KOVRČASTA CJEPAČA

Inocybe cincinnata (Fr.) Quél.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Inocybaceae > Rod: Inocybe > Vrsta: Inocybe cincinnata (Fr.) Quél. (GBIF ID 8863729)

Etimologija: cincinnatus (lat.) = neodređeno kovrčast. Po čehama na klobuku.

Engleski naziv: Collared Fibrecap

Klobuk: 1-2 cm širok, isprva je stožasto-konveksan, kasnije je konveksan do izravnato-konveksan, ponekad izravnat, nije ili je samo nejasno ispupčen, površina je ljuskava, nekad je sa stršećim ljuskama, osobito na rubu, prema rubu više vlaknasto-ljuskava, ostaci ovoja nisu prisutni, tamnosmeđ na sredini, nešto je svjetliji na vanjskoj polovici, blizu ruba je s ljubičastom nijansom, rub je podvijen u mladosti, zatim se izravna, ponekad je resast.

Stručak: 2-5 cm visok i 1-3 mm debeo, čvrst, valjkast, slabo je batinasto zadebljan na bazi, nije gomoljast, na vrhu je gotovo gladak do sitno dlakav, ispod je ubrzo gladak, ali na donjoj trećini s nepravilnim, prilično tamnosmeđim ljuskicama, često izraženim, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, ljubičast do svijetlo sivkasto-ljubičast, osobito na gornjem dijelu, ponekad se ljubičasta nijansa proteže do baze, uglavnom je sivkasto-žućkast na donjem dijelu.

Listići: Umjereno su gusti, 20-35 ih dopire do stručka, široki su 1.5-4 mm, trbušasti ili ne, prilično su široko do usko prirasli, ponekad su gotovo slobodni, sivkasto-žuti do sivkasto-smeđi ili žućkasto-smeđi, u mladosti su s nejasnom ljubičastom nijansom, oštrica je resasta do gotovo pahuljasta, uglavnom je smeđa, a ponekad gotovo bjelkasta.

Spore: Eliptične do gotovo bademaste, stožaste na jednom kraju, glatke, 7-10 x 4.5-6 µm, Q = 1.4-1.9, bazidije su 4-sporne, 25-31 x 7-10 µm, pleurocistide su 52-86 x 10-20 µm, usko su valjkaste do gotovo vretenaste, nisu ili su jedva oblika boce, bezbojnih do žuto-zelenkastih i debelih stijenki, debljine do 3 µm, s vršnim su kristalima, brojne, cheilocistide su na kraju slične pleurocistidama, prilično su brojne, paracistide su kruškolike, često su malo zadebljanih stijenki i smeđe inkrustirane, ponekad su tankih stijenki i bezbojne, brojne, caulocistide su odsutne ili prisutne samo na krajnjem vrhu, u manje od 2 mm, slične su cheilocistidama, ubrzo formiraju usku međuzonu prilično slabo izraženih caulocistoidnih hifa, ponekad su s blago zadebljanom, smeđom stijenkom; otrusina je smeđa.

Meso: Tanko, vlaknasto, ljubičasto do sivkasto-ljubičasto u gornjem dijelu stručka i neposredno iznad listića, postaje bjelkasto; miris nije izražen ili je blag na zemlju ili slabo kiseo, a okus nije izražen.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do studenog, u skupinama, u bjelogoričnim šumama, na travnjacima i po stazama, u simbiozi uglavnom s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, hrastom, grabom ili lijeskom, ali i crnogoričnim drvećem, najčešće borom ili smrekom, a u planinskim područjima planinskim borom (Pinus mugo) i topolistnom vrbom (Salix retusa), na donekle vapnenastom tlu. Primjerke na slici snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Koprivnica.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: SMRTNO OTROVNA - Većina je autora navodi kao smrtno otrovnu vrstu.

Napomena: Karakteristična je po paracistidama s donekle zadebljanim, smeđe inkrustiranim stijenkama, ali ponekad su i s bezbojnim, tankim stijenkama. Javljaju se i međuvarijante. Ova je ova značajka manje važna i ne opravdava prepoznavanje ovih varijanti kao formalnih vrsta. Paralelne varijacije ove značajke mogu se uočiti kod Inocybe cincinnata var. major.

DNA sekvenca: prikaži

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.