Coprinopsis pseudofriesii - created on October 2019 in Dachnau und Schlangenloch bei Rüsselsheim, Germany by Wolfgang Patczowsky

LAŽNA FRIESOVA GNOJIŠTARKA

Coprinopsis pseudofriesii (Pilát & Svrček) Redhead, Vilgalys & Moncalvo

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Psathyrellaceae > Rod: Coprinopsis > Vrsta: Coprinopsis pseudofriesii (Pilát & Svrček) Redhead, Vilgalys & Moncalvo (GBIF ID 5242726)

Etimologija: pseudo (gr.) = lažan, patvoren + friesii = u čast Eliasa Magnusa Friesa (1794.–1878.), švedskog mikologa i jednog od utemeljitelja suvremene mikologije. Po sličnosti sa Friesovom gnojištarkom (Coprinopsus friesii).

Engleski naziv: Thorny Incap

Klobuk: 0.5-2 cm širok, isprva je stožasto-eliptičan ili stožast, zaobljen na vrhu i visok 3-8 mm,  bjelkast, na sredini je oker, svijetlosmeđ do crvenkasto-smeđ, ovoj se razlaže na oker-smeđe ljuske, kasnije izblijedi, brazdasto narebran.

Stručak: 2-6 cm visok i 1-2 mm debeo, valjkast, bijel, bijelo-sivkast, baza je pomalo ljuskava.

Listići: Gusti, 32-50 ih dopire do stručka, slobodni, prvo su bijeli, zatim su sivi do crnkasti.

Spore: Široko su eliptične, eliptične, jajolike ili blago romboidne, zaobljene na vrhu sa središnjim, oko 1.5 µm širokim kličnim otvorom, 6.1-10.2 x 5-7.9 µm, Q = 1.05-1.55, Qav = 1.25-1.4, bazidije su 4-sporne, 18-32 x 9-11 µm, cheilocistide su valjkaste ili u obliku uske boce, 30-80 x 7-22, pleurocistide su slične cheilocistidama, 60-120 x 10-27 µm; otrusina je crna.

Meso: Tanko, bjelkasto, kasnije je crno, osuši se; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili po nekoliko primjeraka zajedno, kao saprofit u šumama, parkovima i livadama, na krupnijim drvnim ostacima (grane), na zakopanom drvu, kori voća, te na bilju i travama.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristična je po eliptičnim, jajolikim ili romboidnim sporama dugim do oko 9 ili 10 µm i prilično velikim plodnim tijelima. Slične su Friesova gnojištarka (Coprinopsis friesi), koja ima manja plodna tijela i raste na drugačijem staništu, tamnosporna gnojištarka (Coprinopsis phaeospora), koja ima jajolike, s prednje strane gotovo kuglaste spore i izraženo ekscentrični klični otvor, te žutoljuskava gnojištarka (Coprinopsis xantholepis), koja ima mnogo veće cheilocistide.