ŠUPLJONOGI ARIŠEVAC
Suillus cavipes (Klotzsch) A.H.Sm. & Thiers
Taksonomija (GBIF ID 5239851): Carstvo: Fungi / Koljeno: Basidiomycota / Razred: Agaricomycetes / Red: Boletales / Porodica: Suillaceae / Rod: Suillus
Etimologija: cavus (lat.) = šupalj, udubljen + pes (lat.) = noga. Po šupljem stručku.
Engleski naziv: Hollow Bolete
Klobuk: 3-8 (10) cm širok, prvo je stožasto-konveksan, kasnije je raširen i često tupo ispupčen na sredini, suh; hrđastosmeđ, prekriven smeđim dlakavim ljuskicama, u mladosti sa parcijalnim zastorkom koji poput paučine ide od ruba do stručka, zastorak se kasnije kida i na stručku stvara svojevrsnu prstenastu zonu, rub je dugo vremena podvijen i rutav od ostataka zastorka.
Stručak: 3-9 cm visok i 0.8-3 cm debeo, valjkast je ili malo zadebljan na bazi, krhak, uvijek je šupalj; iznad prstenaste zone je žućkast, ispod prstenaste zone je smeđ do hrđastosmeđ, prema bazi je nešto svjetlije smećkaste boje.
Rupice/cjevčice: Velike, višekutne, poput pčelinjih saća, nepravilne, sumporastožute, kasnije su maslinaste; cjevčice su kratke, spuštaju se po stručku, čvrsto su prirasle za meso klobuka, teško se odvajaju, najprije su žućkaste, zatim su žuto-maslinaste, na vrhu stručka se s nervaturom ili alveolama spuštaju po stručku.
Spore: Vretenaste, 8.5-10 x 3.2-4 µm; otrusina je žuto-maslinasta.
Meso: U klobuku je mekano i elastično, u stručku je vlaknasto, blijedožuto, ne mijenja boju; miriše oštro na gljive, a okus je blag.
Kemijske reakcije: Meso i cjevčice u dodiru sa željeznim sulfatom postanu prljavo zelenkaste, dok kožica klobuka s kalijevom lužinom postane tamnosmeđa.
Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do prosinca, u velikoj množini, u autohtonim crnogoričnim šumama u simbiozi s arišem, rjeđe u nasadima ariša. U Hrvatskoj je nađena uz sađeni ariš na četiri lokaliteta u sjeverozapadnom dijelu zemlje.
Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11, 12
Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA
Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.
Napomena: Jedini je predstavnik roda Suillus sa šupljim stručkom po čemu se razlikuje od svih ostalih sličnih vrsta.
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1169. Smeđi šupljikavac (Boletinus cavipes (Opat.) Kalchbrenner), Sinonim: Boletus cavipes Opatowski; 1170. Žuti šupljikavac (Boletinus cavipes var. aurea (Roll.) Singer; Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Šupljonogi ariševac (Boletinus cavipes (Klotzsch) Kalchbr.)