ŠAROLIKA KRASNICA

Russula versicolor Jul.Schäff.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula versicolor Jul.Schäff. (GBIF ID 8328359)

Etimologija: versicolor (lat.) = promjenljive boje. Po boji.

Engleski naziv: Variable Brittlegill

Klobuk: 3-8 cm širok, prvo je polukuglast, ubrzo je raširen i uočljivo ulegnut na sredini, vrlo je rijetko s grbicom na sredini, nepravilan, više je ili manje valovit i režnjast, kožica se guli do 1/3 ili 2/3 promjera, ljepljiv, sluzav i trajno sjajan, uglavnom je ružičasto-ljubičast na rubu i oker-maslinast na sredini, barem kod najtipičnijih primjeraka, općenito teži izblijeđivanju, također je sivkasto-ružičast, svijetlo mesnatoružičast na krem osnovi ili ružičasto-smeđ, s tamnijim je mrljama u nijansama ljubičaste ili sa slabom, nepravilno raspoređenom pigmentacijom, nijanse su rijetko zasićene, a sredina tada može biti djelomično crnkasta ili su boje u drugim slučajevima pomalo izmiješane i teže ih je definirati, rub je podvijen, proziran, kasnije se izravna, na kraju je narebran.

Stručak: 3-9 cm visok i 0.5-1.8 cm debeo, više je ili manje vitak, valjkast, ponekad se malo zadebljava prema dnu, pun, srž je kasnije omekšana, na kraju je šuplja, fino je hrapav, bijel, kasnije postane šafranastožut do žuto-smeđ.

Listići: Gotovo su rijetki, tanki, izmiješani su s rijetkim lamelulama, prilično su široki, malo su zaokruženi uz stručak, prirasli, vrlo su lomljivi, bijeli, kasnije su s krem odsjajem, u zrelosti žute, kasnije postaju hrđastosmeđi, počevši od ozlijeđenih dijelova.

Spore: Široko su eliptične, sa bradavicama visokim do 0.5 µm, djelomično povezanim tankim grebenima i s nekoliko tankih spojnih linija koje tvore zebrasti ili djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 6-8.8 x 4.8-8 µm , bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-42 x 9-11 μm, cheilocistide su vretenaste, s dužim su ili kraćim vršnim produžetkom, 40-75 x 9-11 μm, pileipelis se sastoji od tankih i tupih hifa širokih 2-4.5 μm, s prilično dugim segmentima, te valjkastih dermatocistida, s manje ili više segmenata, s trbuhom od 4-6.5 μm, sa sporadičnim sitnim izraslinama na vrhu (cromushrooms: (6) 6.2 - 7.6 (8.5) × (4.7) 5.2 - 6.5 (7.5) µm, Q = (1) 1.1 - 1.27 (1.3), N = 120, Me = 6.8 × 5.8 µm, Qav = 1.2); otrusina je svijetlooker do tamnooker (IIIa-c).

Meso: Tanko, čvrsto, prilično je lomljivo, bijelo, na prerezu požuti, iako manje nego kod djevojačke krasnice (Russula puellaris); miriše slabo na voće, a okus je promjenjiv od blagog do izrazito ljutog u listićima, sa zakašnjenjem od 7-10 sekundi.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane svijetlo ružičasto-narančasto, s fenolom posmeđi, s fenolanilinom najprije pocrveni pa zatim pocrni, dok s gvajakovom tinkturom postane brzo i intenzivno plavo-zeleno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u parkovima ili močvarnim područjima u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, uglavnom brezom ili jasikom (Populus tremula), ali i sa crnogoričnim drvećem, obično borom ili smrekom, na kiselim, a ponekad vrlo siromašnim tlima.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta zbog ljutog okusa mesa.

Napomena: Pripada podsekciji Puellarinae, a karakteristična je po staništu ispod breze, sluzavom, sjajnom klobuku, uglavnom ružičasto-ljubičastom ili ljubičastom, koji često izblijedi u oker-maslinastu na sredini, oker otrusini, umjerenom žućenju stručka, neizraženom mirisu, više ili manje ljutom okusu, te sitnim, izduženim sporama dekoriranim bradavicama povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak. Klobuk je vrlo rijetko s grbicom na sredini. U liniju Versicolor ulaze neke dodatne vrste, koje su stekle status zasebne vrste, kao što su jednobojna krasnica (Russula unicolor), koja je s trajno ružičasto-ljubičastim klobukom, bez zelenih nijansi, mesom koje nešto slabije požuti, sporama s potpunim mrežastim uzorkom, te pleurocistidama širokim 11-13 µm, bušinova krasnica (Russula cistoadelpha), koja raste ispod bušina (Cistus) u mediteranskom području, s većim i izduženijim sporama i ukupnom mikroskopskom slikom koja se preklapa sa sljedećom vrstom, te Russula pseudopuellaris, koja je robusnija, s klobukom širokim 3-10 cm, bez zelenog pigmenta, s mesom koje postane intenzivno šafranastožuto, kao kod djevojačke krasnice, a raste na pjeskovitom tlu na pješčanim dinama i šljunčanim sipinama.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 885. Šarolika krasnica (Russula versicolor J.Schff.); Sarnari, Mauro. 2005. Monografia illustrata del Genere Russula in Europa, Tomo Secondo. A.M.B. Fondazione Centro Studi Micologici. Vicenza. – 1163. str. Russula versicolor Jul. Schäff.