Russula sororia - created on November 2011 in Abba Fritta, Aggius, Italy by Marco Floriani

SESTRINSKA KRASNICA

Russula sororia (Fr.) Romell

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula sororia (Fr.) Romell (GBIF ID 7531434)

Etimologija: sororius (lat.) = redovnica, sestra. Po sličnosti s mnogo drugih krasnica.

Engleski naziv: Sepia Brittlegill

Klobuk: 5-12 cm širok, prvo je polukuglast, kasnije se izravna i pupčasto ulegne na sredini, režnjast, kožica se guli do 1/2 promjera ili manje, ljepljiv, ubrzo je suh i ponegdje sjajan, smeđ, siv, na tamnijoj sredini može biti crnkast, može biti sa hrđastosmeđim mrljama, ponekad je prekriven sitnim bijelo-sivkastim pločicama koje su u izraženom kontrastu s tamnijom osnovom (Russula sororia f. pseudoaffinis), rub je tanak, valovit i duboko narebran.

Stručak: 4-7.5 cm visok i 1.4-2.5 cm debeo, nepravilno je valjkast ili zadebljan na sredini, često je zakrivljen ili sužen prema dnu, više je ili manje proširen i pahuljast na vrhu, srž je komorasta, na kraju je šupalj, relativno je sjajan, bjelkast, rijetko posivi, mjestimično je hrđastosmeđ.

Listići: Vrlo su gusti, široki su 4-8 mm, tanki, izmiješani su s rijetkim lamelulama, prirasli, lomljivi, krem, s laganim su sivkastim odsjajem, na oštećenim dijelovima postanu crveno-smeđi.

Spore: Gotovo su kuglaste do široko eliptične, s niskim, tupim bradavicama visokim 0.3-0.45 µm, rijetko su povezane kratkim spojnim linijama, bez grebena, amiloidne, 7-8.8 x 5.7-7 µm, bazidija su 4-sporne, batinaste, 40-60 x 8-10.5 μm, cheilocistide su vretenaste, s većim su ili manjim vršnim produžetkom, s trbuhom koji ne prelazi 10-11 μm, kožica klobuka sastoji se od nakupina tupih dlačica, širokih 3-4 μm, te stožastih dermatocistida, koje su često sa vršnim produžetkom, kraćim od 4-6 μm, sa slabo refrakcijskim sadržajem; otrusina je krem (IIc).

Meso: Prilično je čvrsto, bijelo, sa crvenkasto-smeđim mrljama, osobito u sredini stručka oko šupljine; miriše izraženo na spermu, a okus je jako ljut.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) polako postane ružičasto-narančasto, a reakcija sa gvajakovom tinkturom je vrlo slaba ili negativna.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama u simbiozi isključivo s različitim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, na otvorenim površinama, oko potoka, na više ili manje muljevitom ili glinenastom, silikatnom ili umjereno vapnenastom tlu, uglavnom u mediteranskom području.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta zbog ljutog okusa mesa.

Napomena: Od srodnih vrsta u svojoj podsekciji razlikuje se po relativno velikim dimenzijama, više ili manje tamnoj boji klobuka, od sivkasto-smeđe, čiste sive do oker boje, sklonosti mrljanju površine hrđastocrvenom bojom, vrlo ljutom okusu i mirisu mesa na spermu. Mikroskopski je najznačajnija značajka gotovo kuglaste ili ne baš izdužene spore, po kojima se razlikuje od vrlo slične kamember krasnice (Russula amoenolens). Raste u bjelogoričnim šumama, uglavnom hrasta, na više ili manje blatnjavom ili glinenastom tlu, uglavnom na otvorenim, sunčanim mjestima, posebno oko protoka. Po ljutom okusu mesa se može zamijeniti sa rebrastom krasnicom (Russula pectinata), koja ima oker boju klobuka, sličnu kao kod brašnjavonoge krasnice (Russula farinipes), relativno malu veličinu, zdepasti izgled i miris sličan kao kod smrdljive krasnice (Russula foetens), s naknadnim notama na voće. Puno se lakše zamijeni sa kamember krasnicom, koja je prepoznatljiva po manjim dimenzijama, odsutnosti hrđastocrvenih površinskih mrlja i početnom mirisu na kuhane rakove kao kod ljupke krasnice (Russula amoena) ili prijesne mliječnice (Lactifluus volemus), brzoj i intenzivnoj reakciji sa gvajakovom tinkturom, izrazito duguljastim sporama, te rastu na malo drugačijem staništu u pjeskovitim šumama bora i na rubu šikara, ali neke forme rastu i ispod hrasta plutnjaka.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 872. Sestrinska krasnica (Russula sororia (Fr.) Romell ss. Boudier)