Russula pectinatoides - created on August 2021 in Norway by Tove Jacobsen |
|
ČEŠLJOLIKA KRASNICA
Russula pectinatoides Peck
Sinonimi:
Taksonomija (GBIF ID 2551457): Carstvo: Fungi / Koljeno: Basidiomycota / Razred: Agaricomycetes / Red: Russulales / Porodica: Russulaceae / Rod: Russula
Etimologija: Po sličnosti s rebrastom krasnicom (Russula pectinata).
Klobuk: 3-7 (9) cm širok, prvo je konveksan, kasnije je izravnat i ulegnut na sredini, skoro je lijevkast, vlažan, mazav, sjajan, kožica se guli od 1/2 - 2/3 promjera; žut, krem-smeđ, smeđ do oker-smeđ, u starosti je s crvenim ili hrđastosmeđim mrljama, mrlje su u starosti obično samo s vanjske strane, na sredini je tamnije maslinasto-smeđe boje, sitno je hrapav, kasnije je gladak, rub je krem boje, podijeljen je na režnjeve, napadno je dugo narebran.
Stručak: 2-7 (8) cm visok i 1-2 (3) cm debeo, kratak, čvrst, nekad je tvrd, valjkast, ujednačene je debljine, samo je ispod klobuka malo tanji, pun, kasnije je izdubljen i nepravilno šupalj; bijel, kasnije je sivkast do sivkasto-smeđ, na dodir postaje lagano sivo-smeđ, često je sa hrđastosmeđim mrljama na dnu, lagano je pahuljast.
Listići: Prilično su gusti, tanki, nejednaki su i anastomozirajući, poneki su račvasti, tupi, ponekad su malo trbušasti, prilično su široki (do 5 mm), prirasli, na bazi su povezani poprečnim žilicama; prvo su bijeli, kasnije su kremasto-žuti, u starosti su ponekad i pomalo crvenkasto do hrđastosmeđe točkasti, na dodir postanu smećkasto-pjegavi.
Spore: Eliptične, s izoliranim tupim bradavicama visokim do 1.2 µm, mrežaste, 6.4-9 x 5.2-7.5 µm; otrusina je krem do žuto-oker.
Meso: Više je ili manje je čvrsto, lomljivo, bijelo, ma prerezu ne mijenja boju; slatkastog je mirisa na voće, poput šljive, gorke bademe ili gumu, sličan kao kod rebraste krasnice, u starosti može biti neugodan na haringe ili pokvareni sir, a okus je blag i malo ljut, kasnije je više ili manje gorak.
Stanište: Raste u ljeto i jesen uglavnom u miješanim i bjelogoričnim šumama, rijetko u crnogoričnim šumama, te u parkovima u simbiozi s određenim vrstama drveća, često borom, na travi i na vlažnim staništima.
Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11
Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom jer pripada skupini međusobno vrlo sličnih krasnica izuzetno neugodnog mirisa i ljutog okusa mesa.
Napomena: Slična je rebrasta krasnica neugodnog mirisa, a stručak joj na bazi nikada ne postane crven. Vrlo je slična i kamember krasnica (Russula amoenolens), te sestrinska krasnica (Russula sororia) koja je ljutog i žestokog okusa mesa, obje vrste su također nejestive. Sumračnica (Russula consobrina) raste po planinskim crnogoričnim šumama, meso joj je vrlo ljutog okusa, nema mirisa, a rub klobuka joj je djelomično gladak.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 867. Češljolika krasnica (Russula pectinatoides Peck ss. Sing.); 889. Lažna kamember krasnica (Russula pseudoamoenolens Romagn.)