KESTENJASTI BARŠUNOVAC (KOSTANJEVKA)

Imleria badia (Fr.) Vizzini

Etimologija: badius (lat.) = smeđe, kestenjasto. Po boji.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Boletales / Boletaceae / Imleria

Engleski naziv: Bay Bolete

Klobuk: 3-15 (25) cm širok, mesnat, prvo je okruglast pa nepravilno konveksan i na kraju izravnat, skoro je gladak, po vlažnom je vremenu mazav, po suhom vremenu sitno ispuca; tamno crvenkastosmeđ, kestenjastosmeđ, tamno ciglastosmeđ do maslinasto-smeđ, dosta taman i ponekad gotovo crn, rijetko je svjetliji, sitno je baršunast, rub je najčešće podvijen, a u starosti je uzdignut.

Stručak: 5-12 (15) cm visok i 1-5 (6) cm debeo, mesnat, čvrst, tvrd, promjenljiv, ponekad je debeo, a ponekad slabašan, prvo je trbušast pa izdužen, zadebljan je na bazi; žućkasto-smeđ, smećkast do okerasto-smećkast, pri dnu je boje klobuka, uzdužno je vlaknast, nema mrežicu.

Rupice/cjevčice: Sitne, višekutne, lako se odvajaju od podnice klobuka, blijedožute ili žuto-zelenkaste, na pritisak prstom postanu plavo-zelene; cjevčice su kraće prema stručku, više su ili manje prirasle, blijedožute, poslije su žućkasto-zelenkaste boje.

Spore: Vretenaste, glatke, 10-15 x 4-6 µm; otrusina je maslinasto-smeđa.

Meso: Bjelkasto, ponegdje je žućkasto, ispod kožice klobuka i u stručku je smećkasto, na prerezu jako poplavi, osobito ispod cjevčica, izdašno, najprije je čvrsto, kasnije je mekano; miris je malo kiselkast, ugodan na gljive, a okus je dobar kao i kod najboljih vrganja, orašast, na gljive.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s fenolanilinom za nekoliko minuta postane crveno-smeđe, meso stručka sa željeznim sulfatom postane lagano plavo-sivo, a kožica klobuka sa sumpornom kiselinom postane jarko crveno-smeđa.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u velikim skupinama i uvijek na istim mjestima, u miješanim i crnogoričnim šumama, obično u simbiozi sa smrekom i borom, mnogo se rjeđe pronađe ispod starih kestena po bjelogoričnim šumama, voli kiselo tlo.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Vrlo je kvalitetna sušena. Nažalost, ova je gljiva nakon nesreće u Černobilu jako kontaminirana cezijem 137, jer navodno najintenzivnije apsorbira radioaktivne tvari. Ako se ne konzumira više od 10 kg gljiva godišnje, ne bi trebala značajnije utjecati na zdravlje, ali svatko mora donijeti odluku za sebe. Nije prikladna za djecu i trudnice. Sirova je škodljiva jer sadrži kserokomičnu kiselinu pa se preporučuje temeljita termička obrada. Osim cezija 137, u različitim količinama apsorbira i druge teške metale kao što su živa, kobalt i nikal. Oni se također smatraju bezopasnim ako se konzumira manja količina gljiva.

Napomena: Osrednje je veličine i dosta je slična hajdinskom vrganju (Boletus aereus) i crnogoričnom vrganju (Boletus edulis) od kojih se značajno razlikuje po tome što na pritisak ili na prerezu poplavi. Meso je bijele boje i teži da pomodri. Zamjena s otrovnom vrganjevkom nije moguća.