![]() |
![]() | ![]() |
BADEMOVA KRASNICA
Russula grata Britzelm.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula grata Britzelm. (GBIF ID 2551409)
Engleski naziv: Bitter Almond Brittlegill Klobuk: 4-8 cm širok, mesnat, u mladosti je okruglast, zatim je konveksan, kasnije je raširen i jako ulegnut na sredini, naboran na sredini, kožica se guli do 1/2 promjera, mazav, žuto-oker, postupno s crvenkastim pjegama, u starosti tamni, rub je zakrivljen, narebran je u dužini od 10-15 mm. Stručak: 4-8 cm visok i 1.5-2.8 cm debeo, valjkasti ili malo zadebljan na donjoj polovici, na vrhu nije uvijek proširen, prvo je pun, kasnije je komorasto šupalj, bijel, pri dnu je sa hrđastosmeđim mrljama, na ostalom dijelu sa sivkasto-smeđim, a na kraju postaje smeđ, naboran. Listići: Prilično su gusti, pomiješani su s brojnim lamelulama, široki su 4-6 mm, tanki, rijetko su račvasti, uglavnom uz stručak, lomljivi, prirasli, krem, u starosti su često sa hrđastosmeđim pjegama, na oštećenim mjestima ne mijenjaju boju, kasnije potamne. Spore: Široko eliptične do kuglaste, s nejasnim, rijetko izoliranim bradavicama visokim 1.6-2 µm, povezanim grubim krilatim grebenima koji tvore mrežasti uzorak, slabo su amiloidne, 7.2-10.5 x 7-9 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-64 x 9-13 μm, cheilocistide su 75-130 x 8.4-13.2 µm, kožica klobuka sastoji se od dobro razgranatih, tupih dlačica, širokih 3-5.7 μm, te malih, rijetkih, valjkastih dermatocistida, koje su relativno izdužene ili kratke i glavičaste na vrhu, široke 3.8-5.5 μm; otrusina je krem (IIb). Meso: Umjereno je debelo, lomljivo, bijelo, kasnije posmeđi; miriše veoma jako i neugodno na gorke bademe, osobito kada se protrljaju listići, pomiješan je s neugodnim notama koje podsjećaju na smrdljivu krasnicu (Russula foetens), sljedećeg dana je uglavnom na voće, a okus je malo trpak, u stručku je uvijek blag, u listićima je umjereno ljut. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postaje svijetloružičasto, a sa gvajakovom tinkturom brzo postane plavo-zeleno. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do listopada, u bjelogoričnim šumama u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, najčešće sa bukvom, brezom, hrastom ili grabom, na vlažnim mjestima, na tlu bogatom hranjivim tvarima, uglavnom ne raste u mediteranskom području ispod hrasta crnike ili hrasta plutnjaka. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom, jer sadrži određene nepoznate toksine, uključujući crustulinol, koji uzrokuju gastrointestinalni sindrom trovanja, odnosno slabije probavne smetnje, s latencijom od 30 minuta do 4 sata. Veće količine ove gljive kod osjetljivih ljudi mogu uzrokovati proljev, mučninu i povraćanje. Ljute ili gorke krasnice nisu jestive gljive. Napomena: Unutar svoje podsekcije se prepoznaje po maloj ili srednjoj veličini, više ili manje sjajnoj, ali ne ljepljivoj površini klobuka, dugo narebranom rubu, umjereno trpkom okusu, ali slatkastom u stručku i mirisu na cijanovodičnu kiselinu. Miris na gorke bademe ima i prljava krasnica (Russula illota), koja je jasno prepoznatljiva po smeđim mrljama na stručku i tamnijoj oštrici. Osim prepoznatljivog mirisa na anis, mednomirisna krasnica (Russula fragrantissima) se lako prepoznaje po većoj mesnatosti i robusnosti, te glatkom rubu klobuka.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 865. Bademova krasnica (Russula laurocerasi Melzer); 866. Mirisava krasnica (Russula laurocerasi var. fragrans Romagnesi)