Rupičarke i njihova determinacija

Brezina guba (Fomitopsis betulina)	Smolasta sjajnica (Ganoderma resinaceum)
Škriplin (Polyporus squamosus)	Šarena tvrdokoška (Trametes versicolor)

Rupičarke su raznolika skupina gljiva čija se himenijalna ili plodna površina sastoji od pora ili rupica. U skupinu rupičarki ne ubrajamo vrganje i dio slijepljenih ili razraštenih gljiva koje su zasebne skupine gljiva. Dakle naša skupina rupičarki se sastoji od gljiva koje uglavnom rastu na drvu kao saprofiti i koje se najčešće nazivaju gube i trameti. Manji dio rupičarki raste na zemlji ili prividno za zemlji izmiješanom sa sitnim drvnim ostacima. Spore se stvaraju unutar cjevčica čiji krajevi čine površinu koja se sastoji od mnoštva pora. Za razliku od vrganja, sloj cjevčica se kod rupičarki obično teško uklanja. Plodna tijela ili klobuci rupičarki obično nisu okruglasti poput klobuka vrganja i obično su bez središnjeg stručka, a meso je najčešće tvrdo i vrlo žilavo.

Rupičarke su saprofiti krupnijih drvnih ostataka koji pomažu u razgradnji mrtvog drveta, a u nekim su slučajevima paraziti koji polako ubijaju svoje domaćine. Micelij rupičarki različito troši drvo, ovisno o vrsti. Neke vrste konzumiraju lignin i uzrokuju bijelu trulež drva, dok druge konzumiraju celulozu i uzrokuju smeđu trulež.

Determinacija rupičarki varira od lakih do vrlo teških. Pažljiva analiza makroskopskih osobina gljive ponekad je dovoljna za sigurnu determinaciju.

Prva važna značajka za determinaciju rupičarki su izgled i boja pora. Pore mogu biti sitne, široke, okrugle, višekutne, izdužene, a ponekad površina izgleda poput labirinta. 

Druga značajka je podloga ili drvo domaćin na kojem raste, to je češće mrtvo drvo, ali neke vrste rastu i na živom drveću. Ponekad je drvo u završnoj fazi truljenja pa je dosta teško odrediti o kojoj se vrsti drveća radi.

I treća važna značajka je vrsta drveta na kojem gljiva raste, odnosno da li raste na crnogoričnom ili bjelogoričnom drveću. Određene vrste preferiraju samo jednu vrstu drveća,druge razno bjelogorično drveće, treće crnogorično drveće, dok dio vrsta rastu i na bjelogoričnom i na crnogoričnom drveću