Ključ Hygocyboida

Ključ za vlažnice (Hygocyboide s.l.) - 124 vrste

Stručak je izraženo pahuljast na vrhu, klobuk je u pravilu prekriven sa sluzi, raste ektomikorizno.

Ključ A - vlažnice koje crne

Listići su kasnije često narančasti do crvenkasti, polako crvene od baze prema oštrici, prosječni Q spora je 2-2.2.

/Klobuk je 2-8 cm širok, najprije je jajolik, po vlažnom je vremenu mazav, svilenasto-vlaknast, radijalno se raspucava, žut, žuto-smeđ, crven, karmincrven, crveno-narančast ili tamnocrven , na dodir najprije postane crveniji pa zatim pocrni, i u starosti lagano crni; stručak je 3-5 cm visok, na bazi je zaokružen, ižlijebljen, uzdužno je vlaknast, žut, ružičast, žuto-narančast ili crvenkasto-smeđ, na dodir ili na prerezu pocrni; listići su trbušasti, prirasli ili su malo odmaknuti od stručka, izmiješani su s mnogo lamelula, najprije su žuti, oštrica je u starosti valovita; spore su valjkaste do eliptične, 10-12.5 x 5-6 µm, Q = 1.6-2.7, otrusina je bijela; meso je žuto, ispod kožice klobuka i na prerezu je svijetloružičasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na obalnim pješčanim nanosima s niskom travom, pješčanim staništima, na pjeskovitome tlu u mahovini i rijetkoj travi./

Meso na prerezu najprije postane sivo-ljubičasto pa crno, površina klobuka je crveno-narančasto vlaknasta.

/Klobuk je 2-8 cm širok, stožast, oštro je ispupčen, žut, žuto-narančast, narančast ili narančasto-crvenkast, i pri laganom dodiru ubrzo pocrni; stručak je 5-8 x 0.3-1.2 cm, vlaknast, žuto-narančast ili žuto-zelenkast, na bazi je bjelkast, brzo pocrni; listići su široki, tanki, najprije su prirasli uz stručak pa slobodni, limunastožuti su ili nešto svjetliji, u starosti pocrnu; spore su eliptične, 8-12 x 5.6-7.5 µm, otrusina je bijela; meso je žućkasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na negnojenim travnjacima, parkovima, vrtovima i šumskim proplancima u travi, česta je vrsta na krškim područjima./

Meso na prerezu odmah postane crno, površina klobuka je gola, bez dekoracije.

/Klobuk je 2-6 cm širok, prvo je stožast, nije mazav, gladak, po suhom je vremenu sjajan, često je nepravilan i rascijepljen, žuto-crvenkast, žuto-narančast ili narančasto-crvenkast, na dodir pocrni; stručak je 5-9 x 0.5-1.5 cm, ljuskav, vlaknasto brazdast, na vrhu je sumporastožut, a prema dolje je žuto-narančast, u starosti, nakon mraza ili trljanjem potpuno pocrni; listići su široki, trbušasti, debeli, razmaknuti, prirasli, skoro su slobodni; najprije su bjelkasti pa zatim blijedožuti ili zelenkasti, na kraju su crnkasti, oštrica je žućkasta; spore su eliptične, 8.5-12 x 5-8 µm, Q = 1.3-2.2, Qav = 1.5-1.9, otrusina je bijela; meso je svijetložuto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na negnojenim travnjacima, po vrtovima, vlažnim pašnjacima, parkovima, kamenolomima, dinama, grmljacima i uz šljunčane ceste./

Hygrocybe conica s.l.

Ključ B - sluzave vlažnice - klobuk i stručak su s debelim slojem sluzi, neke vrste su također sa sluzavom oštricom listića

Listići se jasno spuštaju po stručku, oštrica listića je sluzava.

Plodna tijela su žuta, miris je ugodan, spore su prosječno šire od 5 µm.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je jako sluzava, svijetložut, limunastožut, zlatnožut, žuto-narančast, narančast ili narančasto-crven, po suhom vremenu izblijedi, rub je znakovito prozirno narebran; stručak je 3-5 cm visok, valjkast, šupalj, sjajan, gladak, mramoriran, sluzav, svijetložut, limunastožut, zlatnožut ili svijetlonarančast, svjetliji je od klobuka; listići se spuštaju po stručku, izmiješani su s kratkim lamelulama, u mladosti su svijetložuti ili zlatnožuti, kasnije su žuto-narančasti, oštrica je sa sluzavom niti; spore su eliptične, 6.5-9 x 5-7.5 µm, otrusina je bijela; meso je vodenasto, svijetložuto, okus je blag; raste na negnojenim travnjacima, u parkovima i vrtovima, na mjestima bogatim mahovinom./

Plodna tijela su uglavnom žuto-narančasta do crvenkasto-smeđa, miris je izraženo neugodan na spaljenu gumu, spore su prosječno uže od 5 µm.

/Klobuk je 1-3 cm širok, jako je sluzav, sjajan, može biti krem-narančast, žuto-narančast, žuto-smeđ, crvenkasto-smeđ ili maslinasto-smeđ, kod nekih varijeteta može biti i potpuno žut, rub je po vlažnom vremenu prozirno narebran; stručak je 4-7 x 0.4-0.5 cm, gladak, sjajan, jako je sluzav, uzdužno je vlaknast, žut do žuto-narančast, na vrhu je uglavnom sivkasto-ljubičast do maslinast; listići su tanki, mekani, kratko se spuštaju po stručku, bjelkasti, sivkasto-zelenkasti, žućkasto-narančasti ili ružičasto-narančasti, rub oštrice je sa sluzavom niti; spore su eliptične, 5-8.5 x 3.5-5 µm, otrusina je bijela; meso je vodenasto, žućkasto do žuto-narančasto, okus je blag; raste na negnojenim travnjacima, pašnjacima, grmljacima, u blizini šuma i na šumskim čistinama na mahovini, te po pustarama, na prilično kiselim tlima./

Klobuk je smeđ, siv ili sivo-smeđ, listići su bjelkasti ili sivkasti.

/Klobuk je 1-4 cm širok, gladak, jako je sluzav, kožica je spojena s listićima, često je dosta tamniji, ali također i izblijedi, mjestimično je sa svjetlijim mrljama, rub je vijugav i rastrgan; stručak je potpuno sluzav, mazav, gladak, uvijek je šupalj, sivkast ili sivo-smeđ; listići su široki, na bazi su spojeni poprečnim žilicama, izmiješani su s lamelulama, izrezani su uz stručak, ali nisu silazeći, prirasli, oštrica je ravna, oštrica nije sluzava; spore su eliptične, 6.5-8 x 4.5-5 µm, otrusina je bijela; meso je svijetlosivo ili sivo-smeđe, lomljivo, miris nije izražen, a okus je blag; raste na suhim negnojenim  travnjacima, po pašnjacima, parkovima, močvarama, travnatim šumskim čistinama, rijetko na pješčarskim staništima i u bjelogoričnim šumama, voli glinenasto i vapnenasto tlo./

Vrh stručka je zelen, a klobuk je žut do zelen.

/Klobuk je 1-5 cm širok, površina je jako sluzava, u mladosti je uglavnom zelen ili žuto-zelenkast, kasnije narančasto-zelen, žuto-smeđ, žut, a vrlo rijetko crvenkasto-zelen, u starosti izgubi boju i izblijedi, rub je izraženo prozirno narebran; stručak je 5-7 x 0.3-0.8 cm, sjajan, mazav, prekriven je zelenom sluzi, u mladosti je zelenkast, kasnije je više ili manje žut ili žuto-narančast; listići su široki, prirasli, žućkasti, žuto-zeleni ili narančasti, u blizini mesa klobuka su zeleni, oštrica je žuta, nije sluzava; spore su eliptične, 7-9.5 x 5-6 µm, otrusina je bijela; meso je vodenasto, žućkasto ili zelenkasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na suhim negnojenim travnjacima, pašnjacima, uz rubove šuma, po šumskim putevima i parkovima./

Prosječni Qav spora je 1.7-2.1, svi dijelovi su žuti do narančasti ili rjeđe crveni (pogledati sinonim Hygrocybe glutinipes var. rubra).

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je dosta sluzava, gladak, najprije je žut ili žuto-narančast, zatim je žuto-okerast ili crven, rub je uzdignut i nepravilan, te prozirno narebran do 1/2 promjera; stručak je 3-6 x 0.3-0.7 cm, površina je sluzava, svijetložut, zlatnožut, žuto-zelenkast, prema dnu je nešto svjetliji; listići su prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, najprije su bjelkasti, kasnije su žućkasti, oštrica je glatka i nije sluzava; spore su eliptične, 7-10 x 4-5 µm, otrusina je bijela; meso je žućkasto, miris je ugodan, a okus je blag; raste na negnojenim travnjacima, pašnjacima, parkovima i šumskim čistinama bogatim mahovinom, te u grmljacima, uglavnom na glinenastom tlu./

Stručak je bijel do žućkast, na vrhu je često ljubičaste, ružičaste ili crvenkaste nijanse klobuka i listića.

/Klobuk je 1.5-5.5 cm širok, ponekad postane radijalno izbrazdan ili rascijepljen, ljepljiv, sa želatinoznom, sluzavom opnom, vodenast , prvo je crveno-ljubičast do ljubičasta s ružičastim područjima, tamnocrven ili crveno-smeđ, ponekad je ljubičasto-smeđ, kasnije postaje svjetliji i ružičast, osobito oko ruba koji također može razviti žute ili žuto-smeđe nijanse, osušen je karakteristično svijetlonarančast do crvenkasto-ružičast; rub je isprva podvijen, kasnije se izravna, slabo je do jako prozirno narebran do 1/2 promjera; stručak je 1.5-7 x 0.5-1.5 cm, batinasto je zadebljan na bazi, obično nešto manje sluzav od klobuka, ponekad je s ljubičastim mrljama; listići su trbušasti, izmiješani su s lamelulama, uglavnom su usko prirasli, na bazi su poprečno povezani žilicama, iste su ljubičaste boje klobuka na bazi, postaju svjetliji prema oštrici, ponekad su sa žutim ili narančastim nijansama, oštrica nije sluzava; spore su eliptične, 7-9.5 x 5-6 μm, Qav = 1.5, otrusina je bijela; meso je ljubičasto, u stručku je bijelo, miris i okus nisu izraženi; raste na negnojenim travnjacima, pašnjacima i grobljima./

Svi dijelovi gljive su slične ružičasto-smeđe do narančasto-smeđe boje.

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, površina je prekrivena debelim slojem sluzi, vodenasta, rub je svjetliji, ponekad je s narančastim nijansama, osušen je tamnonarančast, rub je jače ili slabije prozirno narebran do 1/2 promjera; stručak je 1.2-6 x 0.2-0.8 cm, obično je nešto manje sluzav od klobuka, na vrhu je boje klobuka, na donjem je dijelu svjetliji, na bazi je ponekad narančast; listići su trbušasti, izmiješani su s lamelulama, uglavnom su usko do široko prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, na bazi su poprečno povezani žilicama, postaju svjetliji prema oštrici, oštrica nije sluzava; spore su eliptične, 6.5-9 x 4-6 μm, Qav = 1.5-1.6, otrusina je bijela; meso je smećkasto do narančasto, u stručku je bijelo, miris i okus nisu izraženi; raste na nepognojenim travnjacima i pašnjacima, na golom tlu u blizini mahovina, na kiselom do neutralnom tlu./

Ključ C - toplo obojene vlažnice - klobuk, stručak ili listići su toplih boja (žuta, narančasta, crvena, ružičasta, zelena ili ljubičasta), površina je suha do ljepljiva

Plodno tijelo je barem djelomično ružičasto do ljubičasto.

Plodno tijelo je bez tih boja.

Raste na krupnijim drvnim ostacima crnogoričnog drveća, listići su ružičasto-ljubičasti do ljubičasti.

/Klobuk je 1-3 cm širok, pupčast na sredini, ljepljiv, gladak, ponekad je vodenast u starosti, žućkast, žućkasto-narančast, žućkasto-zelenkast do smećkast, u starosti izblijedi do sivkaste boje, rub je prvo podvijen, kasnije je izravnat, režnjast do rastrgan, prozirno je narebran do 3/4 promjera; stručak je 20-35 x 1.5-3 mm, gladak, ljubičasto-smeđ, žućkasto-ljubičast ili žuto-zelen, u mladosti ili starosti je također sivkast, baza je često žive plavo-ljubičaste boje; listići su rijetki, debeli, spuštaju se po stručku, 24-28 ih dopire do stručka, svjetliji su prema oštrici, na kraju su s ljubičasto-sivim odsjajem; spore su eliptične, 6.8-8.8 x 3.2-4.4 µm, Me = 7.7 x 3.9 µm, Q = 1.64-2.5, Qav = 1.97, otrusina bijela; meso je bjelkasto do žućkasto, u bazi je izraženije žućkasto, miris i okus nisu izraženi; raste u planinskim crnogoričnim ili miješanim šumama bukve, smreke i jele, na vlažnim mjestima./

Chromosera cyanophylla

Klobuk je šiljasto ispupčen na sredini i često radijalno rascijepljen na režnjeve.

/Klobuk je 2-6 cm širok, zvonolik do stožast, šiljasto je ispupčen na sredini, površina je slabo mazava i ljepljiva, vodenasta, svilenasto-vlaknasta, ružičast, ružičasto-ljubičast do ljubičast, rub je tanak, malo je narebran, najprije je podvijen, kasnije je izravnat i izvrnut, radijalno se rascjepljuje na režnjeve; stručak je 5-10 x 0.4-1 cm, lomljiv, ponekad je uvijen, šupalj, bijel, s ružičastom je nijansom, na bazi je žut; listići su rijetki, malo su trbušasti, debeli, prirasli su na stručak ili slobodni, svijetloružičasti; spore su eliptične, 6-9.5 x 4-7 µm, Q = 1.2-1.8, otrusina je bijela; meso je tanko, u sredini je klobuka lagano ružičasto, a u stručku je bjelkasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na suhim negnojenim travnjacima, pašnjacima, po parkovima, grobljima i u planinskim predjelima, često na glinenastom ili vapnenastom tlu./

Plodno tijelo je u cjelosti ljubičasto do plavo-ljubičasto, klobuk je širok 3-6 mm, listići su dosta široko razmaknuti, obično ih manje od 16 dopire do stručka.

/Klobuk je gladak, nešto je tamniji na sredini, vodenast, blijeđenjem sredina ostaje tamnija, rub je blago podvijen u mladosti, kasnije je prozirno narebran do 2/3 promjera; stručak je 1-1.6 cm visok, gladak, suh, tamnije je boje od klobuka; listići su rijetki, vrlo su široko razmaknuti, debeli, spuštaju se po stručku, ružičasto-ljubičasti, svjetliji su od površine klobuka, sa slabim su poprečnim žilicama na bazi, koje su vidljive kod zrelih primjeraka; spore su eliptične, rjeđe su gotovo kuglaste, 6.5-10.5 x 4.5-7 µm, Qav = 1.5, otrusina je bijela; meso je smeđe, sa slabom je ljubičastom nijansom, miris i okus nisu izraženi; raste uz rubove šuma, u otvorenim područjima, kao i u bjelogoričnim šumama, osobito bukve i kestena, izravno na mahovinom prekrivenom tlu i u otpalom lišću, voli blago kisela ili vapnenasta i glinenasta tla./

Chromosera viola

Spore su prosječno velike oko 10 x 6 µm.

/Klobuk je 0.5-3 cm širok, suh i bez sjaja, isprva je ljubičast, žućkast ili narančasto-smeđ, kasnije je ljubičast, ljubičasto-smeđ, sivkasto-ljubičast, svijetložut, žućkasto-smeđ ili takvih izmiješanih boja, rub je žućkast i često narebran, krem ​​do sivkasto-ljubičast kada izblijedi, rub je prvo podvijen, kasnije se izravna; stručak je 10-40 x 1-3 mm, u mladosti je ljepljiv, ubrzo je suh i bez sjaja, na dnu je bjelkasto ili ljubičasto pahuljast, ružičasto-ljubičast do ljubičast, osobito na vrhu, ostali je dio žućkast, sivkast ili smeđ; listići su rijetki, više se ili manje spuštaju po stručku, žuti, oker do narančasti, često su sa svijetloljubičastom nijansom, oštrica je suha; spore su eliptične do jajolike, ponekad su bademaste s jednom konkavnom stranom ili blago sužene s frontalne strane, 8-12 x 5-7 μm, Q = 1.1-2.7, Qav = 1.4-1.8, otrusina bijela; meso je žućkasto do narančasto-smeđe, miris i okus nisu izraženi; raste po tresetištima ili vlažnom kamenitom tlu, čak i na većim nadmorskim visinama./

Spore su prosječno velike oko 6.5 x 4.5 µm.

/Klobuk je 1-2 cm širok, vrlo je mazav, žut, ubrzo izblijedi u oker boju, uz rub je blago ljubičast i prozirno narebran; stručak je 3-5 cm visok, gladak, mazav, svijetlo ružičasto-ljubičast, na bazi je bjelkast do žućkast; listići su rijetki, malo se spuštaju po stručku, najprije sivkasti, poslije svijetloljubičasti i s oker nijansom; spore su eliptične, 5-8 x 3.5-5.5 µm, Q = 1.2-2.2, otrusina bijela; meso je bjelkasto do sivkasto, vodenasto, miris i okus nisu izraženi; raste u niskim grmljacima i na negnojenim travnjacima, u blizini vrijeska./

Površina klobuka se razlaže na sitne ljuskice, osobito na sredini i pri sušenju (koristiti ručno povećalo).

Površina klobuka je glatka.

Listići su zaokruženi uz stručak i usko prirasli.

Stručak je uzdužno vlaknast, klobuk je široko stožast i jako vlaknast sa sitnim stršećim ljuskicama, klobuk je žuto-narančast, narančast do crven, spore su 8-10 x 5-6.5 µm.

/Klobuk je 2-6 cm širok, površina je često radijalno raspucana, suha, od sredine prema rubu ubrzo izblijedi, rub je iskrivljen; stručak je 30-60 x 6-8 mm, svijetložut, žuto-narančast ili crvenkasto-narančast, na bazi je svjetliji; listići su rijetki, debeli, usko su prirasli sa zupcem, oštrica je često valovita i nazubljena, bjelkasti, zatim su žućkasti; spore su eliptične, otrusina je bijela; meso je lomljivo, vodenasto, bjelkasto, žuto do žuto-narančasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na suhim negnojenim travnjacima, po parkovima, livadama, često na višim nadmorskim visinama./

Stručak je gladak, klobuk je šiljasto stožast, plodna tijela su žuta do žuto-zelenkasta, spore su 9-12 x 5-7 µm.

/Klobuk je 2-5 cm širok, površina je sjajna, suha, nije sluzava, vodenasta, sitno ljuskava, izblijeđen je kremasto-žut, rub je radijalno raspucan i uzdignut; stručak je 30-70 x 5-12 mm, suh, vitak je i razmjerno visok, brazdast, žuto-zelenkaste je boje klobuka, prema dnu je sve svjetliji, bjelkast; listići su rijetki, široki, izmiješani su s lamelulama, zaokruženi su uz stručak, usko su prirasli, bijeli, kasnije su žućkasti ili zelenkasti; spore su eliptične, otrusina je bijela; meso je staklasto, svijetložuto do žućkasto-zelenkasto, na prerezu je nepromjenjivo, miris nije izražen, a okus je blag; raste kao saprofit tla na suhim negnojenim travnjacima./

Listići su široko prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku.

Listići se jasno spuštaju po stručku.

Spore su prosječno duže od 10 µm.

/Klobuk je 1-3 cm širok, gladak, sjajan, suh i sitno ljuskav (koristiti ručno povećalo), narančast do crven, rub je tanak, valovit i prozirno narebran; stručak je 30-50 x 2-4 mm, gladak, mazav, staklasto proziran, nešto je svjetliji od klobuka, žuto-narančast; listići su prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, svijetložuti, poslije su žuto-crveni, oštrica je svjetlija; spore su eliptične, uglavnom su sužene na sredini, 7-14.5 x 4-8.5 µm, otrusina je bijela; meso je vodenasto, žuto-narančasto, miris i okus nisu izraženi; raste na negnojenim travnjacima, pašnjacima, udubljenjima oko pješčanih nanosa i vlažnim grmljacima, obično uz vrbe, često u priobalnim područjima./

Spore su prosječno duge oko 9 µm, meso slabo miriše na češnjak (osobito ako se nekoliko minuta drži u zatvorenoj posudi).

/Klobuk je 1-3.5 cm širok, površina je sjajna, dlakava, sitno ljuskava, kasnije postaje gola, malo je naborana, žuto-narančast, narančast, narančasto-crven, rub je malo narebran; stručak je 10-50 x 2-4 mm, na vrhu je širi, sužava se prema bazi, površina je suha, vlaknasta, žuto-narančast, narančasto-crven do crven, na donjoj polovici je više narančast; listići su prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, žućkasti do žuto-narančasti, oštrica je obično svijetložuta; spore su eliptične, 8-10 x 5-7 µm, otrusina je bijela; meso je žućkasto ili narančasto, u klobuku je žuto-crvenkasto; raste po vlažnim šumama, na tresetištima, vlažnim terenima bogatim mahovinom ili travnatim terenima./

Neke spore su s prednje strane karakteristično kruškolike ili zaobljeno trukutaste sa širim dijelom na bazi, uglavnom su sužene na sredini poput kućišta za violinu.

/Klobuk je 1-4 cm širok, suh, sitno je ljuskav (koristiti ručno povećalo), ljuskice su boje klobuka ili nešto svjetlije, crveno-narančast do žuto-narančast, rub je tanak, valovit, prozirno narebran, često je svjetliji od sredine klobuka, žućkast; stručak je 10-35 x 2-4 mm, gladak, suh, šupalj, lomljiv, voštan, žut, narančast, crven ili narančasto-crven, baza je bijelo ili žuto-narančasto maljava; listići su rijetki, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, bijelo-žućkasti do narančasto-crveni, oštrica je svjetlija; spore su eliptične, 6-10 x 4-6.5 µm, otrusina je bijela; meso je vodenasto, žuto, u stručku je narančasto do žuto-narančasto; miris nije izražen, a okus je blag; raste uz rubove šuma i na planinskim negnojenim travnjacima./

Klobuk je širok 1.4-6.5 cm, stručak je debljine 3-18 mm.

/Klobuk je sitno ljuskav, ljuske su boje osnove ili svjetlije, ponekad je gladak, suh, žućkasto-narančast, narančast ili crvenkast, često je blago crven na sredini; stručak je 2.5-6 cm visok, gladak, ponekad je sitno vlaknast, suh, bez sjaja ili svilenkasto sjajan, zlatnožut, žut, žućkasto-narančast, narančast, ponekad je svjetliji pri vrhu; listići su rijetki, razmaknuti, trbušasti, široko su prirasli, lomljivi, ​svjetliji su od klobuka i stručka, u početku su gotovo bjelkasti, kasnije su žućkasti ili svijetlonarančasti, ponekad su s ružičasto-narančastom nijansom, oštrica je često svjetlija; spore su eliptične, 6.6-10.2 x 4.8-6.9 µm, Q = 1.3-1.9, Qav = 1.55, otrusina je bijela; meso je žućkasto, ponekad je narančasto ili narančasto-crveno u klobuku i bazi stručka, na prerezu je nepromjenjivo, miris i okus nisu izraženi; raste po pokošenim travnjacima i parkovima, na neutralnom do blago vapnenastom tlu./

Klobuk je širok 0.3-2.5 cm, stručak je debljine 2-4 mm.

/Klobuk je 0.3-2.5 cm širok, površina je vlaknasto ljuskava, suha, glatka, svijetlocrven do žuto-narančast, rub je u mladosti podvijen, kasnije je ravan ili blago podvijen, prozirno je narebran; stručak je 20-45 x 2-4 mm, vlaknast, narančasto-žut, baza je više žućkasta; listići su razmaknuti, prirasli su sa zupcem, žuto-narančasti ili narančasto-crveni; spore su eliptične, 7.5-9 x 5-7 µm, otrusina je bijela; meso je žuto-narančasto, tamnožuto, ispod kožice klobuka je narančasto, miris nije izražen, okus blag; raste na suhim negnojenim travnjacima, rjeđe u grmljacima i svijetlim šumama, uvijek na vapnenastom tlu./

Spore su prosječno kraće od 9.9 µm.

/Klobuk je 1-4 cm širok, na kraju je lijevkast, nikad nije stožast, sitno je ljuskav (koristiti ručno povećalo), voštan, crven do narančast, rub je nešto svjetliji, u starosti je izvrnut, narebran; stručak je 20-60 x 2-3 mm, boje je klobuka, narančasto-crven ili zlatnožuto-narančast, narančasto ljuskav na žutoj ili crvenkastoj osnovi, na bazi je sužen i svjetliji, bijelo maljav; listići su razmaknuti, uski, dugo se spuštaju po stručku, izmiješani su s lamelulama, najprije su bjelkasti, kasnije su žućkasti, a često su i narančasti ili crvenkasti: spore su eliptične, 7.5-11.5 x 5-9 µm, otrusina je bijela; meso je vodenasto, žućkasto ili narančasto, miris nije izražen, a okus je malo neugodan; raste na suhim negnojenim travnjacima, rjeđe po močvarama, tresetištima, pješčarskim staništima i u svijetlim miješanim i bjelogoričnim šumama./

Klobuk je žut do narančast, čitava površina je često s tamnim sivo-smeđim ljuskama, raste na suhim negnojenim travnjacima.

/Klobuk je 1-3 cm širok, lijevkast, mazav i ljepljiv, ubrzo je suh, površina je s tamnim sivo-smeđim ljuskicama, rub je podvijen; stručak je30-60 x 2-4 mm, gladak, sjajan, šupalj, žut, žuto-narančast je ili narančast; listići su rijetki, spuštaju se po stručku, svijetložuti; spore su eliptične, 8-12.5 x 4.5-8 µm, otrusina je bijela; meso je žuto, miris nije izražen, a okus je blag./

Klobuk je narančasto-crven do crven, često je sa sivim do crnkastim ljuskama samo na sredini, raste na vlažnom tlu ili u tresetnoj mahovini.

/Klobuk je 1-3 cm širok, prilično je malen, ubrzo se raširi, ulegnut je na sredini i sa zaokruženim rubom, u starosti je lijevkast, površina je suha i ljuskava, ljuskice kasnije postaju sive do crne; stručak je 10-40 x 1-4 mm, voštan, gladak, šupalj, žućkast, žuto-narančast, crvenkast ili narančasto-crvenkast, nešto je svjetliji na bazi; listići su razmaknuti, kratko se spuštaju po stručku, izmiješani su s lamelulama, bjelkasti do žućkasti, svijetlo žuto-crvenkasti, samo u starosti malo požute, oštrica je bijela do kremasto-žuta; spore su eliptične, 8-13 x 5-8 µm, otrusina je bijela; meso je vlaknasto, žućkasto do narančasto-crvenkasto, miris nije izražen, a okus je blag./

Okus mesa je dosta gorak, a mnoge spore su s prednje strane gotovo trokutaste.

/Klobuk je 1-3 cm širok, kožica je priraštena i gola, u početku je ljepljiv, ubrzo je suh i fino baršunast, u mladosti je crven ili narančasto-crven, vremenom izblijedi, rub ubrzo požuti, jedva je podvijen pa se izravna, na kraju je često izvrnut, tanak i prozirno narebran; stručak je 3-5 cm visok, često je stisnut, gol, mazav, sjajan, narančasto-crvenkast, na bazi je bjelkast; listići su rijetki, prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, gotovo su 2 puta širi od mesa u klobuku, žuto-narančasti, crveni ili crvenkasto-narančasti, često su gotovo žuti; spore su skoro eliptične, 6.5-9 x 4-6 µm, Me = 7.7 x 5 µm, Q = 1.3-1.8, Qav = 1.54, otrusina je bijela; meso je vodenasto, u klobuku je žuto, a u stručku je narančasto, miris nije izražen, a okus je jako gorak; raste na negnojenim travnjacima, pašnjacima, močvarnim livadama i u grmljacima, u mahovini, na glinenastom ili vapnenastom tlu./

Okus mesa je blag.

Klobuk je žut do žuto-narančast.

Klobuk je narančast do crven.

Listići su široko prirasli ili se spuštaju po stručku.

Listići su skoro slobodni, usko prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku.

Spore su prosječno duže od 7.4 µm.

Spore su prosječno kraće od 7.4 µm.

Spore su prosječno kraće od 9 µm, meso miriše na med.

Spore su prosječno duže od 9 µm, miris mesa nije izražen.

/Klobuk je 0.3-3 cm širok, ljepljiv u mladosti, ubrzo postane suh i bez sjaja, žut, vodenast, izblijedi do svijetložute ili bjelkaste boje, rub je ponekad valovit ili nazubljen, nekad je kratko prozirno narebran; stručak je 5-35 x 1-4 mm, gladak, ljepljiv u mladosti, kasnije je suh i bez sjaja, svjetliji je od klobuka, svijetložut do prozirno bjelkast; listići su rijetki, široko su prirasli ili se spuštaju po stručku, ponekad su račvasti, isprva su žuti, u starosti su bjelkasti; spore su eliptične, jajolike ili bademaste, 7-13 x 4-7 µm, Q = 1.2-2.1, Qav = 1.6-1.9, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do žućkasto; raste u planinskim bjelogoričnim šumama i uz rubove šuma./

Chromosera citrinopallida

Spore su prosječno kraće od 5.7 µm, klobuk je svijetložut do žuto-smeđ.

Spore su prosječno kraće od 5.7 µm, klobuk je žut do žuto-narančast.

/Klobuk je 0.5-3 cm širok, vodenast, rijetko je crvenkastog tona, rub je prozirno narebran i blago nazubljen; stručak je 20-80 x 3-9 mm, žućkast je do žućkasto-narančast, u početku je narančasto-crvenkast na dnu, poslije je čitav narančasto-crvenkast, na bazi je bijelo maljav zbog micelija; listići su rijetki, dugo se spuštaju po stručku, bijeli do žućkasti, nekad su narančasti na bazi; spore su eliptične, 5-8.5 x 3.5-5 µm, otrusina je bijela; meso je tanko, gotovo da i ne postoji, bjelkasto ili žućkasto, miris i okus nisu izraženi; raste na vlažnim negnojenim travnjacima, pašnjacima i u šumama, u mahovini./

Q spora je manji od 1.75.

/1-5 cm širok, površina je glatka, nije vodenasta (ili slabo), po vlažnom je vremenu ljepljiva, limunastožut, žuto-okerast, rijetko je žuto-narančast ili narančasto-crvenkast, ujednačeno je obojen, rub je prozirno narebran skoro do 1/2 promjera; stručak je 2-7 cm visok, gladak, suh ili je lagano ljepljiv, sitno je ljuskav pri vrhu, žut, limunastožut, rijetko je žuto-oker ili žuto-narančast, na bazi je često svjetliji; listići su razmaknuti, izmiješani su s lamelulama različite dužine, prilično su široki, skoro su trbušasti, oštrica nije ravna, upadljivo su suženi uz stručak, kratko se spuštaju po stručku sa zupcem, na bazi su bijeli, ali polako postaju svijetlo limunastožuti. Spore su eliptične, 7-10.5 x 4-6.5 µm, Q = 1.3-1.8, Qav = 1.6, otrusina je bijela; meso je svijetložuto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na negnojenim travnjacima, livadama, parkovima s niskom travom, rjeđe po grmljacima i vlažnim šumama./

Miris mesa je neugodan na lisne uši ili pokvarena jaja.

/Klobuk je 2-7 cm širok, kožica je bez sjaja, suh ili gotovo suh, gladak, može biti limunastožut, sumporastožut, žuto-narančast, narančast, narančasto-crven ili maslinasto-smećkast, u starosti i po vlažnom vremenu je zbog prozirnosti kožice vrlo slabo narebran; stručak je 2-6 x 0.4-1.5 cm, gladak, suh, uzdužno je vlaknast, žut ili žuto-narančast; listići su rijetki, razmaknuti, široki, trbušasti, oštrica je valovita, na bazi su poprežno povezani žilicama, prirasli su za stručak ili se veoma kratko spuštaju po stručku sa zupcem, najprije su žuti, poslije su žuto-narančasti, intenzivnije su obojeni od klobuka i stručka; spore su eliptične, uglavnom su sužene na sredini, 7-11 x 4-6 µm, Q = 1.6-2.1, Qav = 1.8, otrusina je bijela; meso jelimunastožuto ili žuto-narančasto, miris je neugodan na lisne uši ili sapun, po nekim autorima na pokvarena jaja, a okus nije izražen; raste na negnojenim travnjacima, po šikarama i u vlažnim bjelogoričnim šumama./

Spore su prosječno duže od 10 µm ili kraće od 6.9 µm.

Spore su prosječno duge oko 11.2 µm, klobuk je karakteristično dvobojan, narančast na sredini, a žut prema rubu.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je suha ili sluzava i ljepljiva, voštana, limunastožut ili žuto-narančast, rub je često prozirno narebran; stručak je 4-8 x 1 cm, suh, uzdužno je vlaknast, limunastožut ili žuto-narančast, na gornjem je dijelu žućkast, baza je uvijek nešto svjetlija, bjelkasta do žuta; listići su skoro slobodni, trbušasti, razmaknuti, izmiješani su s lamelulama, žućkasti, limunastožuti ili žuto-narančasti, nešto su svjetliji od klobuka, oštrica je često svijetložuta, nazubljena i valovita; spore su eliptične, 10-12.5 x 4.5-6.5 µm, Qav = 1.9, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do svijetlokrem u klobuku, a kremasto-žuto do svijetložuto u stručku, miris je ugodan na boje, a okus je blag; raste na suhim negnojenim travnjacima, parkovima, na vlažnim mjestima bogatim mahovinom, travnatim područjima, te u pijesku po naplavinama uz morsku obalu, pronađe se i na manje vapnenačkim staništima./

Hygrocybe acutoconica

Oštrica je nazubljena, rub klobuka je izraženo narebran do 1/2 promjera.

/Klobuk: 1-3 cm širok, gladak, gotovo je radijalno iscijepan, prilično je ljepljiv, nikad nije sluzav, svijetložut, zlatnožut, svijetlonarančast ili narančasto-crven, u starosti izblijedi i postane smećkast, rub je na kraju je uzdignut; stručak je 30-60 x 3-7 mm, šupalj, na bazi je često sužen, voštan, suh, nije sluzav, uzdužno je vlaknast, žut je ili žuto-narančast poput klobuka; listići su rijetki, široki, mekani, prirasli za stručak ili se jedva primjetno spuštaju po stručku, bjelkasti su ili žuto-narančasti; spore su eliptične, 5.8-10 x 2.8-5.1 µm, Q = 1.8-2.4, Qav = 2, otrusina je bijela; meso je svijetložuto, miris je ugodan, a okus je blag; raste na nagnojenim travnjacima, pašnjacima, po parkovima, vrtovima i vlažnim šumskim livadama obraslim mahovinom./

Hygrocybe citrina

Miris mesa je neugodan na stjenice (osobito nakon što se desetak minuta drži u zatvorenoj posudici), površina stručka je bez sjaja, redovito je uzdužno stisnut, uzdužno je vlaknast, meso je limunastožuto do žuto-narančasto, spore su uglavnom sužene se na sredini.

/Klobuk je 2-7 cm širok, sjajan, limunastožut do žuto-narančast, rub je valovit i dugo vremena podvijen, kasnije se izravna; stručak je 40-100 x 2.5-6 mm, redovito je uzdužno stisnut, šupalj, površina je glatka, bez sjaja, suha, uzdužno vlaknasta, žut je ili narančasto-žut; listići su razmaknuti, široki, trbušasti, debeli, zaokruženi su uz stručak, prirasli, žuti do ružičasto-narančasti, oštrica je bjelkasta; spore su eliptične, 7-9 x 4.5-6 µm, Q = 1.6-2.2, Qav = 1.9, otrusina je bijela; okus mesa nije izražen; raste uz rubove šuma, na humusnom tlu i u mahovini./

Stručak je najčešće uzdužno stisnut i sa izraženom uzdužnom brazdom, poneka spora je sužena na sredini, oštrica je često svjetlija, bjelkasta.

/Klobuk je 1-5 cm širok, nepravilan, gladak, sjajan, po vlažnom je vremenu mazav, limunastožut, žuto-narančast ili žuto-okerast, ali i narančast do crveno-narančast, sredina često žuto-narančast, rub je dugo podvijen i valovit; stručak je 2-7 cm visok, šupalj, površina je glatka, sjajna, suha, žut, žuto-narančast ili žuto-okerast; listići su osrednje gusti, izmiješani su s različito dugim lamelulama, trbušasti, prirasli, žućkasti, oštrica je bjelkasta; spore su eliptične, rijetko su sužene na sredini, 7.5-9 x 4-5.5 µm, Q = 1.8-2.4, Qav = 1.9-2, otrusina je bijela; meso je svijetložuto do limunastožuto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na negnojenim travnjacima i pašnjacima viših predjela, travnatim šumama, stazama i parkovima s niskom travom./

Stručak je pravilno valjkast, spore nisu sužene na sredini, a oštrica je iste boje.

/Klobuk je 1-4 cm širok, nikada nije sluzav, blago je ljepljiv, voštanog izgleda, limunastožut, zlatnožut do žuto-narančast, vodenast, vremenom izblijedi do bjelkaste boje, rub je valovit, ponegdje rascijepljen, slabo je narebran, u starosti je često nešto svjetliji; stručak je 20-60 x 2-6 mm, na kraju postaje šupalj, površina je sjajna, suha, ponekad je uzdužno rascijepljen, limunastožut, na vrhu je svjetliji, prema bazi može biti s nešto tamnijim narančastim nijansama; listići su rijetki, razmaknuti, široki, izmiješani su s lamelulama, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, svijetložuti; spore su eliptične, 5-10 x 3-5.5 µm, Me = 7.5 x 3.9 µm, Q = 1.9, otrusina je bijela; meso je svijetložuto, miris nije izražen, neki autori navode da miriše na sapun, a okus je blag; raste na negnojenim travnjacima i pašnjacima, u parkovima, svijetlim šumama i sličnim staništima./

Klobuk je crven.

Klobuk je narančast.

Spore su prosječno kraće od 6.7 µm, klobuk je mazav, a rub narebran.

/Klobuk je 1-3 cm širok, žut je do svijetlonarančast, sredina je tamnija, poslije izblijedi; stručak je 25-30 x 1-4 mm, gladak, mazav, najprije je čitav crven, poslije izblijedi i postane narančasto-crven, na bazi je žut, u starosti izblijedi; listići su rijetki, kratko se spuštaju po stručku, najprije žućkasti, poslije žućkasto-narančasti, oštrica je bjelkasta i vijugava; spore su eliptične, 5-6.5 x 2.5-3.5 µm, otrusina je bijela; meso je žućkasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na negnojenim travnjacima, pašnjacima i parkovima u dubokoj travi./

Klobuk je sa sitnom papilom na sredini, spore su prosječno duge oko 7.75 µm.

/Klobuk je 1-6 cm širok, na sredini je s grbicom ili bradavičavim ispupčenjem, površina je glatka, vlažna, nije mazava, slabo je zrnasta, svijetlocrven do žuto-narančast, rub je uzdignut i prozirno narebran; stručak je 20-55 x 2-5 mm, šupalj, valjkast, malo je sužen na bazi, suh, žuto-narančast ili narančast, baza je više žućkasta, vlaknasta; listići su razmaknuti, izmiješani su s brojnim lamelulama, široko su prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, žuti do žuto-narančasti; spore su eliptične, nisu sužene na sredini, 5.5-10 x 3.5-7 µm, Q = 1.6-2, Qav = 1.8, otrusina je bijela; meso je žuto-narančasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na suhim negnojenim travnjacima i bjelogoričnim šumama./

Prosječni Q spora je oko 1.5, listići se jasno spuštaju po stručku.

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, površina je ljepljiva i sjajna, žuto-narančast, narančasto-crven do crven, rub je u starosti izvrnut i prozirno narebran; stručak je 50-100 x 2-5 mm, narančast do narančasto-crven ili crvenkast, pri dnu je žućkast; listići su razmaknuti, spuštaju se po stručku, izmiješani su s lamelulama, najprije su bjelkasti, kasnije su žuti do svijetlonarančasti; spore su eliptične, 6-10 x 4.5-6 µm, otrusina je bijela; meso je vlaknasto, elastično, žuto do narančasto, miris i okus nisu izraženi; raste na rubovima miješanih šuma i vlažnim livadama, u travi i mahovini./

Klobuk je širok 3-11 mm, najmanje 20 % spora je suženo na sredini.

/Klobuk je 3-11 mm širok, nije sluzav ili ljepljiv čak ni po vlažnom vremenu, površina je glatka, narančasto-crven, ponekad je sa žutim tonovima čak i dok je mlad, vanjski rub je žut, vremenom je često tamnije crvene boje, rub je gladak, s godinama postaje valovit i zakrivljen; stručak je 6-20 x 2-5 mm, nije ni sluzav čak i po vlažnom vremenu, površina je glatka, narančasto-crven poput klobuka, na dnu je svjetliji, do gotovo krem boje; listići su razmaknuti, vrlo kratko se spuštaju po stručku, rjeđe su široko prirasli, svijetložuti, samo su mjestimično intenzivnije žuti, osobito blizu ruba klobuka; spore su široko eliptične, oko 40-50 % ih je sa središnjim suženjem, 6-11 x 3.5-7 pm, Q = 1.5-2.4, otrusina je bijela; meso je blizu kortikalnih zona boje površine, ali dublje vrlo brzo prelazi u šafranastožutu do žuto-narančastu boju, ponekad i svijetložutu, ponekad i svijetložutu, miris nije izražen, a okus je blag; raste na planinskim pašnjacima, na kiselom tlu siromašnom hranjivim tvarima./

Klobuk je intenzivno crven s tamnijom, gotovo crnkastom sredinom, suh.

/Klobuk je 0.5-4 cm širok, površina je glatka, bez sjaja, često je tamnocrven ili grimizno crven, žut uz sami rub, vrlo rijetko je žut, rub je prvo podvijen, ponekad je kratko prozirno narebran; stručak je 10-50 x 1-5 mm, suh, gladak, bez sjaja do blago svilenkast, boje je klobuka ili svjetliji, žut, žuto-narančast do crven; listići su prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, često prelaze rub klobuka, tamnonarančasti, crvenkasti s narančastom do ružičastom nijansom, rijetko su potpuno žuti; spore su eliptične, rijetko su sužene na sredini, 6-12.5 x 4-7.5 µm, Q = 1.6-2.6, Qav = 1.7-2.1, otrusina je bijela; meso je svijetlo žućkasto-narančasto do crvenkasto, na površini je bezbojno, miris i okus nisu izraženi; raste na negnojenim travnjacima, te u tresetnoj mahovini ispod crnogoričnog drveća./

Listići su žuti do svijetlo žuto-narančast, oštrica je kasnije bijela, prosječni Q spora je oko 1.9, stručak je duboko ukorijenjen.

/Klobuk je 2-5 cm širok, gladak, po vlažnom je vremenu mazav, crven ili narančasto-crven, rub je nešto svjetliji, gotovo proziran i nepravilno valovit; stručak je 6-8 cm visok, gladak, uzdužno je vlaknast, ubrzo je suh, često je uvijen, žuto-narančast; listići su rijetki, zaokruženi su uz stručak, prirasli; spore su eliptične, bademaste, nisu sužene na sredini, 6.5-11 x 4-6 µm, Q = 1.7-2.2, otrusina je bijela; meso je žuto-narančasto, vodenasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na negnojenim travnjacima, pašnjacima i proplancima na višim predjelima./

Spore su prosječno kraće od 8.6 µm, miris mesa je malo neugodan na sapun, a sušenjem miriše na med, prosječni Q spora je oko 1.6.

/Klobuk je 1-4 cm širok, sjajan, žuto-narančast, crven ili narančasto-crven, rub postane žućkast i valovit, nije narebran; stručak je gladak, uzdužno je crtast, boje je klobuka, narančasto-crven, na bazi je žut do žuto-narančast; listići su razmaknuti, izmiješani su s lamelulama različite dužine, suženi su uz stručak, prirasli, žuti do narančasto-crveni, oštrica je kasnije obično žuta; spore su eliptične, nisu sužene na sredini, 6.5-10 x 4-6 µm, Q = 1.4-1.8, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, uz listiće i u stručku je žuto-narančasto; raste na suhim negnojenim travnjacima, po parkovima, šumskim čistinama i travnatim rubovima šuma./

Stručak je uzdužno crvenkasto vlaknast na žutoj osnovi, debeo je 7-25 mm, klobuk je krvavocrven, meso ispod kožice klobuka je crveno-smeđe, spore su prosječno duge oko 9 µm, a prosječni Q spora je oko 1.8.

/Klobuk je 2-7 cm širok, gladak, lijepe je krvavocrvene do narančasto-smeđe boje, na sredini je svijetlije žuto-crvene boje, nikada ne pocrni, rub je malo narebran i često valovit; stručak je 4-12 cm visok, čvrst, valjkast, vijugav, sužava se na bazi, često je uvijen, šupalj, žuto-crvenkast, uzdužno je crvenkasto vlaknast na žutoj osnovi, s crveno-narančastim i žutim crticama, brojnijim prema bazi koja je žuta; listići su rijetki, trbušasti, debeli, najprije su prirasli za stručak, kasnije su gotovo slobodni, voštani, svijetložuti, kasnije su narančasto-crvenkasti, oštrica je žuta i u starosti nepravilno pilasta; spore su valjkaste do eliptične, nisu sužene na sredini, 7-11 x 4-7 µm, Q = 1.6-2, otrusina je bijela; meso je lomljivo, svijetložuto, u stručku je žuto, vodenasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na suhim negnojenim travnjacima, najčešće u brdskim i planinskim područjima, po parkovima, livadama, uz ceste i u šumama./

Stručak je gladak, debeo je 3-7 mm, klobuk je jarkocrven, meso ispod kožice klobuka nije crveno-smeđe, u starosti je žut, spore su prosječno duge oko 9.75 µm, a prosječni Q spora je oko 1.7.

/Klobuk je 1-5 cm širok, rub je često žut, blijedi od sredine; stručak je 2-9 cm visok, gladak, najprije je crven, kasnije je narančast, prema bazi je žuto-narančast i na bazi žut i s bjelkastim micelijskim nitima; listići su rijetki, trbušasti, razmaknuti, debeli, izmiješani su s brojnim lamelulama, na bazi su poprečno spojeni žilicama, široko su prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, crveni, u starosti teže da izblijede prema narančastom tonu, oštrica je žuta; spore su eliptične, nisu sužene na sredini, 6.5-13 x 4-7 µm, Q = 1.6-1.9, otrusina je bijela; meso je lomljivo, voštano, vodenasto, u klobuku je narančasto-crveno, u stručku je žuto do narančasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na negnojenim travnjacima, pašnjacima i parkovima, rjeđe u šumama./

Spore su prosječno kraće od 7 µm.

Spore su prosječno duže od 7 µm.

Klobuk je širok 4-7 mm, spore su gotovo kuglaste, Qav = 1.2.

/Klobuk je suh, gol, žuto-narančast do narančast, rub je gladak, nije narebran; stručak je 10-30 x 1-2.2 mm, suh, boje je klobuka, žuto-narančast do narančast; listići su razmaknuti, spuštaju se po stručku, žuto-narančasti do narančasti; spore su 4-5.5 x 3.5-5 µm, otrusina je bijela; meso je žuto-narančasto, miris je izrazito neugodan, kiseo, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama, često ispod javora ili bukve, te na negnojenim travnjacima, na kiselom tlu./

Klobuk je uvijek širi, može biti širok do 9 cm, prosječni Q spora je veći od 1.2.

Klobuk je širok do 0.5-2.5 cm, listići su žuti do žuto-narančasti, oštrica je bjelkasta, meso ispod kožice klobuka je crveno.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, prvo je izraženo ljepljiv, zatim je suh, žuto-narančast, narančasto-crven, tamniji na sredini, rub je svjetliji, žut, vremenom izblijedi u bijelu boju; stručak je 15-50 x 1-3 mm, vlažan, nije ljepljiv, žućkast do intenzivno narančast do crvenkasto-narančast, osobito na gornjem dijelu; listići su rijetki, prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, voštani, žuti do žuto-narančasti, oštrica je bjelkasta; spore eliptične, manje od 20 % ih je s blagim središnjim suženjem, 5-7.5 x 3-5 µm, Q = 1.9, otrusina je bijela; meso je žuto, ispod kožice klobuka je crveno, miris nije izražen, a okus je blag; raste na negnojenim travnjacima i u šumama, također po višim planinskim predjelima, na vlažnom glinenastom tlu./

Najmanje 20 % spora je suženo na sredini.

Klobuk je širok 3-11 mm, listići su rijetki, široki i trbušasti, spore su prosječno duge oko 8.25 µm.

pogledati Hygrocybe quieta, 23

Listići se jasno spuštaju po stručku, prvo su bjelkasti, a kasnije žuti do svijetlonarančasti.

Klobuk je sa sitnom papilom na sredini, miris mesa nije izražen.

Klobuk je bez papile, a miris mesa je karakterističan na med, osobito kada se suši.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je suha, glatka, promjenljive je boje, narančast, crven ili narančasto-crven, u starosti izblijedi u žutu boju, rub je tanak, iskrzan i narebran; stručak je na gornjem dijelu boje klobuka, a na bazi nešto svjetliji, žuto-narančast ili žuto-smeđ; listići su rijetki, izmiješani su s lamelulama različite dužine, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, svijetložuti, kasnije su žućkasto-ružičasti; spore su eliptične, uglavnom su bez suženja na sredini, 6-10 x 4-7.5 µm; otrusina je bijela; meso je žuto-narančasto, raste na negnojenim travnjacima, pašnjacima i u šumama bogatim mahovinom./

Ključ D - hladno obojene vlažnice - klobuk, stručak ili listići su bjelkaste ili hladnih boja (bjelkasta, krem, sivkasta, smeđa, žućkasto-smeđa, narančasto-smeđa ili crvenkasto-smeđa), površina je uglavnom suha

Spore su prosječno duže od 8.1 µm, meso miriše jako na cedrovinu.

/Klobuk je 0.5-3.5 cm širok, površina je mazava, voštana, krem-bijel do žućkasto-bijel, ponekad je sivkasto-okerast, krem-oker ili žućkasto-smećkast, sredina je nešto tamnija, rub je zbog prozirnosti kožice tipično narebran; stručak je 20-35 x 3-5 mm, najprije je pun, kasnije je šupalj, bijel; listići su rijetki, debeli, široki, jako su razmaknuti, spuštaju se po stručku, bijeli, svijetlokrem ili svijetložuti; spore su eliptične, na jednom su kraju šiljate, 7.5-10 x 4.5-6 µm, Q = 1.4-1.8, Qe = 1.6, otrusina je bijela; meso je bijelo, okus je blag; raste na suhim negnojenim travnjacima, po parkovima, rijetko na pješčarskim staništima./

Listići sušenjem ili u starosti potpuno pocrnu.

/Klobuk je 1-4 cm širok, nije ljepljiv, bijel, na sredini je oker, sušenjem postane lagano sivkasto-smeđ, nije vodenast, rub je gladak, nije narebran; stručak je 35-80 x 4-7 mm, bijel, svijetloružičast prema bazi, sušenjem na vrhu postane oker-smeđ; listići su razmaknuti, debeli, spuštaju se po stručku, bijeli; spore su eliptične do jajolike, 5.5-9.5 x 3.5-5 µm, Q = 1.4-2, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris i okus nisu izraženi; raste na negnojenim travnjacima, uz Kanarsku božikovinu, lovor, perseu i paprat./

Listići u starosti ne crne.

/Klobuk je +1-4 cm širok, mazav, bijel, s tipičnim ružičasto-smećkastim mrljama na bijeloj osnovi, prema sredini je sivkasto-krem, kasnije blago smećkast, rub je po vlažnom vremenu podvijen i prozirno narebran; stručak je 20-70 x 3-8 mm, malo je pahuljast, bijel, uglavnom je ružičasto-smećkast na bazi; listići su razmaknuti, prilično su debeli, na bazi su poprečno spojeni žilicama, izmiješani s lamelulama, nejednako su dugi, dugo se spuštaju po stručku, bijeli ili kremasto-bijeli, osušeni ili u starosti su žuto-smećkasti, oštrica je glatka; spore su eliptične, 6-9 x 4-6 µm, Q = 1.6-2, Qav = 1.8, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris nije izražen, a okus je blag; raste na negnojenim travnjacima, po šumskim čistinama, parkovima i travnatim mjestima, rijetko po grmljacima./

Listići su žuti do žuto-narančasti.

Spore su prosječno kraće od 7 µm, prosječni Q spora je oko 2, meso je sivkasto, kasnije postaje crno, osobito uz površinu kada se osuši.

/Klobuk je 0.8-1.5 cm širok, često je s malom papilom na sredini, površina nije vodenasta, suha, fino je raspucana, smeđ, sivo-smeđ, tamnosmeđ, uglavnom je ujednačeno obojen, rub je u mladosti podvijen, kasnije se izravna, gladak, nije narebran; stručak je  16-20 x 1-2 mm, gladak, sjajan, fino je granuliran na samom vrhu, iste je boje kao klobuk, baza je ponekad bijelo maljava; listići su tanki, 18-24 ih dopire do stručka, prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, oštrica je glatka, sivkasti do sivi; spore su eliptične, ponekad su sužene na sredini, 5-6 x 2.5-3 μm, Q = 1.8-2.3, otrusina je bijela: miris mesa nije izražen, a okus je blag; raste po livadama i parkovima, uz uobičajeno livadsko bilje i mahovine./

Klobuk je širok 0.5-3 cm, miris mesa nije izražen.

/Klobuk je 0.5-3.5 cm širok, površina je u mladosti prozirno crtasta do 1/2 promjera, suha, isprva je glatka, kasnije često postaje sitno ljuskava, osobito na sredini, vodenasta, žućkasto-smeđ do sivo-smeđ, vremenom postane svijetlo sivkasto-smeđ, osušen je svijetlo sivkasto-žućkast, često je s ljubičastom nijansom, rub je isprva podvijen, zatim se izravna, često je nazubljen; stručak je 10-45 x 2-6 mm, suh, slabo je vlaknast, svijetlosiv do sivkasto-žućkast, često je žutog tona na donjoj trećini, ponekad je s bjelkastim premazom koji se lako uklanja; listići su rijetki, kratko se do dugo spuštaju po stručku, račvasti, svijetlosivi do sivkasto-smeđi, ponekad su s blagom ljubičastom nijansom; spore su eliptične, u obliku sjemenke jabuke, 6.5-9.5 x 5-6.5 µm, Q = 1.6-2.2, Qav = 1.8, otrusina je bijela; meso je bjelkasto; raste na suhim negnojenim travnjacima i pašnjacima, na tlu siromašnom hranjivim tvarima, u područjima s lišajevima, borovnicama i brezama, također u vlažnim močvarnim područjima u tresetnoj mahovini i šašu./

Klobuk je uglavnom širi, može biti širok do 9 cm, miris mesa je vrlo jak i neugodan po dušičnoj kiselini ili kloru, poput klorirane vode u bazenu.

/Klobuk je 3-9 cm širok, površina ubrzo postane suha, radijalno sitno vlaknasta, ispucana, ljuskava, svijetlosmeđ do tamnosmeđ ili sivo-smeđ, ponekad je s maslinastom nijansom, po suhom je vremenu je nešto svjetliji, vodenast, ubrzo postane nešto svjetliji, rub je tanak, ispucan i lagano prozirno narebran; stručak je 2-6 x 0.8-1.8 cm, šupalj, gladak, bez dekoracije ili je lagano crtast, malo je svjetlije boje od klobuka, bjelkast, krem ili žućkasto-smećkast, prema dnu je smećkast; listići su rijetki, široki, debeli, razmaknuti, trbušasti, na bazi su poprečno povezani žilicama, za stručak su prirasli s kukicom, najprije su bijeli, a kasnije su sivkasto-smeđi; spore su eliptične, 7-10 x 4-6 µm, Q = 1.4-2.2, Qav = 1.8, otrusina je bijela; meso je malo vlaknasto, vodenasto, bjelkasto, na prerezu ne pocrveni, miris je tipično vrlo jak i neugodan po dušičnoj kiselini ili kloru, poput klorirane vode u bazenu, a okus je blag; raste na suhim negnojenim travnjacima, po šumskim livadama i parkovima, rijetko i na pješčarskim staništima./

Spore su prosječno duže od 8.5 µm.

Spore su prosječno kraće od 8.5 µm.

Prosječni Q spora je 1.3, meso u starosti ili na presjeku izraženo pocrveni.

/Klobuk je 3-9 cm širok, malo je mazav, skoro je suh, gladak, vremenom može ispucati u ljuske, naboran, vodenast, radijalno je vlaknast , može biti sivo-smećkast, smeđ, sivo-maslinast ili modro-zelen, na kraju je crno-smeđ, rub je tanak, raspucan i na kraju je izvrnut; stručak je 5-8 x 0.8-1.5 cm, gladak, na vrhu je bijelo pahuljast, vremenom postaje vlaknast, sivo-smećkast, smeđ, sivo-maslinast ili plavo-crn, na kraju je crno-smeđ; listići su razmaknuti, trbušasti, široki, prirasli, skoro su slobodni, izmiješani su s lamelulama, na bazi su poprečno povezani žilicama, u početku su sivkasti do sivo-smeđi, u starosti su crno-smeđi, na oštećenim mjestima jako pocrvene; spore su eliptične, 7-11 x 5-7 µm, Q = 1.1-1.5, Qav = 1.3, otrusina je bijela; meso je sivo ili sivo-smeđe, na presjeku pocrveni, u starosti je crvenkasto, miris je prilično neugodan na dušičnu kiselinu ili klor, a okus je blag; raste na suhim negnojenim travnjacima, po parkovima, uglavnom u crnogoričnim šumama, na rubu šuma i na šumskim čistinama./

Prosječni Q spora je oko 1.6, meso na presjeku ne pocrveni.

/Klobuk je 2-8 cm širok, površina je glatka ili radijalno vlaknasta, suha, u starosti je vrlo često neravna, žućkasto-smeđ, svijetlosmeđ, sivkasto-smeđa do tamno sivo-smeđ, rub se kasnije rascjepljuje; stručak je 3.5-10 x 0.8-3.2 cm, nepravilno je izbrazdan, stisnut, često je iskrivljen, šupalj, površina je glatka, suha, bijel s laganim sivkastim ili smeđim nijansama, često je žućkasto-smeđ; listići su rijetki, često su vrlo široki i debeli, trbušasti, prirasli , lomljivi, bijeli sa smećkastom ili sivkastom nijansom, mnogo su svjetliji od klobuka i nešto svjetliji od stručka, oštrica je ponekad svjetlija; spore su eliptične, 6.5-11.8 x 4.5-7.5 µm, Q = 1.1-2.1, Qav = 1.56, otrusina je bijela; meso je bijelo sa smećkastom nijansom, osobito u klobuku, okus je neutralan, ponekad je na brašno; raste na negnojenim travnjacima i pašnjacima, na vapnenastom tlu./

Meso na prerezu pocrveni, meso miriše na dušičnu kiselinu ili klor.

/Klobuk je 3-9 cm širok, suh, gladak do sitno ljuskav, kasnije je radijalno vlaknast, vodenast, žuto-smeđ, smeđ, sivo-smeđ, maslinasto-smeđ, crvenkasto-smeđ ili tamnosmeđ, s mjestimičnim je crvenim mrljama, izblijedi u krem boju; stručak je 2-8 x 0.8-1.8 cm, gladak, vlaknast, bjelkast, kremast, svijetlooker, prema dnu je svijetlosmeđ, sa smeđim je mrljama; listići su razmaknuti, dosta su široki i trbušasti, prirasli, blago valoviti, najprije su bijeli do krem-sivkasti, kasnije su svijetlooker ili sivo-smeđi, s crvenim su mrljama; spore su široko eliptične, 6-10 x 4-7 µm, Q = 1.2-1.7, Qav = 1.4, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, okus je kiselkast i ljut; raste na suhim negnojenim travnjacima, po parkovima, šumskim livadama i travnatim šumskim čistinama, na vlažnom tlu./

Miris mesa je jak i neugodan na fekalije, plin ili naftalan.

Prosječni Q spora je 1.2-1.3.

Listići su rijetki, 15-20 ih dopire do stručka, listići su sivo-smeđi.

/Klobuk je 0.6-1.8 cm širok, sivo-smeđ do tamnosmeđ, vodenast, u starosti izblijedi; stručak je valjkast, šupalj, smeđ do sivo-smeđ; listići su rijetki, razmaknuti, kratko se spuštaju po stručku, na bazi su spojeni s poprečnim žilicama, sivo-smeđi, nešto su svjetliji od klobuka; spore su gotovo kuglaste do široko eliptične, 4.6-6.4 x 3.3-5 µm, Q = 1-1.5, Qav = 1.26, Me = 5.3 x 4.2 µm, otrusina je bijela; meso je sivkasto-smeđe, miris je jak na naftalan, a okus je blag; raste u svim tipovima šuma i na rubovima šuma./

Listići su gušći, 20-35 ih dopire do stručka, listići su sivo-smeđi do narančasto-smeđi.

/Klobuk je 0.8-2 cm širok, bez grbice, površina je bez sjaja, baršunasta, vodenasta, naborana ili žiličata uglavnom oko sredine, prvo je svijetlonarančast, narančasto-smeđ do smeđ, zatim postupno postaje crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ, nešto je tamniji na sredini i svjetliji na rubu, rub je isprva blago podvijen, ubrzo se izravna, kasnije je nazubljen, vlažan je prozirno narebran do 1/3 promjera; stručak je 20-35 x 1.5-5 mm, uzdužno je ižlijebljen, gol, gladak i sjajan, svijetlo žućkasto-smeđ, smeđ, tamnosmeđ ili crvenkasto-smeđ, tamniji je pri dnu; listići su rijetki, umjereno su razmaknuti, 2-5 mm široki, kratko se spuštaju po stručku, nagnječeni ne mijenjaju boju, oštrica je cjelovita i iste boje; spore su gotovo kuglaste do široko eliptične, 4.3-6.5 x 3.5-5 µm, Me = 5.3 x 4.2 µm, Q = 1-1.5, Qav = 1.26, otrusina je bijela; meso je bjelkasto-sivo do svijetlokrem, miris je izraženo jak na naftalan, a okus nije izražen ili je blag; raste na vlažnim travnjacima, po šikarama ili grmovitim rubovima šuma, raste i u mediteranskom području./

Stručak i listići su uglavnom bijeli ili bjelkasti, listići su zaokruženi uz stručak, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem.

/Klobuk je 2-7 cm širok, vlažan je ili malo mazav, površina je vlažna ili malo mazava, sitno vlaknasta do vlaknasto ljuskava prema sredini, vodenasta, krem-žućkast, sivkasto-smeđ ili siv, nešto je tamniji na sredini, rub svjetliji, bjelkast, tanak i raspucan; stručak je 4-9 x 0.6-1 cm, uzdužno je vlaknast i crtast, po suhom vremenu je sjajan, bjelkast, prema bazi tamniji, svijetlosmeđ; listići su rijetki, široki, trbušasti, stisnuti, na bazi su poprečno spojeni žilicama, kasnije su sivkasto-žućkasti; spore su eliptične, 6-9.5 x 4-6 µm, Q = 1.3-1.7, Qav = 1.5, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris je neugodan na plin, a okus je blag; raste na suhim negnojenim travnjacima, rjeđe na pješčarskim staništima, u svijetlim šumama, travnatim šumama i grmljacima, po parkovima, rubovima šuma, šumskim putovima, uglavnom na vapnenastom tlu./

Stručak i listići su sivkasti, sivi do sivo-smeđi, listići se jasno spuštaju po stručku.

/Klobuk je 1-3 cm širok i do 4 cm visok, s tupom je grbicom na sredini, sitno je baršunast, vodenast, sivkast ili sivo-smeđ, izbljeđuje, rub je ponekad podvijen; stručak je sa sitnim, uraštenim ljuskicama; listići su razmaknuti, 18-30 ih dopire do stručka, na bazi su spojeni s poprečnim žilicama; spore su gotovo kuglaste do eliptične, 4.5-6.5 x 3.8-5.4 µm, Q = 1.1-1.7, Qav = 1.4, otrusina je bijela; meso je sivkasto-smeđe do tamnosmeđe, miris je nepodnošljivo ekstreman po fekalijama, plinu, sumporu, insekticidu, naftalanu, a okus je blag, ali vrlo neugodan; raste u grmljacima i na rubovima šuma, rjeđe na suhim negnojenim travnjacima, a vrlo rijetko u bjelogoričnim šumama, voli više planinske predjele./

Klobuk je sivkasto-ljubičast do ljubičasto-smeđ, bazidije su 2-sporne.

/Klobuk je 1-5 cm širok, mazav, sjajan, vodenast, sivkasto-ljubičast i ljubičasto-smeđ, nešto je svjetliji na sredini, mjestimično s mrljama po površini, rub je prozirno narebran; stručak je 2-12 x 0.3-1.5 cm, bjelkast, u starosti je sivo-ljubičast, prema bazi je žućkast; listići su razmaknuti, prilično su debeli, dugo se spuštaju po stručku, na bazi su poprečno povezani žilicama, izmiješani s lamelulama, sivkasti su ili sivo-ljubičasti; spore su eliptične, 6-8.5 x 4-6.5 µm, Q = 1.2-1.6, Qav = 1.4, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na suhim negnojenim travnjacima, a rijetko u bjelogoričnim šumama./

Klobuk je bez ljubičaste nijanse, bazidije su uglavnom 4-sporne, a rijetko 2-sporne.

Stručak i listići su bjelkasti do sivkasti, klobuk je širok 0.7-2.2 cm.

/Klobuk je 0.7-2.2 cm širok, sitno je vlaknasto ljuskav na sredini, smeđ, tamnosmeđ ili ružičasto-smeđ, na kraju postane ružičast s bjelkastim rubom, rub je valovit, vremenom se izvrne, nije narebran; stručak je 18-25 x 2-3 mm, nekad je sa slabom ružičastom nijansom; listići su razmaknuti, trbušasti, izmiješani su s lamelulama, spuštaju se po stručku; spore su eliptične, 5-8.5 x 4-7.5 µm, Q = 1.3-1.7, Qav = 1.5, otrusina je bijela; meso je sivkasto do sivkasto-smeđe, miris i okus nisu izraženi; raste na rubovima šuma, u grmlju i na vlažnim nepognojenim travnjacima, na vapnenastom tlu./

Stručak i listići su smeđi do sivo-smeđi, klobuk je širok 0.5-1.3 cm.

/Klobuk je bez sjaja, gladak, naboran na sredini, po suhom je vremenu smeđe dlakav, vodenast, smeđ do sivkasto-smeđ, rub je podvijen i u zrelosti, nazubljen, po vlažnom je vremenu prozirno narebran do 3 mm; stručak je 18-25 x 1-3 mm, gladak, bez sjaja, boje je klobuka, na vrhu i na bazi je svjetliji; listići su rijetki, 11-19 ih dopire do stručka, dugo se spuštaju po stručku, oštrica je cjelovita i iste boje; spore su eliptične, 4.9-7.5 x 3.3-4.5 μm, Me = 5.9 x 3.8 μm, Q = 1.3-2.2, Qav = 1.6, otrusina je bijela; meso je sivo-smeđe, nepromjenjivo, miris i okus nisu izraženi; raste na negnojenim travnjacima i tlu s niskim grmljem, u blizini vrba, na vapnenastom tlu./

Spore su prosječno kraće od 4 µm, kuglaste, prosječni Q je 1.1.

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, obično je bez grbice, površina je suha, fino naborana, po vlažnom je vremenu blago ljepljiva, raspucana uz rub, po suhom je vremenu umjereno vodenasta, oker-smeđ, tamnosmeđ, sivo-smeđ do crnkasto-smeđ, prema rubu je svjetliji, rub je gladak, nije narebran, često je vijugav ili slabo režnjast, eventualno je po vrlo vlažnom vremenu prozirno narebran; stručak je 50-80 x 2-4 mm, površina je glatka, bez dekoracije, sivo-smeđ; listići su osrednje gusti, umjereno su široki, pomiješani su s lamelulama, rijetko su račvasti, u početku su prirasli, zatim se spuštaju po stručku, bjelkasti ili sivkasti, u zrelosti su sa slabim oker mrljama, oštrica je glatka; spore su kuglaste, s velikom su središnjom kapljom, 3.3-4 x 2.8-3.4 µm, Q = 1-1.3, otrusina je bijela; meso je svijetlo sivkasto-smeđe, miris nije izražen ili je slab na spermu, a okus je blag; raste u svim tipovima šuma, po parkovima, vrtovima, grmljacima, na negnojenim travnjacima, u opožarenim područjima, na vapnenastom ili glinenastom tlu./

Klobuk i listići su oker do smećkasti, a stručak je nešto svjetliji, kremast do okerast, klobuk je širok 2-9 cm, spore su prosječno duge 6 µm.

/Klobuk je gol, gladak, suh, uglavnom bez sjaja, žuto-narančast, svijetlosmeđ do svijetlo narančasto-smeđ, u starosti izblijedi, rub je često svjetliji, blago podvijen u mladosti, gladak ili je vrlo slabo prozirno narebran; stručak je 3-7 x 0.5-1.5 cm debeo, na gornjem je dijelu vlaknast, suh, najprije je gotovo bijel do kremast, zatim žuto-narančast ili krem-smećkast, svjetliji je od klobuka; listići su rijetki, široki, debeli, spuštaju se po stručku, na osnovi su povezani poprečnim žilicama, najprije su bjelkasti do kremasti, zatim su žuto-narančasti, krem-smećkasti ili okerasti; spore su gotovo kuglaste do široko eliptične, 5-7 x 3.5-5.5 µm, Q = 1.1-1.4, Qav = 1.3, otrusina je bijela; meso je malo vlaknasto, bjelkasto, kasnije je okerasto ili svijetlonarančasto, miris je ugodan, a okus blag; raste na negnojenim travnjacima, rubovima šuma i grmljacima, uglavnom na višim nadmorskim visinama./

Gljiva je s drugačijom kombinacijom karakteristika.

Spore su prosječno duže od 6.3 µm.

Spore su prosječno kraće od 6.3 µm.

Spore su prosječno duge oko 8 µm, stručak ne požuti na bazi.

/Klobuk je 2-6 cm širok, površina je malo sjajna i mazava, vodenasta, po vlažnom je vremenu tamnije sivo-smeđe ili crvenkasto-smeđe boje, a svijetlosmeđ do smeđ po suhom vremenu, nešto je tamniji na sredini, rub je tanak, valovit, iskrzan, kasnije je izvrnut prema gore i prozirno narebran; stručak je 60-80 x 3-8 mm, ubrzo je gol, suh, bijel ili sivkasto-smeđ; listići su široki, razmaknuti, debeli, na bazi su poprečno povezani žilicama, izmiješani s lamelulama, spuštaju se po stručku, prvo su bjelkasti, kasnije su sivkasti, sivkasto-smeđi ili ljubičasto-smeđi; spore su gotovo kuglaste, 6-10 x 4-7 µm, Q = 1.1-1,4, Qav = 1.2, otrusina je bijela; meso je u stručku bijelo, a u klobuku smećkasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na suhim negnojenim travnjacima, po parkovima, uz rubove šuma i u grmljacima, na vapnenastom tlu./

Prosječni Q spora je 1.2, spore su prosječno velike 6.7 x 5.5 µm, raste uglavnom u srednjoj i južnoj Europi.

/Klobuk je 1-5 cm širok, površina je mazava, malo ljepljiva, bijelo vlaknasta, sivo-ljubičast, tamnosivo-smeđ, ružičasto-siv, ružičasto-smeđ, rub je proziran, narebran; stručak je 20-55 x 1-3 mm, s uzdužnim žljebovima, vlaknast, bijel, kasnije sivo-ljubičast, na bazi je žućkast do oker-smeđ; listići su rijetki, izmiješani su s lamelulama, spuštaju se po stručku, na bazi su poprečno spojeni žilicama, sivkasti, kasnije su ružičasto-sivi do sivo-ljubičasti, oštrica je nešto svjetlija; spore su gotovo kuglaste, 6-7.5 x 5-6 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do sivkasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste na suhim negnojenim travnjacima, a vrlo rijetko u bjelogoričnim šumama./

Prosječni Q spora je 1.3, spore su prosječno velike 7.2 x 5.1 µm, raste uglavnom u sjevernoj Europi.

/Klobuk je 1.5-5 cm širok, mazav do gotovo ljepljiv, vodenast, u mladosti je sivo-ljubičast ili siv do sivkasto-smeđ, s ljubičastom je nijansom barem na sredini, svjetliji je prema rubu i vremenom postaje izblijeđeno sivkast do sivkasto-ljubičast, rub je isprva podvijen, kasnije se izravna, često je je valovit i režnjast, ponekad je prozirno narebran do 2/3 promjera; stručak je 30-65 x 3-7 mm, suh, bez sjaja, uzdužno je vlaknast, bjelkasto-sivkast, prema bazi je obično svijetložut, do 1/3 dužine; listići su razmaknuti, kratko se ili dugo spuštaju po stručku, 30-50 ih dopire do stručka, izmiješani su s lamelulama, rijetko su račvasti, isprva su bjelkasti do sivkasti, sivkasti su sa svjetlijom oštricom, vremenom postanu svijetlo sivkasti; spore su gotovo kuglaste do široko eliptične, 5.5-8.8 x 4.2-6.1 µm, Q = 1.1-1.5, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, nepromjenjivo, miris nije izražen, a okus je blag; raste na negnojenim travnjacima siromašnim hranjivim tvarima, u mahovinama i travi, na prilično kiselom tlu, a rjeđe umjereno vapnenastom./

Površina stručka je prekrivena s vrlo izraženim tamnosmeđim ili crnim točkicama ili ljuskicama.

Površina stručka nije točkasta.

Klobuk je obično svijetlosmeđ do smeđ, površina stručka je prekrivena s crnim točkicama ili ljuskicama, prosječni Q spora je 1.3.

/Klobuk je 0.4-2.5 cm širok, površina je bez sjaja, glatka (pod povećalom je baršunasta ili sitno dlakava), kasnije je prema sredini blago naborana ili žiličasta, osušen se koncentrično raspucava, vodenasta, osušen ili u starosti je svjetliji i obično s izraženim kontrastom između svjetlijeg ruba i tamnije sredine, na rubu je krem, prema sredini je narančasto-siv, sivo-smeđ, svijetlosmeđ do žućkasto-smeđ, na sredini je obično svijetlosmeđ, žućkasto-smeđ do smeđ, rub je podvijen, kasnije je ravan, ponekad je blago nazubljen, po vlažnom je vremenu slabo prozirno narebran do 1/2 promjera; stručak je 10-50 x 1-4 mm, prema bazi je ponekad s crnim vlakancima, baza je ponekad bijelo baršunasta, na vrhu je svijetlosmeđ do žućkasto-smeđ, prema bazi je tamnosmeđ: listići su rijetki, široki su 1-3.5 mm, 14-26 ih dopire do stručka, kratko se ili dugo spuštaju po stručku, isprva su krem ili narančasto-sivi, ubrzo su sivkasto-narančasti, sivkasto-smeđi, često su s izraženom ružičastom nijansom, oštrica je iste boje, često je tamnija blizu stručka, a ponekad je svjetlija od lica; spore su gotovo kuglaste do široko eliptične, 4.1-6.4 x 3.1-4.9 µm, Me = 5 x 3.9 µm, Q = 1.1-1.6, otrusina je bijela; meso je sivkasto do sivkasto-smeđe, miris nije izražen, kasnije je neugodan, okus nije izražen; raste u grmljacima, na obalama rijeka, na strmin, šumovitim padinama, bjelogoričnim šumama, te po negnojenim travnjacima, u mahovini i travi./

Klobuk je tamniji, tamnosmeđ do sivo-smeđ, površina stručka je prekrivena s tamnosmeđim točkicama ili ljuskicama, vrlo rijetko je bez dekoracije, prosječni Q spora je 1.2.

/Klobuk je 0.4-2.2 cm širok, površina je bez sjaja, baršunasta, kasnije je sa sitnim, tamnijim granulama ili zrnasta, isprva je glatka, u zrelosti postaje naborana ili hrapava prema sredini, po suhom vremenu se koncentrično raspucava, vodenasta, prvo je svjetliji na sredini, osušen je žućkasto-smeđ, sivkasto-smeđ, narančasto-siv do maslinasto-smeđ, rub je podvijen, kasnije je ravan i blago nazubljen, po vlažnom je vremenu nejasno prozirno narebran do 1/3 promjera; stručak je 9-42 x 1-4 mm, vlaknast prema bazi, nekad može biti potpuno gladak i sjajan, na bazi je ponekad bijelo baršunast, obično je čitav jednobojan, sivkasto-žut, narančasto-smeđ, žućkasto-smeđ, smeđ do tamnosmeđ; listići su rijetki, 1.5-8 mm široki, 9-28 ih dopire do stručka, spuštaju se po stručku, u mladosti su svijetlosmeđi, sivkasto-smeđi, kasnije su smeđi do tamnosmeđe, oštrica je cjelovita, iste boje ili nešto svjetlija od lica; spore su gotovo kuglaste, 4.1-6 x 3.3-4.9 μm, Me = 5.1 x 4.2 μm, Q = 1.1-1.4, otrusina je bijela; meso je svijetlokrem do svijetlosmeđe, miris nije izražen ili je u starosti nejasno neugodan, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama, te po livadama i pašnjacima, u mahovini i travi./

Stručak je čitav ili djelomično žut, a listići su u mladosti svijetložuti do žućkasto-smeđi.

Stručak je čitav limunastožut do žumanjčanožut, a listići u mladosti svijetložuti.

/Klobuk je 0.7-1.7 cm širok, površina je bez sjaja, glatka, u starosti je blago naborana, u mladosti i svjež je ujednačeno svijetložut, kasnije postaje svijetlo žuto-smeđ do smeđ, vodenast, brzo se suši od sredine i postaje svijetlo sivo-žućkast ili svijetlokrem, rub podvijen, u starosti je nazubljen, nije narebran; stručak je 20-30 x 1.5-5 mm, gladak, sjajan; listići su rijetki, u zrelosti su oko 2.5 mm široki, 17-24 dopiru do stručka, obično se spuštaju po stručku, kasnije su svijetlo sivo-smeđi, oštrica je cjelovita i iste boje; spore su gotovo kuglaste do široko eliptične, 3.5-6 x 3.1-4.7 μm, Q = 1-1.6, Qav = 1.26, otrusina je bijela; meso je žućkasto, miris i okus nisu izraženi; raste uz rubove šuma i na negnojenim travnjacima, rjeđe u grmljacima i šumama, voli glinenasto tlo./

Stručak je obično dvobojan, žut i smeđ, nekad kasnije izgubi žutu boju, a listići su u mladosti žućkasto-smeđi do narančasto-sivi.

Stručak je obično dvobojan, žut i smeđ, listići su u mladosti žućkasto-smeđi, površina klobuka je fino granulozna (koristiti ručno povećalo).

/Klobuk je 0.6-2 cm širok, površina je glatka, bez sjaja, kasnije je hrapavo-kvrgava, u mladosti je fino granulozna, po vlažnom vremenu i svjež je ujednačeno žućkasto-smeđ do smeđ, osušen je blizu ruba žućkasto-smeđ, sivkasto-smeđ, narančasto-siv do narančasto-smećkast, na sredini je svjetliji, narančasto-siv, sivo-smećkast, svijetlonarančast do sivkasto-smeđ, vodenast, rub je prvo podvijen, ubrzo se izravna, po vlažnom je vremenu slabo prozirno narebran do 1/2 promjera; stručak je 13-33 x 1-3 mm, na vrhu je blago pahuljast ili ponekad izrazito bijelo brašnast, prema bazi je gladak i sjajan, baza je bijelo maljava, obično je dvobojan, žut i smeđ, žut, zlatnožut, narančasto-smeđ, svijetlosmeđ, žućkasto-smeđ, smeđ do sivkasto-smeđ, mjesto i intenzitet žutih nijansi su varijabilni, a baza je obično smeđa; listići su rijetki, 13-25 ih dopire do stručka, široki su do 1.5-2.5 mm, obično se kratko ili dugo spuštaju po stručku, u mladosti su žućkasto-smeđi do maslinasto-smeđi, ubrzo su narančasto-smeđi, svijetlosmeđi do sivkasto-smeđi, u starosti su smeđi do tamnosmeđi, oštrica je iste ili malo svjetlije boje i cjelovita; spore su gotovo kuglaste, 4.1-6.6 x 3.4-5 μm, Q = 1.1-1.4, Qav = 1.2, otrusina je bijela; meso je sivkasto do sivkasto-smeđe, miris isprva nije izražen, kasnije je neugodan, a okus nije izražen; raste u šumama, po močvarama i travnjacima, ispod johe ili jasena, na vapnenastom ili glinenastom tlu, u mahovini./

Stručak je u ranoj mladosti žut, kasnije na vrhu ostane žuto-smeđ, a smeđa boja se širi prema bazi, listići su u mladosti narančasto-sivi, površina klobuka se kasnije razlaže na sitne ljuskice (koristiti ručno povećalo).

/Klobuk je 0.8-2 cm širok, površina je bez sjaja, glatka, ponekad je naborana, vodenast, po vlažnom vremenu i u mladosti je sivkasto-smeđ, osušen je narančasto-siv do sivo-smeđ, rub prvo je podvijen, ubrzo se izravna, blago je nazubljen, po vlažnom je vremenu prozirno narebran do 1/2 promjera; stručak je 20-35 x 2-3 mm, sitno je pahuljast na vrhu, prema bazi je gladak, sjajan, baza je bijelo maljava, u starosti je gotovo potpuno tamnosmeđ; listići su rijetki, 16-24 ih dopire do stručka, duže ili kraće se spuštaju po stručku, boje su klobuka, u zrelosti su sivo-smeđi, oštrica je cjelovita i svjetlija od lica; spore su gotovo kuglaste, 4.6-6.1 x 3.7-4.8 μm, Q = 1.1-1.4, Qav = 1.25, otrusina je bijela; meso je sivkasto do sivkasto-smeđe, miris nije izražen, sa slabom je neugodnom komponentom, a okus nije izražen; raste na vapnenačkim travnjacima i pašnjacima, u mahovini i travi./

Listići se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, svijetle su bjelkaste do sivkaste boje, kontrastne u odnosu na smeđi do tamnosmeđi klobuk i stručak, meso vremenom pocrni.

/Klobuk je 1-3 cm širok, malo je vodenast, gladak, gol, lagano je baršunast, bez sjaja kad se osuši, smeđ, cimetastosmeđ, narančasto-smeđ, krem-siv, sivo-smeđ do tamnosmeđ, ponekad je s blagom maslinastom nijansom; stručak je 20-40 x 2-6 mm, gol, suh, često je uzdužno užlijebljen, na vrhu je svjetliji; listići su široko razmaknuti, široki, prilično su tanki, široko su prirasli, često su povezani poprečnim žilicama na bazi, oštrica je glatka i iste boje; spore su gotovo kuglaste do široko eliptične, 4-5 x 3.5-5 µm, Q = 1.1-1.5, Qav = 1.3, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, miris je neugodan, kiselkast, na brašno ili spermu, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama, na rubovima šuma, čistinama i negnojenim travnjacima./

30-50 listića dopire do stručka, prosječni Q spora je 1.3, stručak je bjelkasto baršunast na gornjem dijelu, klobuk je širok 1.5-4 cm.

/Klobuk je suh ili slabo mazav, bez sjaja, blago je baršunast, nije vodenast, prvo je sivkast, plavkasto-sivkast sa svjetlijim sivkasto-bijelim područjima, vremenom postaje svijetlo sivkast, rub je dugo vremena podvijen, kasnije postaje ravniji, režnjast ili nepravilno zakrivljen, gladak, nije prozirno narebran; stručak je 25-65 x 3-7 mm, suh, bez sjaja; listići su razmaknuti, prirasli ili se kraće ili duže spuštaju po stručku, debeli, izmiješani su s lamelulama, nekoliko je račvastih, svijetlosivi do plavkasto-sivi, kasnije su svijetlo sivkasti; spore su gotovo kuglaste do široko eliptične, 4.7-6.8 x 3.3-5.4 µm, Me = 5.6 x 4.5 µm, Q = 1.1-1.5, otrusina je bijela; meso je sivkasto, nepromjenjivo, miris i okus nisu izraženi; raste na negnojenim travnjacima, u mahovini, bilju i travama, na tlu koje varira od prilično kiselog do umjereno vapnenastog./

13-21 listić dopire do stručka, prosječni Q spora je 1.2, stručak je svijetlosmeđ do tamnosmeđ, klobuk je širok najviše do 2 cm.

/Klobuk je 0.5-2 cm širok, površina je bez sjaja, glatka, ponekad je blago hrapava, u starosti je naborana, po vlažnom vremenu i u svježem stanju je sivo-smeđ, na sredini je malo svjetliji i također sa žutom nijansom, vodenast, suši se od sredine, osušen je ujednačeno svijetlo narančasto-siv, rub je podvijen, blago i nepravilno nazubljen, često je režnjast, nije narebran; stručak je 18-28 x 1.5-5 mm, isprva je vrlo fino hrapav, kasnije je gladak, prvo je sivkasto-žut do žućkasto-smeđ, kasnije tamni od baze do svijetlosmeđe i tamnosmeđe boje, u starosti je gotovo crn; listići su rijetki, široki su do 4 mm, obično se kratko spuštaju po stručku, svijetlo narančasto-sivi, kasnije su krem-smeđi, oštrica je cjelovita i iste boje; spore su gotovo kuglaste, prozirne, glatke, tankih stijenki, 4.4-6 x 3.1-5 µm, Me = 5.1 x 4.3 µm, otrusina je bijela; meso je sivkasto do sivkasto-smeđe, miris je malo neugodan, a okus nije izražen; raste na rubovima šuma i uz potoke, u blizini jasena, javora, hrasta, lijeske i bršljana, na golom tlu i u mahovini./

Spore su prosječno duge oko 5 µm, listići i vrh stručka su u mladosti bjelkasti, baza stručka je prekrivena rijetkim bijelim micelijem, 12-16 listića dopire do stručka.

/Klobuk je 0.5-1.5 cm širok, površina je bez sjaja, naborana, žiličasta, vodenasta, po vlažnom vremenu i kod svježih primjeraka je smeđ do sivkasto-smeđ, rub je krem, može biti tamnosmeđ i crnkasto-smeđ na sredini, osušen je crvenkasto-siv do bjelkast, rub je podvijen, kasnije je izravnat i nazubljen, po vlažnom je vremenu slabo prozirno narebran; stručak je 20-30 x 1.5-2.5 mm, pahuljast, bijelo praškast do bijelo vlaknast, na vrhu je isprva bjelkast, narančasto-siv do svijetlooker, zatim je crvenkasto-smeđ, narančasto-smećkast, prema bazi je bjelkast, zatim je crvenkasto-siv do tamnosmeđ; listići su razmaknuti, široki su do 2 mm, dugo se spuštaju po stručku, bjelkasti, zatim su crvenkasto-sivi, narančasto-smećkasti do tamnosmeđi; spore su gotovo kuglaste do široko eliptične, 4.1-6 x 3.1-4.2 μm, Q = 1.1-1.6, Qav = 1.27, otrusina je bijela; meso je sivo-smeđe, miris je neutralan do malo na plijesan, neugodno kiselkast, a okus je blag i također kiselkast; raste na suhim travnjacima kojima se neintenzivno gospodari, rjeđe u grmljacima gloga i breze, te na rubovima šuma./

Spore su prosječno duge oko 4.6 µm, listići i vrh stručka su u mladosti narančasto-smećkasti, stručak je prema bazi obično tamniji, tamnosmeđ, 12-31 listić dopire do stručka.

/Klobuk je 0.5-2 cm širok, površina je bez sjaja, glatka, ponekad je hrapava ili naborana na sredini, osušena se raspucava i formira finu granuloznu strukturu, vodenasta, po vlažnom vremenu i kod svježih primjeraka je sivkasto-smeđ ili svijetlosmeđ na rubu, te tamniji, narančasto-smeđ, sivo-smeđ, maslinasto-smeđ na sredini, osušen je sivkasto-narančast, žućkasto-smeđ do narančasto-smeđ, sivo-smeđa ili sivkasto-žut, rub je podvijen, kasnije se izravna, blago je nazubljen, po vlažnom je vremenu prozirno narebran do 1/2 promjera; stručak je 12-35 x 1-4 mm, gladak, sjajan, ponekad je pahuljast ili granulozan na vrhu, na vrhu je narančasto-siv, narančasto-smeđ, krem, sivkasto-žut, prema bazi je tamniji, isprva je sivkasto-smeđ, zatim je tamnosmeđ; listići su rijetki, široki do 3 mm, listići se izraženo spuštaju po stručku, obično su tamniji od površine klobuka, u mladosti su narančasto-smećkasti, u zrelosti su žućkasto-smeđi ili narančasto-smeđi, oštrica je valovita, u mladosti je bjelkasta, a u starosti iste boje; spore su gotovo kuglaste do široko eliptične, 3.9-5.4 x 2.9-4.3 μm, Q = 1.1-1.5, Qav = 1.24, otrusina je bijela; meso je krem, miris nije izražen ili je malo neugodan, okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama, na rubovima šuma, negnojenim travnjacima i uz potoke, na vlažnom tlu, u blizini jasena, javora, hrasta, lijeske ili bršljana, na vapnenastom tlu./

Ključ E - puževice (Hygrophorus), stručak je izraženo pahuljast na vrhu, listići se uglavnom spuštaju po stručku, oštrica je obično sluzava, raste u ektomikorizi.

Pregled:

Klobuk je bjelkast, krem do svijetlo žuto-smeđ ..... 2

Klobuk je ružičast, vinskicrven do crveno-smeđ ..... 19

Klobuk je žut ..... 28

Klobuk je narančast do narančasto-smeđ ..... 30

Klobuk je sivkastih i smeđih nijansi ..... 43

Klobuk je bijel, krem ili svijetlo žuto-smeđ, u starosti može biti tamniji.

Klobuk je barem na sredini zlatnožut, stručak je zlatnožuto pahulljast, osobito na vrhu.

/Klobuk je 3-8 cm širok, vijugav, nepravilan, po vlažnom je vremenu vlažan i mazav, po suhom je vremenu malo ljepljiv, bijel, najprije je prekriven zlatnožutom koprenom koja se kasnije na rubu i stručku raspadne na sitne žute pahulje, mjestimice je sa zlatnožutim pjegama, osobito na rubu, ako se kožica malo protrlja požuti, rub je prilično valovit i u početku je podvijen; stručak je 3-8 x 0.6-1.5 cm, na bazi je zašiljen, bijel, prekriven je zlatnožutim pahuljama, osobito na gornjem dijelu, na pritisak požuti; listići su razmaknuti, mekani, najprije su prirasli, zatim se kratko spuštaju po stručku, bijeli su do svijetložuti, oštrica je ponekad žuta i pahuljasta; spore su eliptične do vretenaste, 7-10 x 3.5-5 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, kasnije je žuto, miris je slab na gorke bademe ili anis, a okus je blag; meso s fenolanilinom postane crveno-smeđe, a s anilinom i KOH požuti, dok s gvajakovom tinkturom polako poplavi; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, rjeđe se pronađe u crnogoričnim šumama, na vapnenastom tlu, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Raste ispod crnogoričnog drveća.

Raste ispod bjelogoričnog drveća.

Meso miriše na gorke bademe.

Raste ispod ariša, meso s KOH požuti.

/Klobuk je 3-10 cm širok, po vlažnom je vremenu malo ljepljiv, sredina je sa crvenkasto-smeđim vlaknastim ljuskicama, kremast, osnova i rub su bjelkasti, rub je dugo vremena podvijen; stručak je 2-11 x 0.5-2.5 cm, pun, gladak, suh, ljepljiv, uzdužno je vlaknast, bijel ili žućkast; listići su rijetki, razmaknuti, debeli, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku, bjelkasti, poslije su s crvenkastom ili narančastom nijansom; spore su eliptične, 8-14.4 x 4-7.5 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, uz rub je lagano žućkasto, miriše slabo na gorke bademe, a okus nije izražen; raste u crnogoričnim šumama viših planinskih predjela, na travnatim površinama./

Raste ispod smreke, reakcija mesa s KOH je negativna.

Meso miriše na zumbule, klobuk je uglavnom s laganom sivkastom nijansom, spore su prosječno duge oko 9.5 µm.

Spore su prosječno duge oko 8 µm, meso je u starosti s ružičastom ili crvenkastom nijansom.

Stručak je na vrhu s prstenasto raspoređenim, sitnim, ljuskavim ostacima ovoja.

/Klobuk je 3-10 cm širok, mazav, sluzav, s vlaknastim je ostacima ovoja, bjelkasto-žućkast, sredina je u starosti žućkasto-oker, nikad nije potpuno slamnatožut do žuto-narančast, rub je jako podvijen; stručak je 4-10 x 0.8-2.5 cm, jako je sluzav, gladak, bijel je ili blijedokremast; listići su razmaknuti, spuštaju se po stručku, račvasti, izmiješani su s lamelulama, na bazi su poprečno spojeni žilicama, bijeli su ili kremasti; spore su eliptične, 7-11 x 4.5-6 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto ili svijetložuto, miris nije izražen, a okus je blag; raste u crnogoričnim šumama, najčešće u simbiozi s borom ili smrekom./

Stručak je bez prstenastih ostataka ovoja.

Stručak je debeo 0.6-1 cm, klobuk i listići su često s laganom ružićastom nijansom, raste ispod smreke.

/Klobuk je 2-11 cm širok, vlažan je i mazav, sjajan, gol, bijel, s kremasto-ružičastom nijansom, rub je iskrivljen i rijetko izvrnut; stručak je 3-7 x 0.6-1 cm, mazav je samo na vrhu, vlaknast, na vrhu je pahuljast, bijel; listići su razmaknuti, jasno se spuštaju po stručku, bijelo-kremasti do sivkasto-kremasti, često su s laganom ružičastom nijansom; spore su eliptične, sa zrnatim sadržajem, 8-10 x 5-7 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris nije izražen ili je slab na voće, a okus je blag; raste u crnogoričnim šumama viših planinskih predjela, u simbiozi samo sa smrekom, na zemlji i u mahovini./

Hygrophorus piceae

Stručak je debeo 1.5-3.5 cm, klobuk i listići su obično bijeli do kremasti, raste uglavnom ispod bora.

/Klobuk je 5-12 cm širok, površina je glatka i prilično ljepljiva, bijel, rub je gladak, zakrivljen i lagano pahuljast, a u starosti je izvrnut; stručak je 3-10 x 1.5-3.5 cm, često je izraženo gomoljast na bazi, ljepljiv, bijel do bjelkast; listići su razmaknuti, izmiješani su s kratkim lamelulama, dosta su široki, skoro su trokutastog oblika, spuštaju se po stručku, bijeli do krem; spore su eliptične, 8-10.5 x 4.5-5.5 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris i okus nisu izraženi; raste u crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično borom./

Raste ispod breze, spore su prosječno duge 8 µm, miris mesa je jak i neugodan.

/Klobuk je 3-8 cm širok, sa sitnom je grbicom na sredini, površina je prekrivena slojem prozirne ljepljive tvari, gol, najprije je bijel, zatim prema sredini sa svijetlom crvenkastom, narančastom ili sivkastom nijansom, kasnije je krem ili okerast na sredini, rub je lagano podvijen i valovito iskrivljen; stručak je 5-10 x 0.5-1 cm, prekriven je slojem prozirne ljepljive tvari, na vrhu je suh, od sredine do vrha je ljuskav s bijelim točkicama ili sa sitnim bijelim pahuljama, bjelkast, na bazi je s krem ili svijetloružičastom nijansom, trljanjem postane narančast; listići su gusti, debeli, relativno su mekani, elastični, račvasti, izmiješani su s lamelulama, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku, bijeli, kasnije su s krem, žućkastim ili ružičastim odsjajem, uvijek su tamniji od klobuka; spore su eliptične, 7-9 x 4.5-6 µm, Qav = 1.8, otrusina je bijela; meso je bijelo, kasnije je svijetlosmeđe, miriše jako i neugodno na ocat, trulo voće ili užeglo kokosovo ulje, a okus je blag./

Klobuk je suh, stručak je sluzav ili suh, debljine 8-3.5 mm.

Širina bazidija je 4-6 µm, spore su 6-9 x 4-5 µm, raste ispod bukve.

/Klobuk je 4-12 cm širok, gladak, samo je prema rubu sitno ljuskav, suh, nikada nije sluzav, bijel je ili žućkast, sredina je uvijek malo tamnija, mjestimično sa smeđim pjegicama, rub je dugo vremena podvijen i tanak; stručak je 5-10 x 0.8-2 cm, zdepast, tvrd, valjkast, pun, često je zakrivljen, sužava se prema bazi, nije zadebljan na sredini, po vlažnom je vremenu malo mazav pa suh i pahuljast, osobito na donjem dijelu, bjelkast je i s crvenkastom nijansom; listići su rijetki, razmaknuti, široki, dosta su debeli, mekani, voštani, račvasti, pravilno se izmjenjuju, nisu lomljivi, spuštaju se po stručku, bijeli su do žućkasti, također su s ružičastom nijansom; spore su eliptične do široko eliptične, Q = 1-1.8, Qav = 1.4, bazidije su 40-50 x 4-6 µm, otrusina je bijela; meso je vlaknasto, bijelo, u bazi stručka je ružičasto, miriše na voće ili kuhano mlijeko, a okus je slatkast, orašast; raste u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće bukvom, ali i drugim bjelogoričnim drvećem, voli vapnenasto tlo./

Širina bazidija je 6-8 µm, spore su 5-7 x 4-4.5 µm, raste ispod hrasta.

/Klobuk je 5-15 cm širok, gladak, suh, nikada nije sluzav, lagano je pahuljast, bijel, bjelkast, s manje ili više izraženom ružičastom nijansom; stručak je 1.5-3.5 cm debeo, zadebljan je na sredini, trbušast, na bazi je zašiljen, bjelkast; listići se spuštaju po stručku, račvasti, bijeli do žućkasti, kasnije su s ružičastim odsjajem; spore su eliptične, Q = 1-1.7, Qav = 1.35, bazidije su 50-60 x 6-8 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris nije izražen ili je malo neugodan po užeglom ulju, a okus je blag; raste u parkovima i bjelogoričnim šumama u simbiozi samo s hrastom, voli vapnenasto tlo i toplinu, na mediteranskom području./

Raste ispod hrasta.

Miris mesa je jak i neugodan, spore su prosječno kraće od 8 µm.

/Klobuk je 2-8 cm širok, površina je glatka, malo je sluzav i ljepljiv, u mladosti je uglavnom potpuno bijel, kasnije je s laganom žućkastom nijansom, osobito na sredini, rub je tanak i dugo vremena podvijen; stručak je 3-9 x 0.5-1.5 cm, skoro uvijek je suženo korjenast na bazi, prilično je suh, malo je mazav, na vrhu je pahuljast ili zrnast, na bazi je dekoriran sitnim bjelkastim ljuskicama, uglavnom je uzdužno crtast, bijel, kasnije je blago žućkast, s mjestimičnim je žutim mrljama; listići su razmaknuti, nisu široki, izmiješani su s različito dugim lamelulama, oštrica je često vijugava, kratko se spuštaju po stručku, u mladosti su bijeli, kasnije su malo žućkasti; spore su eliptične, 5.5-9 x 3-4.5 µm, otrusina je bijela; meso je u stručku prilično vlaknasto, bijelo, miris je neugodan na ocat ili trulo voće, a u literaturi se još navodi da miriše neugodno na gusjenice vrbotoča, koji podsjeća na miris stjenica ili kozjeg sira, a okus je malo gorkast; listići s KOH postanu narančasti, reakcija površine klobuka je negativna, a površine stručka skoro negativna; raste u bjelogoričnim šumama, obično u simbiozi s hrastom./

Miris mesa nije izražen, spore su prosječno duže od 8 µm.

Meso je na prerezu nepromjenjive bijele boje, meso miriše na koru naranče.

/Klobuk je 2-7 cm širok, po vlažnom vremenu je površina cijele gljive prekrivena sa sluzi, površina je pahuljasta, bijel, kasnije je na sredini kremast, po suhom je vremenu žuto-smeđ, rub je tanak, a u starosti je valovit i izvrnut; stručak je 2-15 x 0.5-1 cm, skoro je korjenast, najprije je pun, zatim postane šupalj, mazav, na vrhu je sa sitnim bijelim granulama ili pahuljama, bijel, u starosti je bjelkast ili sivkast; listići su razmaknuti, nisu široki, zakrivljeni, različito su dugački, voštani, oštrica je u obliku luka, najprije su prirasli, zatim se kratko spuštaju po stručku, bijeli, poslije su žućkasti ili žuto-smeđi; spore su eliptične, 6.5-9.5 x 4-5 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris je neobičan slatkasto-voćni, podsjeća na koru naranče ili mandarine, a okus je malo kiselkast; baza stručka s KOH postane narančasta; raste u svijetlim bjelogoričnim šumama, u simbiozi s bukvom, na vapnenastom ili glinenastom tlu./

Spore su prosječno duge oko 7 µm, klobuk je širok 4-12 cm, meso je debelo i čvrsto, klobuk i listići su često s ružičastom nijansom.

Svi djelovi plodnog tijela vremenom postepeno žute, klobuk od ruba postaje hrđastosmeđ, meso na prerezu relativno brzo posmeđi, a miriše neugodno na smolu.

/Klobuk je 2-8 cm širok, gladak, sjajan, po vlažnom je vremenu je sluzav i ljepljiv, ubrzo se osuši, najprije je bijel do kremast, kasnije postepeno žuti, od ruba postaje hrđastosmeđ do smeđ, rub je u mladosti podvijen, kasnije se izravna i postane smeđ; stručak je 3-10 x 0.5-1.5 cm, vitak, šupljikav, po vlažnom je vremenu ljepljiv, ubrzo se osuši, pahuljast na vrhu, bijel do oker, u starosti žuti; listići su razmaknuti, uski, tanki, mekani, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, bijeli, kasnije postanu žuti, a na kraju su žućkasto-smeđi, osušeni su crvenkasto-smeđi; spore su eliptične, 7-9 x 5-6 µm, Q = 1.4-1.7, otrusina je bijela; meso je bijelo, u starosti i na prerezu relativno brzo postane smeđe do crvenkasto-smeđe, miris je neugodan, na smolu, podsjeća na anis, a okus je blag; meso i listići s formolom postanu ljubičasto-smeđi, meso s gvajakovom tinkturom polako poplavi, s fenolanilinom postane vinskicrveno, a površina klobuka s KOH narančasto-smeđa; raste u bjelogoričnim šumama, obično u simbiozi s bukvom, na neutralnom do vapnenastom i muljevitom tlu./

Klobuk i listići su u zrelosti često s ružičastom nijansom, meso je na prerezu bijelo, krem do svijetlo žuto-ružičasto, prosječna širina spora je veća od 5 µm.

/Klobuk je 3-9 cm širok, gladak, po vlažnom je vremenu sluzav i ljepljiv, bijel do kremast sa svijetlom žuto-ružičastom ili narančastom nijansom, na sredini je nešto tamniji, rub je oštar, valovit, u mladosti je podvijen, kasnije se izravna; stručak je 2-8 x 0.5-2 cm, klinast, pun, gladak, uzdužno je vlaknast, bjelkast je do svijetlooker; listići su rijetki, debeli, pomiješani su s lamelulama, prirasli, samo se ponekad kratko spuštaju po stručku, mekani, voštani, račvasti, bijeli do svijetložuti s ružičastim odsjajem; spore su eiptične do valjkaste, 6-10 x 4.5-7 µm Q = 1.4-1.7, otrusina je bijela; miris mesa nije izražen, a okus je blag, kasnije je pomalo gorkast; raste u bjelogoričnim šumama, obično u simbiozi s bukvom, na vapnenastom tlu./

Klobuk je kasnije s niskim, širokim tupim ispupčenjem na sredini, stručak završava šiljato, raste ispod bukve, česta je u mediteranskom području.

Klobuk je sa sitnim ispupčenjem na sredini, stručak nije šiljato sužen na dnu, raste ispod bukve ili graba.

Klobuk je ružičast, vinskicrven do crveno-smeđ.

Raste ispod bjelogoričnog drveća, osobito hrasta ili bukve.

Raste ispod crnogoričnog drveća.

Klobuk, stručak i listići su gotovo iste vinskicrvene do crveno-smeđe boje, a stručak je uzdužno tamnosmeđe vlaknast i sa žiličastim crtežom na donjem dijelu.

Klobuk je ružičasto-crven ili vinskicrvenkast, listići su bijeli, a svi dijelovi su prošarani vinskicrvenkastim mrljama.

/Klobuk je 5-12 cm širok, površina je slabo sluzava po vlažnom vremenu, uglavnom je potpuno suha, radijalno vlaknasta, prema rubu je svjetlije žućkaste ili zelenkaste boje, rub je dugo vremena podvijen; stručak je 4-8 x 1.5-2 cm, pun, sužen je na vrhu i dnu, na vrhu je sitno pahuljast, bijel, svjetliji je od klobuka; listići su gusti, prirasli, debeli, zaokruženi su uz stručak, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, bijeli, kremasti; spore su eliptične, 7-9 x 4-6 µm, Qav = 1.5, otrusina je bijela; meso je bijelo, na prerezu polako pocrveni, miriše na voće ili kiseli kupus, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, osobito hrastom, a rjeđe bukvom./

Raste ispod ariša, meso miriše na gorke bademe, klobuk je bijel do krem, na sredini je s crvenkasto-smeđim vlaknastim ljuskicama.

Miris mesa je izraženo neugodan na smolu ili terpentin, meso ispod kožice klobuka je tipično žuto-narančasto ili narančasto-ružičasto.

Okus mesa je gorak, na ozlijeđenim mjestima i presjeku požuti.

/Klobuk je 4-15 cm širok, površina je vlažna i mazava, prekrivena je s uraštenim crvenkastim ljuskicama na sredini, osnova je bjelkasta, crveno-ružičast, nekad je s vinskicrvenim mrljama, rub je tanak, podvijen i maljav; stručak je 5-12 x 1-2.2 cm, pri vrhu je sitno vinskicrveno zrnast, a na bazi je crvenkasto vlaknast, na dnu je bjelkast, na pritisak više-manje požuti ili pocrveni; listići su debeli, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku, bijeli, kasnije su kremasti pa ubrzo s blagom ružičastom nijansom, a po suhom su vremenu žućkasti, oštrica je u starosti uglavnom s ružičastim mrljama; spore su eliptične, 7-10.5 x 4-5.5 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo je ili svijetložuto, miris je ugodan na gljive; meso s željeznim sulfatom (FeSO4) postane sivkasto, a s KOH žućkasto; raste u crnogoričnim šumama viših planinskih predjela, najčešće u simbiozi sa smrekom ili borom, na mahovinom obraslom vapnenastom tlu./

Hygrophorus erubescens

Okus je blag, a meso na prerezu ne požuti.

Ostaci prolaznog ovoja zaostaju na vrhu stručka u obliku prstenaste zone, često se razloži na bjelkaste ljuskice.

/Klobuk je 5-15 cm širok, površina je sluzava, ružičast, sredina je dekoriran crvenkasto-smeđim ljuskicama koje prelaze u mrlje na svijetloružičastoj osnovi, rub je gladak, podvijen i tanak, svijetli bijeli do svijetloljubičasti ovoj dugo prekriva listiće; stručak je 4-8 x 1-2.5 cm, površina je sluzava i mazava, crvenkasto vlaknasta, bijel je ili lagano ružičast; listići su osrednje gusti, tanki, suženi su na oba kraja, kratko se spuštaju po stručku, bijeli do svijetloružičasti, kasnije su s ružičastim mrljama, osobito na oštrici; spore su eliptične, 7.5-9.5 x 4.5-7 µm, otrusina je bijela; meso je čvrsto, bijelo, miris je ugodan na lješnjake, a okus je blag; raste u crnogoričnim šumama, najčešće ispod smreke, na vapnenastom tlu obraslom mahovinom. Pojavljuje se vrlo rano, može se pronaći već nakon topljenja snijega./

Klobuk, stručak i listići su gotovo iste vinskicrvene do crveno-smeđe boje, a stručak je uzdužno tamnosmeđe vlaknast i sa žiličastim crtežom na donjem dijelu.

/Klobuk je 4-12 cm širok, suh, po vlažnom je vremenu malo mazav, sredina je s crvenim ljuskicama, s manjim je crvenim ili crnkasto-smeđim pjegicama, rub je dugo podvijen; stručak je 2-10 x 1.2-2 cm, mrežica je smećkasta, na ozlijeđenim mjestima postane purpurnocrven, micelij je ružičast; listići su dosta razmaknuti, izmiješani su s lamelulama, žilicama su spojeni na bazi, jasno se spuštaju po stručku, kasnije su s tamnim mrljama i crveno-smeđi; spore su eliptične, 5.4-11 x 3.5-6.5 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo do svijetlo vinskicrvenkasto, na prerezu postane crvenkasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste u crnogoričnim i miješanim šumama u simbiozi sa raznim crnogoričnim drvećem, najčešće borom, smrekom i jelom, a ponekad i sa bukvom, na vapnenastom tlu./

Klobuk, stručak i listići nisu iste boje.

/Klobuk je 4-10 cm širok, površina je malo vijugava, nježne je ružičaste boje, nešto je tamniji prema sredini i s mjestimičnim žutim mrljama, rub je tanak i gotovo uvijek nepravilan i zakrivljen; stručak je 5-10 x 1-1.5 cm, na gornjem je dijelu sa sitnim, prvo bijelim, a kasnije ružičastim granulama i sitnim prozirnim gutacijskim kapljicama, na donjem je dijelu ružičasto do crvenkasto vlaknast, bjelkast, trljanjem pocrveni; listići su gusti, izmiješani su s lamelulama, račvasti su na rubu, jasno su prirasli i skoro silazeći niz stručak, bijeli, kasnije su s ružičastim mrljama; spore su eliptične, 7-9 x 4-5.5 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, u starosti s ružičastom ili crvenkastom nijansom, miris je ugodan na voće, a okus je blag; raste u crnogoričnim šumama viših planinskih predjela, najčešće u simbiozi s borom i smrekom, na vapnenastom tlu./

Klobuk je žut, raste ispod ariša ili bora.

Klobuk je drugih boja.

Klobuk je limunastožut, stručak je uglavnom gladak, meso je bjelkasto, ispod kožice klobuka je žućkasto, raste u planinskim crnogoričnim šumama.

/Klobuk je 1.5-6 cm širok, blago je lijevkast, po vlažnom je vremenu mazav i ljepljiv, na sredini je nešto tamnije žuto-narančaste boje, rub je u mladosti podvrnut i malo pahuljičast, a kasnije ravan i valovit, u mladosti je sluzavim ovojem spojen sa stručkom; stručak je 4-7 x 0.4-1 cm, ljepljiv, u mladosti je sluzav, obično je malo pahuljast, uzdužno je vlaknast, na gornjem su dijelu ljepljivi ostaci koprenastog, prolaznog i sluzavog zastorka; listići su razmaknuti, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku, s limunastožutom su nijansom, osobito uz rub klobuka; spore su eliptične, 7-10 x 4-6 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, ispod kožice klobuka je žućkasto, miriše na voće ili gljive, a okus je malo ljutkast; meso sa sulfovanilinom postane ljubičasto; raste u planinskim crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, gotovo isključivo s arišem, rjeđe s borom./

Raste ispod crnogoričnog drveća.

Raste ispod bjelogoričnog drveća.

Miris mesa je izraženo neugodan na smolu ili terpentin, meso ispod kožice klobuka je tipično žuto-narančasto ili narančasto-ružičasto, klobuk je širok 4-20 cm.

/Klobuk je 4-20 cm širok, površina je glatka, mazava i ljepljiva, oker, žuto-narančast, svijetlonarančast ili narančasto-ružičast, sredina je uglavnom tamnija, površina je s mjestimičnim mrljama, rub je podvijen, nazubljen i uglavnom valovit; stručak je 3-16 x 0.5-3 cm, malo je mazav, s ružičastim je ljuskicama na bijeloj osnovi, bjelkast je ili žućkast, trljanjem postane narančasto-ružičast; listići su rijetki, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, na bazi su povezani poprečnim žilicama, bijeli, žuto-narančasti ili narančasti, s ružičastim su odsjajem; spore su eliptične, 7.5-10 x 4.5-5 µm, Q = 1.6, otrusina je bijela: meso je bijelo, ispod kožice klobuka je tipično žuto-narančasto ili narančasto-ružičasto, miris i okus neugodni na smolu ili terpentin; meso s gvajakovom tinkturom polagano postane sivo-plavo, s KOH crveno-narančasto, a sa sulfovanilinom ljubičasto; raste u crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, najčešće sa jelom ili smrekom, na vapnenastom tlu./

Spore su prosječno duže od 10 µm, meso miriše izraženo na gorke bademe.

/Klobuk je 3-8 cm širok, ljepljiv, brzo se suši, gladak, kasnije vlaknasto crtast, ponekad je fino raspucan, krem, žućkast, smećkast do narančasto-smeđ, ponekad je s ružičastom nijansom, kasnije je ružičast do vinskicrven, osobito na sredini, rub je isprva podvijen, zatim se izravna, nepravilan; stručak je 3-10 x 0.6-1.5 cm, suh, sitno je ljuskav do uzdužno vlaknast, bjelkast, zatim je boje klobuka; listići su razmaknuti, široki, debeli, prirasli, često su račvasti, isprva su bjelkasti, zatim su krem-ružičasti; spore su eliptične, 10-14 x 5.5-7.5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do žućkasto, nepromjenjivo, okus je blag; raste u crnogoričnim šumama, obično u simbiozi sa smrekom, u mahovini./

Stručak je na vrhu s prstenasto raspoređenim, sitnim, ljuskavim ostacima ovoja, klobuk je širok 3-10 cm.

Raste ispod ariša, stručak je obično sa žuto-narančastim ostacima ovoja, klobuk je žućkasto-narančast s tamnijom narančastom sredinom, spore su prosječno duge oko 9 µm.

/Klobuk je 2-6 cm širok, dosta je ljepljiv, rub je najprije podvijen pa kasnije izvrnut; stručak je 6-10 x 0.5-2 cm, vitak, u mladosti je mazav i ljepljiv, obično je malo pahuljast, uzdužno je vlaknast, bijel ili žut; listići su razmaknuti, prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, najprije su bijeli pa žućkasti, u starosti su žuti; spore su eliptične, 8-10 x 4.5-5.5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto ili svijetložuto, miris je ugodan, a okus je blag; raste po planinskim livadama u simbiozi s arišem ili borom./

Raste ispod smreke, meso ispod kožice klobuka je smećkasto.

/Klobuk je 3-7 cm širok, u mladosti i po vlažnom vremenu sa sluzavom prevlakom koja prelazi i na stručak, gladak, gol, mazav, po suhom je vremenu sjajan, kremasto-smeđ, žuto-smećkast ili svijetlosmeđ, na sredini je intenzivne narančasto-smeđe do tamnosmeđe boje, rub je dugo vremena podvijen; stručak je 3-6 x 0.3-1 cm, najprije je pun pa šupljikav do šupalj, mazav i ljepljiv, na dnu je vlaknast, a na vrhu smećkasto pahuljast i s nejasnom prstenastom zonom, bjelkast; listići su razmaknuti, rijetki, debeli, najprije su prirasli, zatim se kratko spuštaju po stručku sa zupcem, bjelkasti, žućkasti ili žuto-smeđi; spore su eliptične, 6-9 x 3-5 µm, otrusina je bijela; meso je kremasto, miris i okus nisu izraženi./

Raste ispod hrasta ili lijeske.

Raste ispod bukve ili graba.

Raste ispod lijeske, klobuk je bjelkast i žućkasto-narančast do narančasto-smeđ na sredini, meso je bijelo.

/Klobuk je 2.5-6 cm širok, vlažan, dosta je sluzav, gladak, rub je tanak, a kožica lagano prelazi preko ruba; stručak je 2-11 x 0.4-1 cm, slabo je mazav, na vrhu je bijelo ljuskav, bijel do svijetlo narančasto-smeđ; listići su razmaknuti, izmiješani su s lamelulama, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku, bijeli su ili kremasto-žućkasti; spore su eliptične, 7.5-9.5 x 5-6.5 µm Qe = 1.8, otrusina je bijela; raste po parkovima, grmlju i u bjelogoričnim šumama, tipično u simbiozi s lijeskom, na vapnenastom tlu./

Spore su prosječno duge oko 7 µm, rub klobuka je smećkast do narančasto-smeđ, površina je suha, meso miriše na brašno.

/Klobuk je 4-7 cm širok, površina je s finom je srebrnastom glazurom, sitno je dlakava i radijalno vlaknasta, žuto-smeđ, narančast, oker-narančast ili narančasto-smeđ, nešto je tamniji na sredini, rub je najprije podvijen, a u starosti je izvrnut; stručak je 3-8 x 0.8-1.5 cm, uzdužno je vlaknast, na vrhu je pahuljast, kremast, žućkast ili žućkasto-narančast na bijeloj osnovi; listići su razmaknuti, debeli, spuštaju se po stručku, nisu jako široki, bjelkasti, zatim su krem ili žućkasti s ružičastom ili žućkasto-narančastom nijansom; spore su eliptične, 6-8 x 3.5-5.5 µm Qav = 1.6, otrusina je bijela; meso je bijelo, ispod kožice klobuka je lagano žućkasto-narančasto; kožica klobuka s KOH izblijedi; raste u bjelogoričnim šumama, najčešće u simbiozi s hrastom, ali i drugim bjelogoričnim vrstama, na vapnenastom i pjeskovitom tlu./

Hygrophorus nemoreus

Stručak je debeo 1-2.5 cm, klobuk i listići su često s ružičastom nijansom, spore su prosječno duge oko 7 µm, klobuk je širok 4-12 cm, meso je debelo i čvrsto.

/Klobuk je sluzav i ljepljiv, ponekad je bijel, češće je krem, žućkast, žućkasto-ružičast do svijetlo marelično narančast, sredina je nešto tamnija, u starosti izblijedi, rub je dugo vremena podvijen i dosta valovit; stručak je 6-10 cm visok, pun, malo je mazav pa zatim suh, u starosti je prekriven srebrnastim vlakancima, bijel do žućkast; listići su gusti, debeli, prilično su široki, pomiješani su s lamelulama, voštani, staklasti, mekani, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, bjelkasti poput ruba klobuka, kasnije su krem-ružičasti; spore su eliptične, 6-8 x 4.5-5.5 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, ispod kožice klobuka je svijetlonarančasto, miriše na voće, balzam ili cvijeće, a okus je blag; baza stručka s gvajakovom tinkturom postane plavo-zelena; raste u bjelogoričnim šumama, obično ispod bukve, rijetko ispod drugog bjelogoričnog drveća./

Meso je kremasto, ispod kožice klobuka je smećkasto.

Klobuk je kasnije s niskim, širokim tupim ispupčenjem na sredini, stručak završava šiljato, miris mesa je aromatičan na gljive ili voće, česta je u mediteranskom području.

/Klobuk je 2-5 cm širok, gladak, gol, po vlažnom je vremenu jako sluzav i ljepljiv, bijel, u početku je jednobojan, kasnije je više narančasto-smećkast ili hrđastosmeđ na sredini, rub je dugo vremena podvijen, tanak i svjetliji; stručak je 30-70 x 4-7 mm, lagano je ljepljiv, bjelkasto vlaknasto ljuskav, na vrhu je ljepljiv i pahuljast, bjelkast do sivo-oker, ponekad je s mjestimičnim hrđastosmeđim mrljama; listići su rijetki, nisu široki, prilično su tanki, mekani, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku, bijeli ili bjelkasti s crvenkasto-smeđim ili narančasto-smeđim odsjajem; spore su eliptične, 6.5-9.5 x 3.5-5 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, u sredini klobuka je crvenkasto; raste u bjelogoričnim šumama, najčešće u simbiozi s bukvom ili grabom, voli vapnenasto tlo./

Hygrophorus leucophaeus

Klobuk je sa sitnim ispupčenjem na sredini, stručak nije šiljato sužen na dnu, miris mesa nije izražen.

/Klobuk je 2-5 cm širok, površina je glatka, po vlažnom je vremenu jako sluzava, bjelkast, od polovice prema sredini sve više oker-smeđ do narančasto-smećkast, rub je dugo vremena podvijen, tanak, valovit; stručak je 30-80 x 4-9 mm, cijelom je dužinom bijelo vlaknasto ljuskav, bjelkast, krem do sivkasto-okerast; listići su razmaknuti, izmiješani su s lamelulama, kratko se spuštaju po stručku, bijeli, kremasti ili su s narančasto-smeđim odsjajem, oštrica je glatka; spore su eliptične, 6.5-9 x 4-5 µm, Q = 1.3-2.2, Qav = 1.8, otrusina je bijela; meso je bijelo, u sredini je obično crvenkasto gotovo do stručka, miris nije izražen, a okus je blag; reakcija mesa s KOH je negativna./

Hygrophorus unicolor

Raste ispod bjelogoričnog drveća.

Raste ispod crnogoričnog drveća.

Spore su prosječno kraće od 9.5 µm, meso ispod kožice klobuka je oker do smećkasto.

Spore su prosječno duže od 9.5 µm, meso ispod kožice klobuka nije obojeno.

Stručak je na vrhu bijelo pahuljast, ispod je prošaran sluzavim smeđim ljuskama poput zmijske kože na bijeloj osnovi.

/Klobuk je 3-8 cm širok, površina je mazava i sluzava, smeđ, sivo-maslinast do tamnosmeđ; stručak je 4-12 x 0.6-1.5 cm, površina je mazava i ljepljiva; listići su razmaknuti, jasno se spuštaju po stručku, bijeli, kasnije su sa smećkastom nijansom; spore su eliptične, 9-12 x 5-7 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris i okus nisu izraženi; kožica klobuka s KOH postane zeleno-plava; raste u bjelogoričnim šumama, uglavnom u simbiozi sa hrastom crnikom ili plutnjakom, na glinenastom tlu./

Stručak je bijel do sivkast i bez izražene smeđe dekoracije.

/Klobuk je 2-5 cm širok, površina je mazava i ljepljiva, obično je dvobojan tamnosmeđ, sivo-smeđ do maslinasto-siv na sredini, a svjetliji na rubu; stručak je 3-6 x 3.5-7 mm, površina je ljepljiva i sluzava, prema bazi je ponekad svijetlo maslinasto-siv; listići su rijetki, kratko se spuštaju po stručku, elastični, voštani, bijeli; spore su eliptične, 8.5-12 x 5.5-8.5 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris nije izražen, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama u simbiozi s različitim vrstama bjelogoričnog drveća, najčešće s bukvom ili hrastom, na vapnenastom tlu./

Spore su prosječno duže od 8.1 µm, raste ispod hrasta.

/Klobuk: 3-7 cm širok, površina je sluzava po vlažnom vremenu, inače je suha i s radijalnim, priraštenim, oker-smećkastim vlakancima, žuto-smeđ do narančasto-smećkast, na rubu je nešto svjetliji, bjelkast do krem; stručak je 4-8 x 0.5-1.2 cm, suh, na vrhu je bijelo pahuljast, od sredine je krem, tamniji prema bazi; listići su razmaknuti, široki, prirasli, kratko se spuštaju po stručku, bijeli; spore su eliptične, 7.5-10 x 4.5-5.5 µm, otrusina je bijela; meso je malo vlaknasto, bijelo, sa oker-smeđom nijansom u sredini i ispod kožice klobuka, miris i okus nisu izraženi./

Meso miriše na gorke bademe ili zumbule.

Miris mesa je ugodan na med ili voće ili nije izražen.

Meso miriše na zumbule, svi dijelovi su bijeli, klobuk je nekad s laganom smećkastom, sivkastom do sivo-smeđom nijansom, stručak je suh, nije ljepljiv, raste ispod crnogoričnog drveća, osobito smreke ili bora.

/Klobuk je 2-10 cm širok, često je grbav, površina je po vlažnom vremenu malo ljepljiva ili sluzava, sjajna, bijel, bjelkast, nekad je s laganom smećkastom, sivkastom do sivo-smeđom nijansom; stručak je 5-10 x 0.6-1.5 cm, gladak, vlaknast, boje je klobuka, bijel; listići su prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, rijetki, bijeli su ili krem, često su sa ružičastom nijansom; spore su eliptične, 8-11 x 4.5-6 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, miriše na zumbule, te malo na voće, a okus je blag./

Spore su prosječno duže od 10.8 µm.

Raste ispod ariša, spore su prosječno duge oko 11.2 µm.

pogledati Hygrophorus queletii, 5

Raste ispod smreke, spore su prosječno duge 12 µm, klobuk je širok 3-8 cm, listići su u zrelosti krem-ružičasti.

Raste ispod bora, spore su prosječno duge 12.5 µm, klobuk je širok do 4 cm, listići su u zrelosti kremasti.

/Klobuk je 2-4 cm širok, površina je ljepljiva, vlaknasta do blago baršunasta, ispod ljepljivog sloja je vlaknasta, siv, tamnosiv na sredini, kasnije je oker, rub je podvijen; stručak je 40-80 x 3-6 mm, suh, lagano je pahuljast na vrhu, gol, u početku je bijel, vremenom ili na ozlijeđenom mjestu požuti; listići su razmaknuti, široki, spuštaju se po stručku, bjelkasti; spore su jajolike do široko eliptične, 11-14 x 6.5-8 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do sivkasto, miris je jak na gorke bademe, a okus je blag./

Raste ispod bora.

Klobuk je s grbicom i kontrastno tamniji na sredini, sivo-smećkast do lagano maslinasto-smeđ, prema rubu je izraženo svjetliji.

/Klobuk je 4-10 cm širok, po vlažnom je vremenu ljepljiv, sušenjem postaje ujednačeno siv, rub je podvijen u mladosti, uskoro se izravna, ponekad je nazubljen; stručak je 5-12 x 1-1.8 cm, u mladosti je ljepljiv, ostaje izraženo ljepljiv i u starosti, prvo je bijel i bjelkasto ljuskav, osobito na vrhu, kasnije je svijetlo sivkasto-smeđ do smećkast i manje izraženo ljuskav; listići su razmaknuti, 18-44 ih dopire do stručka, debeli, voštani, spuštaju se po stručku, izmiješani su s lamelulama, bijeli, u mladosti su ponekad sa sivkastim odsjajem; spore su eliptične do jajolike, rjeđe su gotovo vretenaste, 8.5-11 x 4-5 μm, Qav = 1.6-1.7, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris podsjeća na gorke bademe, a okus je blag./

Klobuk je gotovo ujednačeno obojen, sivo-smeđ, samo je malo svjetliji prema rubu, osušen je ujednačenije smeđ.

/Klobuk je 3-12 cm širok, s ili bez blago široke grbice, često je s ostacima bijelog vlaknastog ovoja na rubu ili ponekad s opsežnim bijelim mrljama, ponekad je malo hrapav do ljuskav na sredini, suh, po vlažnom je vremenu mazav, ali nikada ljepljiv, rub je u mladosti podvijen, kasnije se izravna; stručak je 5-8 x 0.5-1 cm, suh, malo je ljepljiv po vlažnom vremenu, isprva je prljavo bijel sa sitnim ljuskicama na vrhu, kasnije je sa svijetlim sivkasto-smeđim tonom; listići su razmaknuti, 36-50 ih dopire do stručka, prirasli, debeli, voštani, izmiješani su s lamelulama, bijeli, ponekad su sa svijetlom mesnatocrvenkastom nijansom; spore su eliptične do jajolike, rjeđe su gotovo vretenaste, 8.5-11.3 x 4.8-6.6 μm, Qav = 1.63-1.75, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris je ponekad nejasan, ali obično jak, podsjeća na gorke bademe, a okus je blag; rekacija površine klobuka, stručka i listića s KOH je negativna; raste u crnogoričnim šumama, u simbiozi prvenstveno s borovima, na neutralnom ili vapnenastom tlu./

Klobuk je širok 0.8-2.5 cm, spore su prosječno duge oko 10.3 µm.

/Klobuk je s niskim ispupčenjem na sredini, ljepljiv, sitno je vlaknast do dlakav prema rubu, sivkast do siv s krem nijansom, rubom ostaje podvijen, kasnije je blago narebran; stručak je 20-50 x 3-7 mm, suh, vlaknast i sitno je ljuskav na gornjem dijelu, bez dlačica na donjem dijelu, bijel; listići su razmaknuti, široki, prirasli ili se spuštaju po stručku, prvo su čisto bijeli, zatim postanu svijetlokrem do ružičasti; spore su jajolike do široko eliptične, 9.2-11.4 x 5.3-6.8 µm, Qav = 1.7, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris je slab na gorke bademe, a okus nije izražen; raste u crnogoričnim šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično smrekom ili jelom./

Terminalni segmenti hifa trame listića široki su do 20 μm, hife trame klobuka i pileipelisa su bez kopči.

/Klobuk je 4-10 cm širok, gladak, po vlažnom je vremenu ljepljiv i vlažan, sitno je ljuskav na bjelkastoj osnovi, svijetlokrem, siv do sivo-smeđ, nešto je tamniji na sredini, po površini može imati mala siva udubljenja poput tamnih mrljica, rub je dugo vremena podvijen; stručak je 4-11 x 0.6-1.5 cm, pun, bijel, prema vrhu je sa sivim ili bijelim ljuskicama ili granulama, na vrhu je uglavnom bijel, kasnije je smećkast; listići su rijetki, izmiješani su s lamelulama, debeli, rijetko su račvasti, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku, na bazi su poprečno povezani žilicama, bijeli su ili bjelkasti; spore su eliptične, 8.6-11 x 4.9-6.4 µm, Qav = 1.6-1.7, otrusina je bijela; meso je bijelo, ispod kožice klobuka je sivkasto, karakteristično miriše na gorke bademe, a okus je blag; meso sa sulfovanilinom postane ljubičasto, sa sulfoformolom ubrzo svijetloplavo, a listići sa sumpornom kiselinom crveno-ljubičasti; raste u planinskim crnogoričnim šumama, osobito u simbiozi sa smrekom, na vapnenastom tlu./

Hygrophorus agathosmus s.l.

Terminalni segmenti hifa trame listića široki su 4-8 μm, kopče su prisutne kod hifa u svim tkivima.

/Klobuk je 3-8 cm širok, površina je mazava do ljepljiva po vlažnom vremenu, ponekad je isprva potpuno tamnosmeđ, češće je narančasto-smeđ u svim fazama razvoja i tamniji u sredini zbog prisutnosti priraštenih smeđih vlakanaca, rub je isprva podvijen, zatim se izravna, vremenom se izvrne prema gore, ponekad je valovit, dekoriran je vlaknastim ostacima ovoja, koji u starosti nestanu; stručak je 3-6.5 x 0.3-1.5 cm, osušen je blago ljepljiv, prekriven je bijelim pahuljicama na gornjoj polovici ili trećini koje vremenom postaju sivkasto-smeđe do smeđe, prema bazi je gladak, kasnije postane sitno vlaknast, isprva je bjelkast, zatim svijetlo sivkasto-smeđ; listići su široki 2-6 mm, debeli, uglavnom su prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, voštani, ponekad su izmiješani s lamelulama, bijeli, oštrica je cjelovita; spore su eliptične do jajolike, rijetko su gotovo vretenaste, 7-11.5 x 4.1-6.5 μm, Qav = 1.7, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris je na gorke bademe, često je teško prepoznatljiv po hladnom vremenu, a okus je blag; reakcija klobuka, stručka i mesa kod svježih primjeraka s KOH, NH4OH i FeSO4 je negativna; raste u crnogoričnim šumama, parkovima i uz ceste, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, uglavnom sa smrekom, na neutralnom ili kiselom tlu u lišću ili travi./

Hygrophorus agathosmoides

Spore su prosječno duže od 9.3 µm.

Spore su prosječno kraće od 9.3 µm.

Spore su prosječno duge oko 13 µm.

/Klobuk je 2-6 cm širok, površina je mazava i vrlo ljepljiva, maslinasto-smeđ je ili tamnosmeđ, rub je dugo vremena podvijen; stručak je 2-12 x 0.4-1 cm, pun, po vlažnom vremenu je neobično mazav i ljepljiv, vlaknast, prošaran je smeđim, sivo-smeđim do maslinasto-smeđim ljuskicama na bijeloj osnovi poput zmijske kožice, na vrhu je bijel u dužini oko 1 cm, baza je s bijelim micelijem, često je sa sluzavim vjenčićem; listići su razmaknuti, debeli, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku, bijeli; spore su eliptične, 10-16 x 7-8.5 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo do žućkasto; miris nije izražen, a okus je blag; meso sa sumpornom kiselinom postane crveno, a površina stručka s KOH ubrzo svijetložuta; raste isključivo u crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, osobito sa smrekom ili borovicom, na kiselom tlu ili tlu bogatom hranjivim tvarima./

Spore su prosječno duge 10-10.5 µm.

Stručak je širok 5-8 mm, klobuk je širok 3-8 cm, spore su prosječno duge 10.5 µm.

/Klobuk je sluzav, uočljivo je prošaran sivim do crnim vlakancima prema rubu, crn ili vrlo tamno sivo-smeđ na sredini, sušenjem postaje svjetliji, smeđ; stručak je 7.5-12.5 cm visok, ispod prstenaste zone je čitav prošaran sivo-smeđim ljuskama poput zmijske kože, pri dnu su crnklaste, na vrhu je uvijek svilenkast i bijel; listići su prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, bijeli, ponekad su sivkasti; spore su eliptične, 10-14 x 5-7.5 μm, Qav = 1.7, otrusina je bijela; meso je debelo, bijelo, miris i okus nisu izraženi; raste u crnogoričnim šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, najčešće smrekom, rjeđe borom./

Stručak je uvijek širi, može biti širok 1.5-4.5 cm, klobuk je širok 5-12 cm, spore su prosječno duge 10 µm.

/Klobuk je gladak, dosta je sluzav i ljepljiv, sivo-smećkast do maslinasto-smeđ, sredina je tamnija, rub je dugo vremena podvijen; stručak je 5-12 cm visok, pun, vrlo je ljepljiv, bijel, bjelkast ili svijetložut, na donjem je dijelu prošaran sivkastim ljuskicama poput zmijske kože, na gornjoj je trećini sa sluzavim prstenastim pojasom; listići su rijetki, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku, oštrica je glatka, bijeli, poslije su slabo žućkasti; spore su eliptične, 8-12 x 5-8 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris je ugodan, aromatičan na voće, a okus je blag; raste u crnogoričnim šumama u simbiozi s borovima, te po parkovima i rubovima šuma, na vapnenastom tlu./

Stručak je debeo 3-10 mm.

Stručak je debeo 10-30 mm.

Meso ispod kožice nije obojeno, stručak je sa izraženim kontrastnim smeđim ljuskavim točkicama.

/Klobuk je 3-6 cm širok, slabo je sluzav, površina je sa sitnim crnkasto-smeđim ljuskicama koje su naglašenije prema sredini, siv do sivo-smećkast, nešto je tamniji na sredini, rub je tanak, valovit, ponekad malo narebran i nazubljen; stručak je 30-70 x 5-8 mm, površina je s izraženim smeđim ljuskavim točkicama, bjelkast; listići su razmaknuti, na bazi su poprečno spojeni žilicama, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku, voštani, bijeli ili sivkasti; spore su eliptične, 7-10 x 4.5-6 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris nije izražen, a okus je blag; raste u crnogoričnim šumama obično u simbiozi sa smrekom, na tlu bogatim hranjivim tvarima./

Raste ispod bora, meso ispod kožice klobuka je žuto ili narančasto-crvenkasto.

/Klobuk je 2-5 cm širok, kožica se lako guli, površina je ljepljiva, lagano je radijalno vlaknasta, maslinasto-smeđ, sivo-smeđ ili crno-smeđ, sredina je nešto tamnija, po suhom je vremenu žuto-smeđ ili narančasto-smeđ, rub je u starosti jako izvrnut prema gore; stručak je 2-8 x 0.4-1 cm, površina je ljepljiva, iznad prstenaste zone je suh, sitno je crtast, fino je smećkasto ljuskav, žućkast do narančasto-crvenkast, pri vrhu je s vlaknastim ostacima zastorka u vidu prolaznog prstenka; listići su rijetki, debeli, razmaknuti, kratko se spuštaju po stručku, najprije su bjelkasti, zatim su izraženo žuto-narančasti ili narančasto-okerasti; spore su eliptične, 7-9 x 4-5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do svijetložuto, miris je ugodan na gljive ili na voće, a okus je slatkast; raste u crnogoričnim šumama, u simbiozi s različitim vrstama borova, na pjeskovitom tlu, često počinje rasti tek kad temperatura padne ispod 5 stupnjeva./

Raste ispod smreke, meso ispod kožice klobuka je smećkasto.

Raste u proljeće, od ožujka do svibnja, klobuk je obično siv i prošaran brojnim crnkastim mrljama.

Listići su u zrelosti sivkasti, klobuk je dosta tamne tamnosive do sivo-crne boje, meso ispod kožice klobuka je sivkasto, spore su prosječno duge oko 8.5 µm.

/Klobuk je 4-10 cm širok, isprva je malo sluzav, kasnije je suh, površina je s crnkastim uraštenim vlakancima, tamnosiv, sivo-crn, plavo-siv ili plavo-smeđ, rub je dugo vremena podvijen; stručak je 5-10 x 0.8-1.5 cm, površina je vlaknasta, siv do sivkasto-smeđ; listići su rijetki, široki, na bazi su poprežno povezani žilicama, izmiješani su s lamelulama, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, bijeli, poslije malo sivkasti s blagom plavkastom nijansom; spore su eliptične, 8-9 x 4-5 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris nije izražen, a okus je blag; raste u crnogoričnim šumama, obično u simbiozi sa smrekom, na vapnenastom tlu./

Listići su trajno bjelkasti, klobuk je nešto svjetlije smeđe do sivo-smeđe boje, meso ispod kožice klobuka nije obojeno, spore su prosječno duge oko 8 µm.

/Klobuk je 3.5-15 cm širok, suh, po vlažnom je vremenu mazav, površina je s radijalnim uraštenim vlakancima, siv, sivo-smeđ, tamnosmeđ, tamno sivo-smeđ ili crno-smeđ, rub je podvijen; stručak je 4-12 x 1-3 cm, vlaknast, na vrhu je sitno zrnast, nešto je svjetliji od klobuka, sivkasto-smećkast na svjetlijoj osnovi; listići su razmaknuti, debeli, elastični, voštani, jasno se spuštaju po stručku, s plavkastom su nijansom; spore su eliptične, 7-9 x 4-5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, miris je ugodan na med ili lješnjake, a okus je također ugodan na lješnjake; raste u crnogoričnim šumama, u simbiozi s različitim vrstama crnogoričnog drveća, najčešće sa smrekom, jelom i borovima, na vapnenastom tlu./

Širina klobuka je veća od 10 cm.

Na stručku se nalazi pokretni vjenčić.

Meso na prerezu ne mijenja boju (samo ponekad s jedva uočljivom crvenkastom nijansom).

Macrolepiota excoriata (OGULJENA SUNČANICA)

klobuk je sa šiljastim ispupčenjem na sredini; vjenčić je bjelkast, na gornjoj strani smeđ i pokretan

JESTIVA

Macrolepiota mastoidea (GRBAVA SUNČANICA)

klobuk je sa šiljastim ispupčenjem na sredini; meso na prerezu lagano pocrveni samo u kori stručka; vjenčić je s gornje strane bijel, s donje strane svijetlosmeđ i pokretan

JESTIVA

Macrolepiota permixta (DVOJNA SUNČANICA)

površina klobuka je grubo čehasta s tamnim ispupčenjem; vjenčić je dvostruk, s donje je strane smeđ i pokretan

JESTIVA

Macrolepiota procera (VELIKA SUNČANICA)

meso je na prerezu skoro neuočljivo vrlo slabo pocrveni ili poružičasti; vjenčić je opsežan, dvostruk, s gornje je strane bijel, s donje je strane smeđ i pokretan

JESTIVA

Meso na prerezu jako pocrveni ili malo pocrveni pa zatim posmeđi.

Chlorophyllum brunneum (PILATOVA SUNČANICA)

meso na prerezu jako pocrveni; vjenčić je pokretan

OTROVNA

Macrolepiota venenata (OTROVNA SUNČANICA)

površina klobuka je gusto vlaknasto-čehava; meso na presjeku malo pocrveni, zatim postane prljavo smeđe; miris je vrlo neugodan; vjenčić je pokretan

OTROVNA

Vjenčić je nepokretan, drugačije izražen ili ne postoji.

Meso na prerezu trajno požuti.

Leucoagaricus carneifolius (CRVENKASTOLISNA PEČURKOVICA)

stručak je jako zadebljan na bazi i korjenast; meso na prerezu požuti

JESTIVA

Meso na prerezu nekad prvo požuti, ali poslije postane crvenkasto, narančasto ili smeđe.

Leucoagaricus americanus (BRESADOLOVA SUNČANICA)

meso na prerezu prvo jako požuti, a zatim postane žuto-smeđe pa crvenkasto-smeđe

OTROVNA

Leucoagaricus badhamii (BADHAMOVA SUNČANICA)

meso na prerezu najprije postane žućkasto-smeđe, zatim narančasto-crveno i na kraju smeđe

OTROVNA

Meso na prerezu nikad ne požuti.

Leucoagaricus littoralis (PRIMORSKA PEČURKOVICA)

klobuk je s ružičastom je nijansom; raste u primorskim krajevima u šumama bora

JESTIVA

Lepiota ignivolvata (OGNJENA ŠTITARKA)

baza stručka je crvene boje i skoro podsjeća na ovoj

NEJESTIVA

Leucoagaricus barssii (KORJENASTA PEČURKOVICA)

stručak je korjenasto produžen; vjenčić je opnast, dvostruk i nazubljen s donje strane

NEJESTIVA

Echinoderma perplexum (ZAMRŠENA TRNOVAČA)

nema vjenčića (rijetko prstenasta zona sa čehicama); meso miriše neugodno na plin

OTROVNA

Leucoagaricus leucothites (BJELKASTA PEČURKOVICA)

klobuk je bijel i krem na sredini; meso na prerezu polako posmeđi

OTROVNA

Phaeolepiota aurea (ZLATNA ŠTITARKA)

svi dijelovi su žuto-smeđi, narančasti ili narančasto-smeđi; opnasti vjenčić je s donje je strane crtast; listići su prirasli

OTROVNA

Echinoderma asperum (RAČVASTA TRNOVAČA)

površina klobuka je sa oštrim stršećim čupercima; meso miriše neugodno na plin

SMRTNO OTROVNA

Širina klobuka je manja od 10 cm.

Klobuk i stručak su bijeli i prekriveni bijelim stršećim čehicama poput bradavica koje se lako uklanjaju.

Leucocoprinus cretaceus

Klobuk i stručak su bijeli i prekriveni bijelim stršećim čehicama poput bradavica koje se lako uklanjaju

JESTIVA

Klobuk i stručak su drugačije dekorirani.

Chlorophyllum agaricoides (STEPSKA STOŽERKA)

Plodno tijelo je kruškolikog oblika poput zatvorenog kišobrana, a stručak je jedva izražen

NEJESTIVA

Lepiota erminea (ŽUTOISPUPČENA ŠTITARKA)

klobuk je bijel s kremastom sredinom

NEJESTIVA

Lepiota magnispora (ŽUTONOGA ŠTITARKA)

stručak je prekriven vunastim žutim čehicama

NEJESTIVA

Leucoagaricus pilatianus (PILATOVA SUNČANICA)

klobuk je crvenkasto-smeđe ili ružičasto-smeđe boje; meso miriše na cedrovinu i malo na jod; vjenčić opnast sa smećkastim rubom

NEJESTIVA

Leucoagaricus serenus (SNJEŽNOBIJELA ŠTITARKA)

klobuk je bijel; vjenčić je bijel i najprije uzdignut

NEJESTIVA

Leucocoprinus cepistipes (BIJELOREBRASTA SUNČANICA)

meso je na prerezu plavo prošarano i gorkog okusa

NEJESTIVA

Melanophyllum haematospermum (KRVAVOLISTIĆAVA SUNČICA)

listići su kod razvijene gljive upadljivo crveni; meso na prerezu pocrveni

NEJESTIVA

Echinoderma calcicola (SVEČANA ŠTITARKA)

površina klobuka je sa šiljastim čehama

VJEROJATNO OTROVNA

Cystolepiota hetieri (HETIERIJEVA ŠTITARKA)

meso na prerezu malo posmeđi

OTROVNA

Echinoderma hystrix (JEŽASTA TRNOVAČA)

površina klobuka je s bradavičavim šiljastim piramidalnim ljuskama

OTROVNA

Lepiota parvannulata (PROLAZNA ŠTITARKA)

klobuk je bjelkast s krem sredinom; raste izvan šuma u travi

OTROVNA

Lepiota clypeolaria (BIJELONOGA ŠTITARKA)

stručak je s vunastim stršećim vlakancima

OTROVNA

Lepiota cristata (SMRDLJIVA ŠTITARKA)

vjenčić je opnast; meso neugodno miriše na plin

OTROVNA

Lepiota lilacea (PLAVORUŽIČASTA ŠTITARKA)

klobuk je s ljubičastim tonom; meso je u dnu stručka crvenkasto

OTROVNA

Lepiota oreadiformis (PLANINSKA ŠTITARKA)

klobuk je s narančastim tonom; raste po crnogoričnim šumama

OTROVNA

Leucocoprinus birnbaumii (ŽUTA GNOJIŠTARKA)

klobuk i stručak su žuti; raste u lončanicama

OTROVNA

Lepiota brunneoincarnata (MESNATOSMEĐA ŠTITARKA)

meso na prerezu malo pocrveni

SMRTNO OTROVNA

Lepiota castanea (KESTENJASTA ŠTITARKA)

listići na pritisak pocrvene

SMRTNO OTROVNA

Lepiota helveola (MESNATOCRVENKASTA ŠTITARKA)

meso malo pocrveni uz kožicu stručka

SMRTNO OTROVNA

Lepiota subincarnata (CRVENKASTA ŠTITARKA)

površina klobuka je s ružičasto-smećkastim čehicama koje su najgušće na crvenkasto-smeđoj sredini; meso je s ružičastom nijansom

SMRTNO OTROVNA