Leccinum aurantiacum

Jestiva gljiva Na listi za determinatore

CRVENI HRAPAVAC (TURČIN)

Leccinum aurantiacum (Bull.) Gray

Boletopsis rufa (Schaeff.) Henn.; Boletus aurantiacus Bull.; Boletus aurantiacus f. lebedevae Vassilkov; Boletus aurantiacus s.Reid; Boletus aurantiacus var. fulvus Pers.; Boletus aurantiacus var. rufus (Schaeff.) Mérat; Boletus aurantiacus var. rufus J.Blum; Boletus aurantius subsp. rufus (Schaeff.) Fr.; Boletus aurantius var. rufus Pers.; Boletus orantiacus; Boletus quercinus (Pilát) Hlaváček; Boletus rufus Schaeff.; Boletus salicola (Watling) Hlaváček; Boletus sanguinescens Velen.; Boletus scaber var. aurantiacus (Bull.) Gillet; Boletus scaber var. aurantiacus (Bull.) Opat.; Boletus scaber var. rufus (Schaeff.) Opat.; Boletus versipellis var. aurantiacus (Bull.) Vassilkov; Gyroporus rufus (Schaeff.) Quél.; Krombholzia aurantiaca (Bull.) E.-J.Gilbert; Krombholzia aurantiaca f. arctica (Lebedeva) Vassilkov; Krombholzia aurantiaca f. intermedia Vassilkov; Krombholzia aurantiaca f. quercina (Pilát & Dermek) Vassilkov; Krombholzia aurantiaca subsp. rufa (Schaeff.) Maire; Krombholzia rufescens var. quercina Pilát, 1951; Krombholziella aurantiaca (Bull.) Maire; Krombholziella quercina (Pilát) Šutara; Krombholziella rufa Schaeff.; Krombholziella rufa Schaeff. ex Alessio; Krombholziella salicicola; Krombholziella salicola (Watling) Šutara; Leccinum albostipitatum var. decipiens (Singer) Mikšík; Leccinum aurantiacum f. populinum (M.Korhonen) A.E.Hills; Leccinum aurantiacum subsp. rufum Gray; Leccinum aurantiacum var. decipiens Singer; Leccinum aurantiacum var. intermedium A.H.Sm., Thiers & Watling; Leccinum aurantiacum var. pallidipes A.H.Sm., Thiers & Watling; Leccinum aurantiacum var. pinicola A.H.Sm., Thiers & Watling; Leccinum aurantiacum var. quercinum Pilát; Leccinum aurantiacum var. rufum Gray; Leccinum decipiens (Singer) Pilát & Dermek; Leccinum populinum M.Korhonen; Leccinum quercinum (Pilát) E.E.Green & Watling; Leccinum quercinum Pilát; Leccinum rufum (Schaeff.) Kreisel; Leccinum rufum var. decipiens (Singer) Klofac; Leccinum salicicola Watling; Leccinum salicola Watling; Trachypus aurantiacus (Bull.) Bataille; Trachypus aurantiacus (Bull.) Romagn.

Etimologija: aurantiacus (lat.) = narančaste boje. Po boji.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Boletales / Boletaceae / Leccinum

Engleski naziv: Orange Bolete

Klobuk: 4-19 (22) cm širok, u mladosti je kuglast, zatvoren i spojen sa stručkom, kasnije je polukružan i dosta pravilan, kožica strši preko ruba i u starosti, po vlažnom je vremenu malo mazav; narančast, narančasto-smeđ ili crvenkasto-smeđ, sitno je baršunast, rub je s resastim ostacima ovoja.

Stručak: 8-20 x 1-2.5 cm, vrlo je dug, pun, prema dnu se lagano zadebljava, tvrd; u mladosti je bjelkast, kasnije je prekriven žuto-smeđim do narančasto-smećkastim čehicama po kojima se nepogrešivo prepoznaje, nisu crnkaste kao kod opekastog turčina (Leccinum versipelle), na pritisak najprije postane lagano crvenkast, kasnije sivo-ljubičast, plavo-ljubičast ili zeleno-plav, osobito na dnu.

Rupice/cjevčice: Sitne, okrugle, bjelkaste, kasnije su sive do žuto-maslinaste; cjevčice su vrlo duge, slobodne, bjelkaste, lako se uklanjaju.

Spore: Vretenaste do eliptične, (11) 11.3 - 13.3 (14.2) × (2.9) 3.2 - 3.9 (4.5) µm, Q = (2.7) 3 - 3.8 (4.3), N = 120, Me = 12.3 × 3.6 µm, Qe = 3.5; otrusina je oker-smeđa do maslinasto-smeđa.

Meso: Tvrdo, bijelo, na prerezu je prvo crvenkasto, zatim sivo-ljubičasto, modro ili crno, pri kuhanju dosta pocrni; miris je ugodan na gljive, a okus blag.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom pozeleni, dok s fenolom najprije postane purpurno-ljubičasto pa zatim poprimi čokoladnosmeđu boju.

Stanište: Raste u kasno proljeće, ljeto i jesen, u velikoj množini, u bjelogoričnim šumama, najčešće u simbiozi s hrastom, bukvom ili jasikom (Populus tremula), voli vapnenasto tlo.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Ne smeta što meso na prerezu mijenja boju. Puno je boljeg okusa nego brezov djed (Leccinum scabrum). Konzumiran sirov uzrokuje alergijske reakcije i gastrointestinalne tegobe jer sadrži kserokomičnu kiselinu pa se preporuča temeljita termička obrada. Oporavak je obično 3-6 sati nakon prvih simptoma trovanja.

Napomena: Smrčin turčin (Leccinum piceinum) i smrekov turčin (Leccinum vulpinum) su skoro iste vrste, a rastu po crnogoričnim šumama (ispod jele ili bora). Crveni hrapavac se nekada može zamijeniti opekastim turčinom, kojemu je stručak prekriven crnim čehama, a klobuk je svjetliji, žućkasto-narančast. Crveni hrapavac ima kestenjasti klobuk. Sve spomenute vrste su jestive.

Referentni izvori:

Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1127. Crveni hrapavac (turčin) (Leccinum aurantiacum (Bull. ex Fr.) S.F.Gray), Sinonimi: Boletus aurantiacus Bulliard, Boletus rufus Schff., Krombholziella aurantiaca (Bull.) R.Mre.; 1129. Hrastov turčin (Leccinum quercinum (Pilat) Green et Watling), Sinonim: Krombholziella quercina (Pil.) Sutara; 1142. Varljivi djed (Leccinum decipiens (Sung.) Pilat et Dermek)
Leccinum aurantiacum (Bull.) Gray. 2023. https://www.gbif.org/species/2524513