|
Hygrocybe cantharellus - created in Finland by Petri Roponen |
![]() |
![]() |
|

LISIČASTA VLAŽNICA
Hygrocybe cantharellus (Fr.) Murrill
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Hygrophoraceae >
Rod: Hygrocybe >
Vrsta: Hygrocybe cantharellus (Schwein.) Murrill (GBIF ID 2538595)
Etimologija: Po sličnosti s lisičicama (Cantharellus). Engleski naziv: Goblet Waxcap Klobuk: 1-4 cm širok, najprije je zvonolik ili konveksan, kasnije je izravnat i ulegnut na sredini, na kraju je lijevkast, nikad nije stožast, sitno je ljuskav (koristiti ručno povećalo), voštan, crven do narančast, rub je nešto svjetliji, u starosti je izvrnut, narebran. Stručak: 2-6 cm visok i 2-3 mm debeo, tanak, najprije je šupljikav pa šupalj, lomljiv, zakrivljen, boje je klobuka, narančasto-crven ili zlatnožuto-narančast, narančasto ljuskav na žutoj ili crvenkastoj osnovi, na bazi je sužen i svjetliji, bijelo maljav. Listići: Razmaknuti, uski, dugo se spuštaju po stručku, izmiješani su s lamelulama, najprije su bjelkasti, kasnije su žućkasti, a često su i s narančastom ili crvenkastom nijansom. Spore: Eliptične, prozirne, 7.5-11.5 x 5-9 µm; otrusina je bijela. Meso: Veoma je tanko, lomljivo, vodenasto, žućkasto ili narančasto; miris nije izražen, a okus je malo neugodan. Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, od lipnja do studenog, kao saprofit tla na suhim negnojenim travnjacima, rjeđe po močvarama, tresetištima, pješčarskim staništima i u svijetlim miješanim i bjelogoričnim šumama. U Hrvatskoj je poznata sa sedam lokaliteta, u kontinentalnom dijelu zemlje: na planini Medvednici, na Žumberačkom gorju, na sjevernom Velebitu i u okolici Crnog Luga u Gorskom kotaru. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11 Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti. Napomena: Ova je puževica mala rastom i crvene ili narančasto-crvene boje. Prepoznatljiva je po listićima koji se dugo spuštaju po stručku koji podsjećaju na vrste iz roda lisičica po čemu je i dobila ime. Lako se zamijeni s mahovinskom vlažnicom (Hygrocybe turunda) i cretnom vlažnicom (Hygrocybe coccineocrenata), koje ima sivo-crne ljuskice po površini klobuka, te skerletnorebrastom vlažnicom (Hygrocybe substrangulata), koja ima donekle uske listiće i spore koje su obično sa središnjim suženjem.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Lisičasta vlažnica (Hygrocybe cantharellus (Schwein.: Fr.) Murill)
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.



Prirodoslovni muzej - Split