KOSOGLAVA ŠLJEMOVKA

Mycena inclinata (Fr.) Quél.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Mycenaceae > Rod: Mycena > Vrsta: Mycena inclinata (Fr.) Quél. (GBIF ID 4911809)

Etimologija: inclinatus (lat.) = naklonjen, nagnut. Po obliku stručka.

Engleski naziv: Clustered Bonnet

Klobuk: 1-4 cm širok, polukuglast ili stožast do zvonolik, nekad je lagano ispupčen na sredini, na kraju je konveksno-izravnat, prozirno crtast, gol, po vlažnom je vremenu ljepljiv, bjelkast s kremastim do smećkastim nijansama ili žućkast, postupno tamni, postaje tamnosmeđa, tamno crvenkasto-smeđ ili tamno sivo-smeđ, na sredini je često crno-smeđ, rub je svjetliji, nazubljen, prelazi listiće.

Stručak: 3-15 cm visok i 1.5-6 mm debeo, valjkast, šupalj, žilav, poslije je vlaknast do vlaknasto ljuskav, zatim je sjajan, u mladosti je bijel do sivkast, kasnije je žućkast na vrhu, ispod je vodenasto bijelo-sivkast, na donjem je dijelu okerast do tamno crvenkasto-smeđ, na dnu je tamnosmeđ, pri dnu je gusto prekriven dugim, bjelkastim, žutim do okerastim vlakancima.

Listići: Gusti, 22-33 ih dopire do stručka, prirasli, kasnije su na bazi poprečno spojeni žilicama, isprva su bjelkasti, zatim crvenkasti ili svijetlo sivo-smeđi, na kraju su često sa ružičastom nijansom ili postanu točkasti s vinskicrvenim mrljama, osobito uz rub klobuka, oštrica je iste boje ili bjelkasta.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, izraženo su amiloidne, 7-11 x 5-8 µm, Q = 1.2-1.8, Qav = 1.5, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste, kruškolike, valjkaste ili nepravilnog oblika, 19-35 x 6.5-13.5 µm, prekrivene su sa rijetkim, neravnomjerno raspoređenim, valjkastim, jednostrukim do račvastim izraslinama 1-17 x 0.5-2 µm; otrusina je bijela do svijetlokrem.

Meso: Bijelo, u dnu stručka je žuto-smeđe ili je svijetlosmeđe, na presjeku ponekad malo požuti; miriše na krastavce ili jako na brašno, nekad na užeglo ulje, a okus je sličan, opor i neprijatan.

Stanište: Raste u kasno ljeto, jesen i zimu, od kolovoza do veljače, busenasto, kao saprofit krupnih drvnih ostataka (trupci, panjevi) gotovo isključivo hrasta, ali ponekad i bukve. Primjerke na slikama snimio je Mladen Matišić, sredinom listopada i sredinom studenog.

Doba rasta: 1, 2, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristična je po mirisu na užeglo ulje i trobojnom stručku. Slične su alkalna šljemovka (Mycena alcalina), koja također raste busenasto, ali na panjevima crnogoričnog drveća, pjegava šljemovka (Mycena maculata), koja ima glatki, vinskocrveni stručak i manje izražen miris, te prašumska šljemovka (Mycena silvae-pristinae), koja nema narančaste nijanse na stručku i nema izražen miris.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 552. Kosoglava šljemovka (Mycena inclinata (Fr.) Quélet); 568. Lijeponoga šljemovka (Mycena callopoda (Fries) Cetto)