
ZVJEZDASTOSPORNA CJEPAČA
Inocybe asterospora Quél.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Inocybaceae >
Rod: Inocybe >
Vrsta: Inocybe asterospora Quél. (GBIF ID 2527952)
Infragenerička taksonomija: podrod Clypeus > sekcija Marginatae
Etimologija: aster (lat.) = zvijezda + spora (gr.) = sjemenka, sjeme. Po obliku spora.
Engleski naziv: Star Fibrecap
Klobuk: 2-6 cm širok, najprije je stožasto-konveksan, zatim se otvori i izravna, obično je s izraženom širokom grbicom na sredini, na kraju je ulegnut oko grbice, površina je prvo glatka na sredini, kasnije je čitava radijalno vlaknasta i rascijepljenom kožicom ispod koje se uočava bijela trama, svijetlosmeđ, siv do tamnosmeđ.
Stručak: Valjkast, na bazi je s plosnatim gomoljem koji je često dosta širok i obrubljen, vlaknast, bjelkasto pahuljast na vrhu, ponekad je prošaran poput zmijske kože, u mladosti je bjelkast, vremenom postaje smećkast.
Listići: Osrednje su gusti, suženi su uz stručak, prirasli, izmiješani su s lamelulama, najprije su bjelkasti, kasnije su s maslinastim odsjajem, oštrica je ravna i bjelkasta.
Spore: Zvjezdaste, sa 7-12 izduženih izbočina, 9-12 x 7-10 µm, bazidije su batinaste, 4-sporne, cheilocistide su 50-80 × 12-23 µm, vretenaste, često su trbušasti, s nepravilnim su kristalima na vrhu, pleurocistide su 45-75 x 10-25 µm, u obliku boce, sa stijenkama debljine do 2.5 µm, caulocistide su prisutne od vrha do baze stručka i slične su cheilocistidama, neke su duže, paracistide su prilično brojne, batinaste do kruškolike; otrusina je žuto-oker do hrđastosmeđa.
Meso: Bjelkasto u klobuku, blago smećkasto u stručku; miriše neugodno na spermu, a okus nije izražen.
Stanište: Raste u ljeto i jesen, u miješanim i bjelogoričnim šumama, uz šumske puteve, gradskim parkovima i vrtovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, grabom, kestenom ili bukvom, a u planinskim područjima i smrekom, na vapnenastom tlu, u travi.
Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11
Status jestivosti: SMRTNO OTROVNA - Vjerojatno je jestiva, ali je većina autora smatra smatra smrtno otrovnom vrstom.
Napomena: Prepoznatljiva je po smećkastom klobuku, sklonosti grubom raspucavanju, otkrivajući bjelkastu tramu i jasno obrubljenom gomolju na bazi stručka. Najsličnija je lažna zvjezdastosporna cjepača (Inocybe pseudoasterospora), koju je makroskopski teško razdvojiti, a mikroskopski se razlikuje prvenstveno po odsutnosti caulocistida i drugačijim cheilocistidama, koje su općenito mnogo trbušastije ili jajolikije. Na istom staništu raste i repasta cjepača (Inocybe napipes), a prepoznatljiva je prvenstveno po ostacima koprene na rubu klobuka, po neobrubljenom gomolju na bazi stručka i samo grbavim, a ne zvjezdastim sporama.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 396. Zvjezdastosporna cjepača (Inocybe asterospora Quélet)
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Prirodoslovni muzej - Split