Lepista irina - created in Norway by Perry Gunnar Larsen

PERUNIKINA KRUŽOLISKA

Lepista irina (Fr.) H.E.Bigelow

Sinonimi: prikaži

Taksonomija (GBIF ID 5242058): Carstvo: Fungi / Koljeno: Basidiomycota / Razred: Agaricomycetes / Red: Agaricales / Porodica: Tricholomataceae / Rod: Lepista

Etimologija: iris (lat.) = perunika. Po karakterističnom mirisu.

Engleski naziv: Flowery Blewit

Klobuk: 3-10 (13) cm širok, mesnat, najprije je polukuglasto-zvonolik, zatim je konveksan, na kraju se raširi, gladak, bez sjaja; kremasto-smećkast je ili svijetlosmeđ, serdina je uglavnom tamnija, žućkasto-smeđa ili smeđa, vodenast, površina je u mladosti pahuljasta, kasnije je gola, rub je dugo vremena podvijen, u starosti je valovit.

Stručak: 4-9 cm visok i 0.5-1 cm debeo, pun, na bazi je malo zadebljan ili batinast, prilično je lomljiv; na vrhu je bjelkast, prema dolje smećkast, kao da je vlaknast, na bazi je ružičasto-smeđ.

Listići: Dosta su gusti, uski, nejednako su dugi, zaokruženi su uz stručak, prirasli, izgledaju gotovo slobodno, lako se odvajaju od podnice klobuka; kremasti, krem-ružičasti do svijetlosmeđi.

Spore: Eliptične, s malim bodljama, 7-9 x 3.5-4 µm; otrusina je kremasta, krem-žuta, krem-narančasta do sivkasto-ružičasta.

Meso: Debelo, čvrsto, vodenasto, bijelo je ili s laganom svijetloružičastom nijansom; aromatičnog je mirisa na cvijet perunike ili korijen ljubičice, u starosti i osušeno je vrlo neugodan, a okus je ugodan.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, čak i početkom zime, skupno, a često i u fantastičnim krugovima, kao saprofit tla u miješanim i bjelogoričnim šumama, te po parkovima, pašnjacima i livadama, uglavnom na vapnenastom tlu.

Doba rasta: 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete.

Napomena: Zahvalna je jer raste u velikim skupinama i fantastičnim krugovima gdje se u jednom krugu može sakupiti i po 30 kg gljiva, ima je po pašnjacima i livadama u okolici Zagreba. Karakterističnog je mirisa koji podsjeća na miris cvijeta perunike. Dosta sličan, ali manje intenzivan miris ima mirisava vitezovka (Rhodocybe truncata) koja je nešto tamnija, a listići joj se spuštaju po stručku. Sličnu boju kao naša vrsta pokekad ima vrsta Gerhardtia borealis, ali je ta boja prisutna samo na klobuku, jer su listići i stručak bijeli, upadljivo miriše na brašno. Što se tiče statusa jestivosti za ovu vrstu je uz brojne slučajeve potvrđene i nepotvrđene jestivosti i jedan slučaj trovanja pa stoga biti na oprezu s ovom vrstom.

DNA sekvenca: prikaži