PRIJEZIRNI VRGANJ

Baorangia emileorum (Barbier) Vizzini, Simonini & Gelardi

Sinonimi: prikaži

Taksonomija (GBIF ID 10737014): Carstvo: Fungi / Koljeno: Basidiomycota / Razred: Agaricomycetes / Red: Boletales / Porodica: Boletaceae / Rod: Baorangia

Klobuk: 5-16 (20) cm širok, mesnat, najprije okruglasto-konveksan, poslije raširen, nepravilan, suh, neravan, sitno baršunasto-pustenast; ljubičasto-crven, karmincrven, narančast do crvenkasto-smeđ, mjestimice crvenkasto pjegav, na pritisak postane tamnocrveno-ljubičast.

Stručak: 5-10 (12) cm visok i 2-5 (6) cm debeo, najčešće valjkast, na osnovi uvjek zašiljen, s obzirom na klobuk često postavljen lateralno, u gornjem dijelu prekriven sitnom mrežicom koja prema osnovi prelazi u sitne čehice; od klobuka prema dolje sve crveniji, ljubičasto-ružičast, narančast, crvenkasto-smeđ, vrh žut, osnova vretenasta i bijele boje; često srašten s drugim plodnim tijelima.

Rupice/cjevčice: Vrlo su sitne, okruglaste, svijetložute, žuto-zelene do žuto-maslinaste, na pritisak postanu blago plavo-zelenkaste, kasnije tamnocrveno-ljubičaste; cjevčice su vrlo kratke, prirasle, žute, poslije maslinasto-žute.

Spore: Eliptične do vretenaste, 9-13 x 3.5-4.5 µm; otrusina je crvenkasto-smeđa do maslinasto-smeđa.

Meso: Bjelkasto, uz rub stručka žućkasto, na prerezu jedva blago plavkasto pa brzo postane ružičasto do crveno, intenzivnije crvenkasto uz rub i u osnovi stručka; miris slab, ugodan po gljivama, okus blag, slatkast.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen u miješanim šuma, u simbiozi s kestenom, lijeskom i hrastom, u mediteranskim krajevima, voli toplija staništa. Primjerke na slikama snimila je Tihana Prcić, na lokalitetu u blizini Barbana u Istri.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete. Neki ljudi ne podnose određene vrste vrganja i imaju alergijske reakcije. Ukoliko postoje bilo kakvi simptomi, izbjegavajte konzumiranje svih vrsta vrganja.

Napomena: Prijezirni vrganj vrlo je karakterističan i lako prepoznatljiv zbog boje klobuka, stručka i cjevčica, te posebice zbog tendencije da raste srašteno ili gotovo busenasto. Prilično je slična vrsta Suillellus permagnificus, koja ima također tendenciju da raste srašteno, ali ona ima posve crveni stručak koji je pokriven širokom mrežicom, dok je površina trusišta crvena. Raste u hrastovim šumama.

DNA sekvenca: prikaži