 |
 |
 |
 | ||
 | ||||
BOEMSKI TARTUF
Pisolithus arhizus (Scop.) Rauschert
Sinonimi:
Taksonomija (GBIF ID 2525455): Carstvo: Fungi / Koljeno: Basidiomycota / Razred: Agaricomycetes / Red: Boletales / Porodica: Sclerodermataceae / Rod: Pisolithus
Engleski naziv: Dyeball
Plodno tijelo: 4-9 (15) cm široko, vrlo je promjenljivog oblika, ponekad je skoro okruglo sa kraćim ili dužim stručkom ili kruškoliko, duboko je usađeno u zemlji s uočljivim micelijskom rizomorfima žućkaste boje; najprije je žuto-smeđe ili smeđe, zatim je crvenkasto-smeđe, maslinasto-smeđe, tamnosmećkasto ili crno-smeđe, u starosti je na gornjem dijelu nepravilno ispucano.
Spore: Kuglaste, bradavičave, 7-13 µm; otrusina je tamno hrđastosmeđa.
Meso: Debelo, u mladosti je na prerezu tipično prošarano (mramorirano), u unutrašnjosti se nalaze smeđe, crvenkasto-smeđe ili crne komore kako gljiva sazrijeva, peridioli su sumporastožuti, u starosti se pretvori u smeđi prah; miris je aromatičan, a okus nije izražen.
Stanište: Raste u ljeto i jesen u svim tipovima šuma, šumama bora, šljunčarama i kamenolima u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično brezom, topolom ili borom, voli pjeskovito tlo.
Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10
Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete, ali samo dok je mlada. Dosta je aromatična pa se koristi sušena kao začin. Kad se njime začine umaci, postanu tamnosmeđi do crno-smeđi.
Napomena: Ponekad izgledom podsjeća na neke vrste tartufa koji su također jestivi.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1603. Boemski tartuf (Pisolithus arhizus (Pers.) Rauschert), Sinonim: Pisolithus tinctorius Müh. ex Pers.
Prirodoslovni muzej - Split
