|
LJUSKAVONOGA ŠLJEMOVKA
Mycena rhenana Maas Geest. & Winterh.
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Mycenaceae >
Rod: Mycena >
Vrsta: Mycena rhenana Maas Geest. & Winterh. (GBIF ID 5240503)
Etimologija: Rhenus (lat.) = rijeka Rajna. Po lokaciji. Klobuk: 4-10 mm širok, isprva je gotovo kuglast, eliptičan ili jajolik, zatim je zvonolik ili konveksan, na kraju je spljošten i uglavnom uočljivo ulegnut na sredini, bijel do bijelo-sivkast sa žućkastom do sivo-smeđom sredinom, bijelo brašnast do dlakavo-ljuskav i brazdast gotovo kao kod gnojištarki (Coprinellus), sa odvojivom je želatinoznom ovojnicom, rub je podvijen, zupčasto resast. Stručak: 10-27 mm visok i 0.3-0.75 mm debeo, krhak, valjkast, ravan do lagano zakrivljen, lagano je gomoljast na bazi, bijel, potpuno je zrnast do vlaknast, na bazi je više dlakav, općenito izrasta iz vrlo malog, bijelog, dlakavog bazalnog diska. Listići: Rijetki, usko su prirasli, ponekad tvore lažni ovratnik, uski, bijeli, kasnije postaju krem. Spore: Eliptične, amiloidne, glatke, prozirne, 6-8.5 x 3-5 µm, Q = 1.5–2.3, Qav = 1.8, nema cheilocistide i pleurocistide; otrusina je bijela. Meso: Vrlo je tanko, gotovo da i ne postoji, bijelo; miris je slab na klor, ali ponekad vrlo slab ili nije izražen, a okus nije izražen. Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, kao saprofit tipično na trulim čašicama žira (Quercus robur) ili na otpalim resama johe (Alnus glutinosa), ali također na otpalim ostacima plodova kestena i lijeske. Doba rasta: 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti. Napomena: Bitne karakteristike su male dimenzije, mali bazalni disk, miris klora, rast gotovo isključivo na otpalim resama johe i odsutnost cheilocistida.
Prirodoslovni muzej - Split
