IBERSKA GUBA

Fomitopsis iberica Melo & Ryvarden

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Polyporales > Porodica: Fomitopsidaceae > Rod: Fomitopsis > Vrsta: Fomitopsis iberica Melo & Ryvarden (GBIF ID 2542372)

Etimologija: ibericus (lat.) = iberski, odnosi se na Pirinejski poluotok (današnja Španjolska i Portugal). Po mjestu gdje je prvi put opisana.

Plodno tijelo (klobuk): 11-18.5 cm široko, 4-14 cm dugo i 3-10 cm debelo na mjestu na kojem izrasta, lateralno je spojeno sa supstratom, poluklobučasto, tvori štitaste nakupine, rijetko pojedinačne, sterilna je površina bez kožice, nepravilna, s mjestimičnim izbočinama ili udubinama, golo do blago pahuljasto, u mladosti je svijetloružičasto, zatim je bijelo-kremasto, s nijansama od krem ​​do narančaste ili crvenkasto-smeđe boje, na dodir postaje smećkasto, u starosti pocrni, rub je dobro izražen, nepravilan, režnjast, više je ili manje tup, narančasto-smeđ do oker-smeđ, plodna je površina rupičava i u ranim fazama rasta izlučuje bezbojnu, vodenastu tekućinu (lateks).

Rupice/cjevčice: Nepravilne, okrugle do višekutne, bijelo-kremaste do slamnatožute, 2-3/mm², cjevčice su u jednom sloju, iste su boje kao i ruppice, duge su 3-18 mm.

Spore: Valjkaste do vretenaste (kao kod vrganja), glatke, prozirne, neamiloidne, 6.9-8.2 x 3-3.6 µm, Q= 2.1-2.5, Me = 7.6 x 3.3 µm, Qe = 2.3, bazidije su 4-sporne, uske, 14-26 x 5.5-7 µm, sterigme su duge do 4 µm, cistide su odsutne, trimitski hifalni sustav se sastoji od prozirnih, višesegmentnih generativnih hifa s tankim stijenkama, prozirnih, jednosegmentnih skeletnih hifa s malo zadebljanim stijenkama, te prozirnih, vijugavih, rijetko razgranatih vezivnih hifa; otrusina je bijela.

Meso: Kožasto, elastično kod svježih primjeraka, plutasto kada se osuši, bijelo, ponekad je žućkastih tonova, kod najvećih je primjeraka debelo 3-17 mm; miris je jak, neugodan i kiseo, a okus je malo gorkast.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi) raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, najčešće crvenog hrasta (Quercus rubra), hrasta plutnjaka (Quercus suber), crnog bagrema (Acacia melanoxylon), primorskog bora (Pinus pinaster) ili alepskog bora (Pinus halepensis). Slike je snimila Helena Petrić, 14.9.2025., na lokalitetu u blizini Rijeke, na panju alepskog bora.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta zbog okusa i tvrde, vlaknaste konzistencije.

Napomena: Karakteristična je po odsutnosti kožice na sterilnoj površini, svijetloj boji, kožastoj i elastičnoj konzistenciji plodnog tijela i jakom, neugodnom mirisu, kao i rastu na starim panjevima i bjelogoričnog i crnogoričnog drveća. Vretenaste spore su dosta slične kao kod kaskadne drvoporke (Neoantrodia serialis), dok izgledom podsjeća na neke vrste iz roda Trametes, s identičnom morfologijom spora i hifalnim sustavom, a također je jednogodišnja i uzrokuje bijelu trulež.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.