|
Neohygrocybe nitrata - created in Finland by Stefan Jakobsson |
![]() |
![]() |
|

DUŠIČNA VLAŽNICA
Neohygrocybe nitrata (Pers.) Kovalenko
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Hygrophoraceae >
Rod: Neohygrocybe >
Vrsta: Neohygrocybe nitrata (Pers.) Kovalenko (GBIF ID 2538440)
Infragenerička taksonomija: Potporodica: Hygrocyboideae > Tribus: Humidicuteae > Rod: Neohygrocybe > Sekcija: Tristes
Etimologija: nitratus = nitratni. Po mirisu po salitri.
Engleski naziv: Nitrous Waxcap
Klobuk: 3-9 cm širok, prvo je zvonoliko-konveksan pa se raširi ili malo ulegne, površina ubrzo postane suha, radijalno sitno vlaknasta, ispucana, ljuskava, svijetlosmeđ do tamnosmeđ ili sivo-smeđ, ponekad je s maslinastom nijansom, po suhom je vremenu je nešto svjetliji, vodenast, ubrzo postane nešto svjetliji, rub je tanak, ispucan i lagano prozirno narebran.
Stručak: 2-6 cm visok i 0.8-1.8 cm debeo, valjkast je ili često postranično stisnut, uglavnom je zašiljen na bazi, šupalj, gladak, bez dekoracije ili je lagano crtast, malo je svjetlije boje od klobuka, bjelkast, krem ili žućkasto-smećkast, prema dnu je smećkast.
Listići: Rijetki, široki, debeli, razmaknuti, trbušasti, na bazi su poprečno povezani žilicama, za stručak su prirasli s kukicom, najprije su bijeli, a kasnije su sivkasto-smeđi.
Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 7-10 x 4-6 µm, Q = 1.4-2.2, Qav = 1.8; otrusina je bijela.
Meso: Tanko, lomljivo, malo vlaknasto, vodenasto, bjelkasto, na prerezu ne pocrveni; miris je tipično vrlo jak i neugodan po dušičnoj kiselini ili kloru, poput klorirane vode u bazenu, a okus je blag.
Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do studenog, kao saprofit tla na suhim negnojenim travnjacima, po šumskim livadama i parkovima, rijetko i na pješčarskim staništima. U Hrvatskoj je poznata sa šest lokaliteta, u okolici Crnog Luga u Gorskom kotaru, na otoku Krku i na sjevernom Velebitu.
Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11
Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA
Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.
Napomena: Rijetka je vrsta, karakteristično ispuca, smatra se nejestivom zbog neugodnog mirisa po amonijaku ili dušičnoj kiselini. Slične su crveneća vlažnica (Hygrocybe ingrata), kojoj meso na prerezu i listići postanu crvenkasti, te svijetlosmeđa vlažnica (Cuphophyllus fornicatus), kod koje je meso bez mirisa. Ostale slične vlažnice su smeđo-sive boje, bez mirisa, imaju mazavi klobuk i stručak, kao primjerice sluzava vlažnica (Gliophorus irrigatus). Slične su i neke vrste iz roda vitezovki (Tricholoma), koje obično imaju tanje i gušće listiće, te ne mirišu na dušičnu kiselinu ili klor.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 983. Salitrena vlažnica (Hygrocybe nitratus (Pers. ex Fr.) Karsten); Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Dušična vlažnica (Hygrocybe nitrata (Pers.) Wünsche)
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.



Prirodoslovni muzej - Split