|
ARIŠOVA KRASNICA
Russula laricina Velen.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula laricina Velen. (GBIF ID 6016725)
Etimologija: larix, laricis (lat.) = ariš. Po staništu. Klobuk: 3.5-7 cm širok, najprije je kuglast, zatim je konveksan, kasnije je raširen i ulegnut na sredini, nepravilan ili režnjast, vlažan i sjajan kada se ubere, vrlo je rijetko suh, kožica se guli 1/2 promjera, vrlo je promjenjive boje, ružičasto-ljubičast, vinskicrven do crveno-ljubičast, sredina je ponekad crnkasta ili teži maslinastozelenim tonovima ili je potpuno smeđ ili sivo-smeđ, rub je valovit i jasno narebran. Stručak: 3.5-6.5 cm visok i 0.8-1.4 cm debeo, valjkast ili batinast, ispunjen mekanom, pamučastom srži, bjelkast, u vlažnim uvjetima postaje pepeljastosiv, po suhom vremenu može biti sa oker-smeđim mrljama, naboran. Listići: Gusti, trbušasti, prirasli ili zaokruženi uz stručak, lomljivi, žućkasti. Spore: Široko su eliptične, sa tupim, stožastim su bradavicama visokim 0.8-1 µm, djelomično povezanim tankim spojnim linijama ili grebenima koji tvore nepotpuni mrežasti uzorak, 6.5-9.5 x 6-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 36-50 x 10-13.5 µm, cheilocistide su vretenaste, sa zaobljenim produžetkom, 36-50 x 9-13 µm, kožica klobuka sastoji se od valovitih dlačica širokih oko 3-5 µm i relativno brojnim dermatocistidama, podijeljenih na 0-3 segmenta, najduži je valjkast i s više podsegmenata, a najkraći batinast, s truhom širokim 4-8 µm; otrusina je žuta (IVb-d). Meso: Umjereno je čvrsto, bijelo, u vlažnim uvjetima postane sivkasto; miris nije izražen ili je blag na voće, a okus je slatkast ili jedva primjetno ljutkast u listićima. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane svijetlo sivkasto-ružičasto, sa formalinom svijetloružičasto, a reakcija u dodiru s gvajakolom je pozitivna, manje je ili više brza i intenzivna, ali je ponekad slaba i spora. Stanište: Raste u ljeto i jesen, u crnogoričnim šumama, u simbiozi sa raznim crnogoričnim drvećem, obično arišom, smrekom ili srebrnom jelom, obično na višim planinskim predjelima. Doba rasta: 8, 9, 10 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete. Napomena: Na istom staništu raste gotovo identična mekana krasnica (Russula nauseosa), koja je nešto manjih dimenzija, a meso joj ne posivi tako izraženo. Crnogorična krasnica (Russula sapinea), vremenom postaje upadljivo žuto-smeđa i ima mnogo svjetliju otrusinu.
DNA sekvenca:
Prirodoslovni muzej - Split
