![]() |
|
Russula innocua - created in Norway by Perry Gunnar Larsen |
![]() |
![]() |
SMARAGDNA KRASNICA
Russula innocua (Singer) Romagn. ex Bon
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula innocua (Singer) Romagn. ex Bon (GBIF ID 2551309)
Klobuk: 1.5-3.5 cm širok, najprije je kuglast, zatim je konveksan, kasnije se otvori i blago ulegne na sredini, kožica se lako guli, gladak i sjajan po vlažnom vremenu, na kraju je suh i neproziran, fino je baršunast, više je ili manje svijetlo sivo-zelen, zelen, ponekad izblijedi do sivo-smeđe boje, barem na rubu ili je s nejasnim ružičasto-smeđim nijansama, rub je valovit i narebran. Stručak: 2-3.8 cm visok i 4-10 mm debeo, valjkast ili batinast, blago je proširen na vrhu, pun, kasnije je pamučast i mekan, pahuljast na vrhu, bijel, bjelkast, poslije odozdo postaje sivkast, na vrhu dugo vremena ostane bijel, u starosti je žuto-smeđ. Listići: Razmaknuti, oko 65 ih dopire do stručka, tanki, pomiješani su s lamelulama, nisu račvasti, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, lomljivi, najprije su bijeli ili bjelkasti, kasnije su svijetlokrem, na oštećenim mjestima su sa sivkastim odsjajem. Spore: Široko su eliptične do jajolike, sa izoliranim su bodljama visokim do 1 µm ili malo više, amiloidne, 8-11 x 6.4-8.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-60 x 11-14 μm, cheilocistide su vretenaste i s vršnim produžetkom, 60-100 x 8-14 μm, kožica klobuka sastoji se od velikih, nepravilno širokih dlačica, s kratkim su člancima, široke 3.5-6 μm, te brojnih nepravilno valjkastih dermatocistida, širokih 7-10 μm, s 0-2 segmenta, rijetko su račvaste; otrusina je svijetlokrem (IIa). Meso: Tanko, vrlo je lomljivo, bijelo, u vlažnim uvjetima posivi; miris je slab na pelargonije, a okus je slabo ljutkast u listićima i mesu klobuka, a nešto ljući u stručku. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa formalinom postane svijetloružičasto, a reakcija sa gvajakovom tinkturom je vrlo spora i umjerenog intenziteta, a ponekad je pozitivna unutar nekoliko sekundi. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, brezom, kestenom, grabom ili lijeskom, na vlažnom i glinenastom tlu. Doba rasta: 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: OTROVNA - Iako većina izvora navodi da je nejestiva vrsta, smatramo je lagano otrovnom jer sadrži određene toksine koji uzrokuju alergijske reakcije, kao i neke druge nepoznate blage reakcije. Latencija traje od 30 minuta do 24 sata. Pojedinačni primjerci su sigurno bezopasni. Do sada nisu zabilježeni slučajevi ozbiljnijeg trovanja. Napomena: Sitna je krasnica koja je dugo nosila naziv Russula smaragdina. Prepoznatljiva je po sitnim dimenzijama veličini, svijetlom sivo-zelenom klobuku, glatkom i sjajnom kada se ubere, bjelkastim, široko razmaknutim listićima, mesu koje posivi kada se navlaži, jedva primjetnom ljutkastom okusu i blagom, ali nepogrešivom mirisu na pelargonije. Također je s velikim, bodljikavo dekoriranim sporama i krupnim dlačicama kožice klobuka. Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 855. Smaragdna krasnica (Russula smaragdina Quélet)
DNA sekvenca: