama s kratkim grebenima, 8-11 x 7-8 μm, a pileipelis se sastoji od relativno velikih hifa, te jednosegmentnih dermatocistida.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Sarnari, Mauro. 2005. Monografia illustrata del Genere Russula in Europa, Tomo Secondo. A.M.B. Fondazione Centro Studi Micologici. Vicenza. – 1269. str. Russula roberti J. Blum
Prirodoslovni muzej - Split
