MAIREIJEVA KRASNICA

Russula nobilis Velen.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula nobilis Velen. (GBIF ID 2551208)

Engleski naziv: Beechwood Sickener

Klobuk: 4-7.5 cm širok, najprije je konveksan, kasnije je raširen i lagano ulegnut na sredini, kožica se guli do 1/2 promjera, vlažan i trajno sjajan, rijetko je suh i neproziran čak i po vlažnom vremenu, uglavnom je mjestimično valovit, prekrasne je čiste i zasićene crvene, svijetlocrvene ili ružičaste boje, nekad je sa ljubičastom nijansom, a ponekad je sa bjelkasto-kremastim mrljama, rub je gladak, u starosti je malo narebran.

Stručak: 3.5-8 cm visok i 1-2 cm debeo, relativno je robustan, valjkast ili je blago batinast, malo je ili nimalo proširen na vrhu, pun, srž je kasnije spužvasta i grudvasta, površina je malo svilenkasta, bijel, kasnije je oker prema dnu, nikad nije s crvenom nijansom.

Listići: Gusti, široki su 4-8 mm, tanki, izmiješani su s rijetkim lamelulama, prirasli, rijetko su račvasti, lomljivi, oštrica je cjelovita ili rijetko malo nazubljena, bijeli, sa sivkastim su odsjajem, osobito u mladosti, ali ne uvijek.

Spore: Kuglaste do široko eliptične, sa sitnim, stožastim bradavicama visokim  do 0.6 µm, donekle povezanih rijetkim grebenima i tankim spojnim linijama koji tvore različito razvijen mrežasti uzorak, 6-9.2 x 5.6-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-45 x 8-12 μm, cheilocistide su vretenaste, s vršnim produžetkom, 48-90 x 7-12 μm, nitasta kožica klobuka sastoji se od dlačica s vrlo tankim stijenkama, širokim 4-6 μm, zaobljene ili zašiljene na vrhu, te valjkastih dermatocistida, bez vršnog produžetka, širokih 6-8.5 μm; otrusina je bijela (Ia).

Meso: Čvrsto, gotovo je tvrdo u mladosti, bijelo, rijetko blago požuti, a zatim sušenjem lagano posivi; miris je slab na kokos kao kod paprene krasnice (Russula emetica), a okus je izuzetno ljut.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s gvajakovom tinkturom brzo postane zelenkasto-plavo, listići sa anilinom prvo postanu narančasti, zatim hrđastosmeđi, postupno se stvara plavkasta aureola, a reakcija sa amonijakom je negativna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do studenog, u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drveće, najčešće bukvom, na različitim tipovima tla. Primjerak na slici snimio je Neven Ferenčak.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Otrovna je vrsta koja uzrokuje gastrointestinalni sindrom trovanja, osobito kada se konzumira sirova i u većim količinama.

Napomena: Prepoznatljiva je po malim dimenzijama, prilično gustim, bijelim listićima s više ili manje izraženim sivo-zelenim odsjajem kod mladih primjeraka, obično pozitivnoj reakciji sa gvajakovom tinkturom i rastu u svježim bjelogoričnim šumama. Najsličnija je gorska paprena krasnica (Russula silvestris), koja raste u simbiozi sa kestenom ili hrastom, ali i borom, u mahovini, reakcija sa gvajakovom tinkturom je spora i slaba, a slaba plavkasta nijansa i manji razmak listića nisu uvijek pouzdane karakteristike. Slične su netaknuta krasnica (Russula persicina), koja je prepoznatljiva po stručku, koji je ponekad sa ružičasto-crvenkastom nijansom i tvrđi, te krem otrusinom koja listićima kod zrelih primjeraka daje slabi žućkasti odsjaj, žutopjegava krasnica (Russula luteotacta), koja ima obično prilično razmaknute listiće koji se kratko spuštaju po stručku, a meso na oštećenim dijelovima požuti, te crvenocrna krasnica (Russula rhodomelanea), koja je vrlo slična po vanjskom izgledu, a raste u toplim šumama hrasta, obično uz staze, listići su razmaknutiji, a meso polako postaje crno-sivo zbog upijanja vode.

DNA sekvenca: prikaži