Russula rhodomelanea - created on August 2023 in Bartenslebener Forst, Sachsen-Anhalt, Germany by Eike Heinemann

CRVENOCRNA KRASNICA

Russula rhodomelanea Sarnari

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula rhodomelanea Sarnari (GBIF ID 3359038)

Etimologija: rhodo (gr.) = ruža, ružičasto, crvenkasto + melanea (gr.) = crn. Po boji.

Klobuk: 3–6.5 cm širok, isprva je konveksan, široko režnjevit, zatim je konveksno-izravnat s pomalo valovitim rubom, na kraju je više ili manje ulegnut, kožica je glatka, sjajna, kožica se teško guli, više je ili manje ujednačeno cinobercrven, krvavocrven do ružičasto-crven, sredina je ponekad nešto tamnija, ponekad mijenja boju u krem tonove, često je sa sivkastim pjegama, rub je na kraju kratko narebran i raspucan.

Stručak: 3–6 cm visok i 0.5-0.7 cm debeo, valjkast, često je sužen na bazi, bijel, kasnije često posivi ili pocrni, nekoliko sati nakon ubiranja zbog dehidracije izrazito posivi i potamni, ozlijeđena kožica prvo postane crvenkasta pa zatim crna, površina je hrapava.

Listići: Prilično su gusti, prirasli, često su račvasti, bijeli, na ozlijeđenom mjestu ili trljanjem nakon dužeg vremena posive, lomljivi, oštrica je iste boje.

Spore: Kuglaste do gotovo jajolike, s bodljama visokim do 0.8 μm, koji su dobro povezani grebenima i tvore mrežicu, amiloidne, 7.3-9.2 x 6.2-7.5 μm, bazidije su batinaste, duljine 40-48 μm, cheilocistide su brojne, batinaste, 55-92 x 7-13 μm, dermatocistide su brojne, uglavnom s 1-2 segmenta, terminalni element je kraći od ostalih, ponekad dvodijelni, uglavnom su batinaste, ali i valjkaste, s jasno uočljivim sadržajem, široke su do 10.5 μm; otrusina je kremasta.

Meso: Osrednje je čvrsto, lomljivo, isprva je bijelo, zatim je sivo, ali neravnomjerno i nepravilno; miris je složen, na voće ili blago na vaniliju, kao kod lomljive krasnice (Russula fragilis), čak i izraženiji, a okus je odmah ljut.

Kemijske reakcije: Reakcija mesa u dodiru sa gvajakolom je negativna ili vrlo slaba, a sa željeznim sulfatom (FeSO4) je također negativna ili postane jedva kremasto-ružičasto nakon nekoliko minuta.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, pojedinačno ili u skupinama, u bjelogoričnim šumama, uz šumske staze, na golom tlu, obično u simbiozi sa hrastom i vjerojatno grabom.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta, a po nekim je autorima možda i otrovna.

Napomena: Karakteristična je po tamnosivim ili gotovo crnim mrljama na ozlijeđenim mjestima i negativna reakcija s gvajakolom. Postoji nekoliko krasnica s crvenim klobucima, bijelim listićima i izrazito paprenim mesom, kao što su paprena krasnica (Russula emetica), gorska paprena krasnica (Russula silvestris), maireijeva krasnica (Russula nobilis), žutopjegava krasnica (Russula luteotacta) i tamnocrvena krasnica (Russula atrorubens), kojima baza stručka ne postaje sivo-crna. Slična je netaknuta krasnica (Russula persicina), koja ima kremaste listiće u zrelosti, čisto crveni klobuk i povremeno crvenu nijansu na donjem dijelu stručka.