Coprinopsis geesterani - created on October 2021 in El Grove, Pontevedra, Spain by joseba45

GEESTERANUSOVA GNOJIŠTARKA

Coprinopsis geesterani (Uljé) Redhead, Vilgalys & Moncalvo

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Psathyrellaceae > Rod: Coprinopsis > Vrsta: Coprinopsis geesterani (Uljé) Redhead, Vilgalys & Moncalvo (GBIF ID 5448871)

Etimologija: U čast nizozemskog mikologa dr. Rudolfa Arnolda Maas Geesteranusa (1911.–2003.), koji je značajno doprinio proučavanju gljiva, osobito tintnica. Po imenu.

Klobuk: 1-2.7 cm širok, isprva eliptičan, valjkasto-eliptičan, jajolik ili gotovo kuglast i visok oko 8 mm, zatim je zvonolik ili stožast, kasnije je konveksan ili izravnat, ubrzo poveni, u ranoj je mladosti bijel, ubrzo postaje siv ili sivo-smeđ, na sredini je tamniji, ovoj je prvo čisto bijel, kasnije je siv do sivo-smeđ, prekriva cijelu površinu, ubrzo se radijalno cijepa na dlakave do vlaknaste, često šiljaste i prilegnute ili zakrivljene ljuske, osobito na sredini.

Stručak: 1.5-4.5 cm visok i 1-2 mm debeo, bjelkast, na bazi je batinasto zadebljan do blago gomoljast i širok 3 mm, šupalj, dlakavo ljuskav po cijeloj površini, ali posebno gusto u donjem dijelu, kasnije postaje gol.

Listići: Gusti, uski, 34-40 ih dopire do stručka, slobodni, isprva su bijeli, ubrzo su sivi do crnkasti.

Spore: Eliptične do jajolike, teži obliku mitre ili romba, na jednom su kraju zaobljene ili blago stožaste, a na drugom zaobljene, klični otvor je na sredini i širok 1-1.5 µm, 5.6-10.6 x 4.3-7.1 µm, Q= 1.15-1.7, Qav= 1.35-1.45, bazidije su 4-sporne, 18-32 x 7-11 µm, cheilocistide su kod vrlo mladih primjeraka široko mjehuraste, te prilično izdužene i eliptične, batinaste ili u obliku uske boce, 25-105 x 12-40 µm, pleurocistide su eliptične do jajolike, duguljaste ili usko vretenaste, posljednje su ispod vrha široke 7-13 µm, 70-125 x 22-33 µm; otrusina je crna.

Meso: Tanko, bijelo, brzo postaje crno, kasnije se rastapa; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili busenasto, kao saprofit po šumama, na rubovima šuma i parkovima, na tlu pomiješanom s komadićima drva, na trulim drvnim ostacima i na kompostiranim biljnim ostacima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristična je po malim plodnim tijelima i eliptičnim do jajolikim sporama koje teže obliku mitre ili romba, prosječno su kraće od 9 µm i prosječni Qav je oko 1.45. Slična je vrsta Coprinus pseudoradiata, koja često raste na gnoju, a rjeđe na golom tlu (vjerojatno pomiješanom s gnojem), spore su više eliptične ili duguljaste sa zaobljenom, nikada nisu stožaste na jednom kraju, Qav je veći od 1.45. Plašljiva gnojištarka (Coprinus lagopides) ima spore sličnog oblika i veličine (obično su nešto šire), ali je mnogo većih dimenzija i uglavnom raste na opožarenom tlu.