Ukupno vrsta gljiva: 2378
Russula rivulicola

Russula rivulicola - created on August 2011 in Rovaniemi, Finland by Federico Calledda

InfoCC-BY-NC

Jestiva gljiva

POTOČNA KRASNICA

Russula rivulicola Ruots. & Vauras

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula rivulicola Ruots. & Vauras (GBIF ID 3359521)

Etimologija: rivulus (lat.) = potok, mali tok vode + colere (lat.) = nastanjivati, živjeti, biti stanovnik. Po staništu.

Klobuk: 3-7 cm širok, najprije je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je raširen i ulegnut na sredini, vlažan i sjajan kada se ubere, kožica se guli do 1/2 promjera ili nešto više, više je ili manje intenzivne bakrenocrvene, bakreno-smeđe ili žuto-smeđe boje, na sredini može biti tamnocrven ili čak crnkast, ponekad je svijetlocrven ili crveno-ljubičast, rijetko je prošaran svijetlozeleno, ali ponekad s vrlo jasnim zelenim crticama prema sredini, rub je narebran u dužini od 5-8 mm.

Stručak: 3.5-5 cm visok i 1.5-2.3 cm debeo, valjkast, uglavnom je batinast, bijel, više je ili manje žuto-smeđ na dnu, vremenom postaje siv, naboran.

Listići: Gusti, prirasli, bez lamelula, nekad su račvasti, lomljivi, žuti.

Spore: Gotovo su kuglaste do široko eliptične, prekrivene su bradavicama visokim do 0.8 µm, povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 7.3-8.8 x 6-7.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 37-54 x 8-12 μm, cheilocistide su vretenaste, sa većim ili manjim produžetkom na vrhu, 40-80 x 9-14 μm; otrusina je oker.

Meso: Osrednje je čvrsto, bijelo, po vlažnom vremenu ili vremenom postane sivkasto; miris nije izražen, a okus je slatkast ili jedva primjetno ljutkast u listićima.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane sivkasto-ružičasto, sa formolom ružičasto, a reakcija sa gvajakolom je prilično brza i pozitivna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u šumama breze, sa ili bez smreke, u simbiozi sa brezom, na močvarnom tlu u tresetnoj mahovini (Sfagnum) i drugim vrstama mahovina, uz patuljaste breze (Betula nana) ili vrbe, često po depresijama uz male vodotoke, uglavnom na sjeveru Europe.

Doba rasta: 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete.

Napomena: Po bojama, boji mesa, malim sporama sa djelomičnim mrežastim uzorkom, oker otrusini, kožici s velikim, neinkrustiranim dermatocistidama i rastu ispod breze slična je prljavocrvena krasnica (Russula vinososordida), koja ne preferira previše vlažna mjesta, meso joj ne posivi u prisutnosti vode, intenzivnije reagira u dodiru sa formalinim i ima nešto manje spore. Među ostalim vrstama koje rastu u tresetnoj mahovini slična je tresetna krasnica (Russula robertii), kojoj meso ne posivi kada je promočeno.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži