![]() |
![]() | ![]() | ![]() |
SMRDLJIVA KRASNICA (SMRDAČA)
Russula foetens Pers.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula foetens Pers. (GBIF ID 2551447)
Etimologija: foetens (lat.) = smrdljiv, loš zadah. Po jakom i neugodnom mirisu. Engleski naziv: Stinking Brittlegill Klobuk: 5.5-14 cm širok, u početku je skoro kuglast, kasnije se izravna i ulegne na sredini, nekad je nepravilan, valovit, površina je hrapava, ljepljiv u sredini i sluzav na rubu, kasnije je suh i sjajan, kožica se guli do 1/3 promjera, žuto-smeđ, boje meda, na rubu je svjetliji, zatim je mjestimično žućkasto-smeđ, čak i crnkasto-smeđ na nagnječenim dijelovima, rub je tanak i narebran u dužini od 20-30 mm. Stručak: 6-12 cm visok i 2-4 cm debeo, pravilno je valjkast ili blago zadebljan, sužen je na bazi, više je ili manje proširen na vrhu, u sredini je s 3-4 komore, kasnije je šupalj, gladak, bjelkast, u starosti je s karakterističnim hrđastosmeđim mrljama, ostali je dio sivkasto-smeđ. Listići: Osrednje su gusti, široki su 8-16 mm, debeli, izmiješani su s rijetkim lamelulama, prirasli ili zaokruženi uz stručak, rijetko su račvasti, lomljivi, po vlažnom vremenu izlučuju vodenaste kapljice, bjelkasti do kremasti, kasnije posmeđe, u starosti su često sa smećkastim mrljama na oštećenim mjestima. Spore: Gotovo su kuglaste do široko eliptične, sa izoliranim, tupim bodljama visokim do 1.4 µm i širokim oko 0.8 µm, slabo su povezane spojnim linijama koje vrlo rijetko tvore zebrasti uzorak, slabo su amiloidne, 8-9.8 x 7-8.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 38-60 x 10-14 μm, cheilocistide su brojne, vrlo duge, široke do 12 μm, kožica klobuka sastoji se od nepravilnih, tupih dlačica, širokih 2-4 μm, te više iii manje vretenastim dermatocistidama s vršnim produžetkom, širokih 4.5-6 μm; otrusina je krem (IIc). Meso: Tvrdo, lomljivo, bijelo, na prerezu ne požuti, već brzo posmeđi, osobito u sredini i kori stručka; miris je složen, teško se definira, neugodan, samo ponekad u pozadini s voćnim notama, a okus je izraženo ljut. Kemijske reakcije: Reakcija meso u dodiru sa KOH je negativna, a sa gvajakovom tinkturom pozitivna. Stanište: Raste u ljeto i jesen u svim tipovima šuma u simbiozi s raznim bjelogoričnim ili crnogoričnim drvećem, osobito brezom, ali također i sa smrekom ili jelom, na vlažnim terenima. Doba rasta: 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: OTROVNA - Neki je autori navode kao nejestivu gljivu, ali se smatra otrovnom, jer sadrži određene nepoznate toksine, uključujući crustulinol, koji uzrokuju gastrointestinalni sindrom trovanja, odnosno slabije probavne smetnje, s latencijom od 30 minuta do 4 sata. Veće će količine ove gljive kod osjetljivih osoba uzrokovati proljev, mučninu i povraćanje. Ljute ili gorke krasnice nisu jestive gljive. Napomena: Prepoznatljiva je po srednjim ili izrazito velikim dimenzijama (klobuk može biti širok do 18 cm), srpasto oblikovanim listićima, dugo narebranom rubu klobuka, površini klobuka sa sluzavim slojem koji nije uvijek vidljiv golim okom, ali ponekad kod mladih plodnih tijela i po vlažnom vremenu visi sa ruba, bijelom mesu, bez limunastožutih nijansi tipičnih za mednožutu krasnicu (Russula subfoetens), negativnoj reakciji sa KOH, jako ljutim okusom, te jakom i neugodnom mirisu. Spore su prilično velike i općenito kuglaste, prekrivene su više ili manje izoliranim bodljama. Raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, osobito kestenom, bukvom, brezom ili grabom, ali i s crnogoričnim drvećem, osobito planinskim crnogoričnim drvećem. Rijetko se pronađe ispod zimzelenih mediteranskih hrastova. Slična je bademova krasnica (Russula grata) srednjih dimenzija, nije sluzava, meso jako miriše na gorke bademe, a kuglaste spore su sa spektakularnim krilatim grebenima po čemu je lako prepoznatljiva. Prljava krasnica (Russula illota) također miriše na gorke bademe, iako manje izraženo, ali sa izraženijim neugodnim notama od opisane vrste, dok su stručak i rubovi listića sa karakterističnim crno-smeđim točkicama. Najsličnija je mednožuta krasnica, koja je nešto manjih dimenzija, obično bez sluzi na površini klobuka, mesu koje na prerezu požuti, osobito u srži i kori stručka, a reakcija u dodiru sa KOH je pozitivna.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 863. Smrdljiva krasnica (smrdača) (Russula foetens Fries), Sinonim: Agaricus foetens Pers.