Russula fragrantissima - created on August 2020 in Provincia di Piacenza, Italy by Federico Calledda

MEDNOMIRISNA KRASNICA

Russula fragrantissima Romagn.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula fragrantissima Romagn. (GBIF ID 2551289)

Klobuk: 5-17 cm širok, isprva je kuglast, zatim je konveksan, kasnije je raširen i ulegnut na sredini, nepravilan, pupčast, grbav, režnjast, mazav, kožica se kratko guli, nije ljepljiv, ubrzo je suh, žuto-oker do žuto-smeđ, na kraju je s crvenkasto-smeđom nijansom, često je sa hrđastosmeđim mrljama, po kišnom vremenu postaje izraženije ljubičasto-smeđe boje, rub je dugo vremena svjetliji, kratko je narebran u starosti, do oko 2 cm.

Stručak: 5-15 cm visok i 1.5-3 cm debeo, često je ekscentričan, kratak do relativno vitak, valjkast, malo je sužen na bazi, proširen je na vrhu, pun, u starosti je komorasto šupalj, bijel, u starosti ili trljanjem posmeđi, na donjem je dijelu hrđastosmeđ.

Listići: Gusti, široki su 6-8 mm, tanki, izmiješani su s brojnim lamelulama, rijetko su račvasti ili anostomizirani, prirasli, relativno su lomljivi, bijeli do krem, sa slabim su ružičastim odsjajem, kasnije su smeđi.

Spore: Gotovo su kuglaste do široko eliptične, sa velikim, tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.8-1.4 µm, prilično povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, nisu amiloidne, 8-9.8 x 7.3-8.8 µm, bazidije su 60-65 x 10-11.5 μm (po Romagnesiju), cheilocistidije su 82-130 x 8.7-14 μm (po Romagnesiju), kožica klobuka sastoji se od tupih dlačica, širokih 3-4.5 μm, te rijetkim, tupim, valjkastim do vretenastim dermatocistidama, zaobljenim ili s vršnim produžetkom širokim 4-8 μm; otrusina je krem (IIb).

Meso: Debelo, čvrsto, lomljivo, bijelo, smećkasto na dnu stručka i ispod kore, na prerezu ne mijenja boju; miriše na anis ili tijesto, dosta postojano čak i kada je osušeno, a okus je ljut u listićima, u stručku je ljut s malim zakašnjenjem.

Kemijske reakcije: Površina stručka u dodiru sa željeznim sulfatom postane ružičasta, sa KOH požuti, reakcija sa gvajakovom tinkturom je brza i intenzivna, a sa formalinom negativna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom ili bukvom, u sjenovitim i vlažnim područjima, na tlu bogatom hranjivim tvarima, česta je u mediteranskom području.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Potpuno je nespecifično povezana s bjelogoričnim drvećem, jer raste ispod hrasta crnike, hrasta plutnjaka, listopadnih hrastova, čistog graba, bukve ili kestena. Glavni uvjet za determinaciju je prepoznavanje snažnog mirisa na anis, koji je apsolutno jedinstven u rodu krasnica, ugodan, intenzivan i postojan. U svakom slučaju, to je miris koji se dugo zadržava na rukama nakon diranja gljive. Lako se razlikuje od slične bademove krasnice (Russula grata), prvenstveno po većim dimenzijama, mesnatošću i čvrstoćom, nepravilnijim i ekscentričnim klobukom, glatkim i gotovo nenarebranim rubom, dosta priraštenom kožicom klobuka, prilično čistim mirisom na anis i mnogo slabije dekoriranim sporama. Osim toga raste na drugačijem staništu, odnosno ispod zimzelenih mediteranskih hrastova. Prljava krasnica (Russula illota) prepoznatljiva je po crnosmeđim točkicama na stručku i oštrici listića, te po mirisu na gorke bademe pomiješanim s neugodnim mirisima kao kod smrdljive krasnice (Russula foetens), a smrdljiva krasnica ima klobuk prekriven glutenom, barem kod mladih primjeraka i po vlažnom vremenu, duboko narebrani rub i neugodan miris na spaljeno meso ili izbjeljivač.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 871. Mednomirisna krasnica (Russula fragrantisima Romagnesi)