Ukupno vrsta gljiva: 1879
Clitocella mundula

clitocella-mundula

Nejestiva gljiva

GIZDAVA VITEZOVKA

Clitocella mundula (Lasch) Kluting, T.J.Baroni & Bergemann

Znanstveni naziv: Agaricus mundulus Lasch; Clitocybe mundula (Lasch) A.Pearson & Dennis; Clitopilopsis mundula (Lasch) Kühner ex Konrad & Maubl.; Clitopilopsis mundulus (Lasch) Kuhn.; Clitopilus mundulus (Lasch) P.Kumm.; Paxillopsis mundula (Lasch) J.E.Lange; Paxillus amarellus var. mundulus (Lasch) Quél.; Pleurotellus mundulus (Lasch) Anon.; Rhodocybe mundula (Lasch) Singer; Rhodocybe mundulus (Lasch) Konr. & Maubl.; Rhodopaxillus mundulus (Lasch) Konrad & Maubl.

Etimologija: mundulus, umanjenica od mundus (lat.) = ljupko, dražesno. Po izgledu.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Entolomataceae / Clitocella

Klobuk: 3-7 cm širok, jako je ulegnut, tanak, žilav, nepravilan, suhm često s koncentričnim brazdama, rub je podvijen, bjelkast ili sivo-žućkast, na dodir pocrni, osobito na rubu.

Stručak: 3-5 cm visok i 0.7-1 cm debeo, tanak, šupljikav, dlakavo-maljav, blijedo-bijelo-žućkasto-siv, na bazi su uočljive micelijske niti maslinasto-blijede boje.

Listići: Stisnuti, vrlo gusti, dugo se spuštaju po stručku, blijedosivkasti.

Spore: Skoro kuglaste, sitno bradavičave, 5-6 x 4-5 µm; otrusina je blijedo-ružičasta.

Meso: Lagano je žućkasto, na presječenom mjestu pocrni, osobito u stručku; miriše na užeglo brašno, a okus je vrlo gorak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla u svim tipovima šuma, po parkovima, šumskim čistinama, livadama, pašnjacima, šumskim putevima, na travnatim mjestima bogatim mahovinom.

Doba rasta: 7, 8, 9

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta zbog gorkog okusa mesa.

Napomena: Najprepoznatljivija je prvenstveno po osobini da joj se meso na svim dijelovima pocrni, osobito u stručku i uz listiće.

Referentni izvori: 

  1. Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 471. Gizdava vitezovka (Rhodocybe mundulus (Lasch) Sing.)
  2. Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Bjelkasta rusoglavka (Rhodocybe fallax (Quél.) Singer)

  3. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštćenim i strogo zaštićenim (Narodne novine, 07/2006). Ministarstvo kulture. – Bjelkasta rusoglavka (Rhodocybe fallax)

  4. Clitocella mundula (Lasch) Kluting, T.J.Baroni & Bergemann. 2023. https://www.gbif.org/species/7537501

IDI NA VRH