![]() |
|
Agaricus boisseletii - created in Spain by Antoni Conca Ferrús |
![]() |
![]() |
BOISSELETOVA PEČURKA
Agaricus boisseletii Heinem.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Agaricaceae >
Rod: Agaricus >
Vrsta: Agaricus boisseletii Heinem. (GBIF ID 5455537)
Etimologija: Po imenu. Klobuk: 4-11 cm širok, isprva je okruglast, zatim je konveksan, kasnije je izravnat i lagano ulegnut na sredini; žuto-oker do ljubičasto-smeđ, površina je prekrivena oker do smeđim vlakancima i ljuskama na krem do svijetlooker osnovi, trljanjem pocrveni, a zatim postaje crno-smeđa, kožica prelazi preko listića. Stručak: 3.5-9 cm visok i 1.5-2.5 cm debeo, valjkast ili blago zadebljan prema dnu, bjelkast, na vrhu je bijelo vlaknast, ispod vjenčića je sa smeđim vlakancima i ljuskama raspoređenim u cik-cak trakama na bjelkastoj osnovi; vjenčić je u mladosti postavljen u gornjoj trećini, kasnije na sredini ili u donjem dijelu, opnast, čvrsto je učvršćen na stručak, nije jasno ni uzdignut ni viseći, uzak, s gornje je strane crtast, s donje je strane tamnosmeđ. Listići: Prilično su gusti, suženi su uz stručak, slobodni, vijugavi, oko 7 mm široki, najprije su svijetlosivi, zatim su ružičasto-sivi i na kraju čokoladnosmeđi. Spore: Eliptične do jajolike, debelih stijenki, (4.9) 5.2 - 5.9 (6.4) x (3.7) 3.8 - 4.3 (4.6) µm, Q = 1.3 - 1.47 (1.5), N = 105, Me = 5.5 x 4 µm, Qe = 1.4; cheilocistide su s više segmenata, 13-19 x 5-10 µm, zadnji je segment kuglast ili batinast, 7-13 x 4-9 µm; otrusina je tamnosmeđa. Meso: Debelo, čvrsto, bijelo, na prerezu najprije postane narančasto-crveno, zatim crveno, na kraju je sivo; miriše na gljive ili pečenu cikoriju, a okus je slatkast. Kemijske reakcije: Kožica klobuka i meso u dodiru s KOH i Schafferovom otopinom ne mijenjaju boju. Stanište: Raste od proljeća do jeseni kao saprofit tla u crnogoričnim šumama, obično u šumama čempresa ili borova pinije (Pinus pinea) i alepskog bora (Pinus halepensis), a ponekad i ispod drugog crnogoričnog drveća, najčešće u primorskom pojasu, na pjeskovitom tlu. Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 9, 10, 11 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je zbog neugodnog mirisa. Napomena: Slična je mala šumarica (Agaricus sylvaticus), od koje se razlikuje po strukturi vjenčića, koji je vrlo uzak i čvrsto priljubljen uz stručak, te po ljuskavoj dekoraciji donjeg dijela stručka.
DNA sekvenca: