 |
|
|
Neohygrocybe nitrata - created in Finland by Stefan Jakobsson |
 |
 |
|
DUŠIČNA VLAŽNICA
Neohygrocybe nitrata (Pers.) Kovalenko
Sinonimi:
Taksonomija (GBIF ID 2538440): Carstvo: Fungi / Koljeno: Basidiomycota / Razred: Agaricomycetes / Red: Agaricales / Porodica: Hygrophoraceae / Rod: Neohygrocybe
Etimologija: nitratus = nitratni. Po mirisu po salitri.
Engleski naziv: Nitrous Waxcap
Klobuk: 3-7 (9) cm širok, tankomesnat, prvo je zvonoliko-konveksan pa se raširi ili malo ulegne; svijetlosmeđ do tamnosmeđ ili sivo-smeđ, ponekad je s maslinastom nijansom, po suhom je vremenu je nešto svjetliji, vodenast, ubrzo postane suh, ispucano-ljuskav i nešto svjetliji, sitno je radijalno vlaknast, rub je tanak, ispucan i lagano narebran zbog prozirnosti kožice.
Stručak: 2-5 (6) cm visok i 0.8-1.4 (1.8) cm debeo, valjkast je ili često postranično stisnut, gladak, uglavnom je zašiljen na bazi, bez dekoracije ili je lagano crtast, lomljiv, šupalj; malo je svjetlije boje od klobuka, bjelkast, krem ili žućkasto-smećkast, prema dnu je smećkast.
Listići: Rijetki, široki, debeli, razmaknuti, trbušasti, poprečno su povezani, za stručak su prirasli s kukicom; najprije su bijeli, a kasnije su sivkasto-smeđi.
Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 7-10 x 4-6.5 µm; otrusina je bijela.
Meso: Tanko, lomljivo, malo vlaknasto, vodenasto, bjelkasto, na prerezu ne pocrveni; miris je tipično vrlo jak i neugodan po dušičnoj kiselini ili kloru, poput klorirane vode u bazenu, a okus je blag.
Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do studenog, kao saprofit tla na suhim travnjacima kojima se neintenzivno gospodari, šumskim livadama i parkovima, rijetko i na pješčarskim staništima. U Hrvatskoj je poznata sa šest lokaliteta, u okolici Crnog Luga u Gorskom kotaru, na otoku Krku i na sjevernom Velebitu.
Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11
Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA
Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.
Napomena: Rijetka je vrsta, karakteristično ispuca, smatra se nejestivom zbog neugodnog mirisa po amonijaku ili dušičnoj kiselini. Rijetka je vrsta iz roda vlažnica koja nije jestiva. Slična je svijetlosmeđa vlažnica (Cuphophyllus fornicatus) koja je bez mirisa. Ostale slične puževice su smeđo-sive boje, bez mirisa, imaju mazavi klobuk i stručak, primjerice sluzava vlažnica (Gliophorus irrigatus).
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 983. Salitrena vlažnica (Hygrocybe nitratus (Pers. ex Fr.) Karsten); Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Dušična vlažnica (Hygrocybe nitrata (Pers.) Wünsche)
Prirodoslovni muzej - Split
